Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je druga polovica rujna. Kada je u pitanju vrijeme sjetve značajno je, da se raž prije zime mora dobro razviti, odnosno bar 75 % biljaka treba se razbusati. Da bi se to osiguralo, sjetvu treba obaviti u prvoj ili drugoj dekadi rujna.
Sije se sijačicom u redove na razmak od 10 cm. Ne smije se preduboko sijati, najpovoljnija je dubina 3 – 4 cm. Na lakšim pjeskovitim i sušim tlima sije se dublje, a na težim, vlažnijim i hladnijim tlima pliće. Količina sjemena za sjetvu ovisi o gustoći sklopa, kvaliteti sjemena, o pripremi tla te o vremenu sjetve. Za razliku od ostalih pravih žita sjeme raži brže gubi klijavost. Period poslije žetvenog dozrijevanja traje od 25 do 30 dana. U pogledu izbora sorte, sjemenskih kvaliteta, priprema sjemena za sjetvu, važi isto što je rečeno za pšenicu. U našim agroekološkim prilikama, količina sjemena treba biti u granicama 400 – 700 klijavih zrna/m2, odnosno 120 – 200 kg/ha.
Raž jara sije se od 10. rujna do 1. listopada. Izvodi se jedno oranje na 15 – 25 cm i gnoji s oko 200 – 300 kg/ha dušika NPK 15:15:15 po oranju. Od dopunske obrade izvodi se jedno ili dva tanjuranja i drljanje. U mehaniziranoj sjetvi koristi se oko 180 – 220 kg/ha sjemena na razmak 12 – 15 cm i dubini od 2,5 – 4 cm. Za ručnu sjetvu koristi se oko 220 – 250 kg/ha sjemena. Prihranjuje se sa 150 – 200 kg/ha KAN-a.
S obzirom na veliku nutritivnu vrijednost raži i raženog kruha proizvodnja raži, a time i stvaranje novih što produktivnijih i kvalitetnijih sorti raži ima sve veći značaj. Najvažniji cilj selekcije i oplemenjivanja je stvaranje sorte sa vrlo visokim genetskim potencijalom rodnosti, koji će biti znatno veći u odnosu na postojeći standard. Visok genetski potencijal rodnosti je glavni cilj u oplemenjivanju svih kultura pa i ozime raži. Proizvodni potencijal je pak rezultat uzajamnog djelovanja sorte sa faktorima vanjske sredine. Na stabilnost potencijala rodnosti neke sorte i njen prinos utječu mnoga bitna agronomska svojstva biljke kao i agroekološki uvjeti uzgoja i nivo primjenjene agrotehnike.
Raž jara
- sorte: Karlhulder, Petkus.
Raž ozima od svih žitarica jedina podnosi najniže temperature. Raste u sjevernim krajevima gdje druge žitarice slabo uspijevaju ili se uopće ne mogu uzgojiti. Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je kraj rujna do sredine listopada. Dubina sjetve 1 – 2 cm u fino pripremljeno tlo. Norma sjetve 200 – 300 klijavih zrna/m2 (ca. 80 – 90 kg/ha). Uglavnom se koristi za proizvodnju brašna. Prinosa može biti i do 7 t/ha. Ozima raž ima diploidne i poliploidne kultivare. Za zelenu krmu treba koristiti diploidne populacije i kultivare, nježnije stabljike i bogatije lišćem koji jače nabusavaju. Ozimu raž je bolje koristiti u smjesama s ozimim graškom ili grahoricama u različitim omjerima sjetve i rokovima korištenja, ovisno o cilju proizvodnje i načinu korištenja. Za ranije korištenje prikladnije su smjese s povećanim udjelom raži u smjesi, dok su za kasnije korištenje prikladnije smjese s povećanim udjelom mahunarki.
Raž ozima
- sorte: Conduct, Eksprit, Halo, Kier, Nikita, Tetraploidna Okta, Tetraploidni Petkus, Visellio.
- Raž ozima diploidna je žitarica izgledom slična pšenici. Za razliku od pšenice, raž ima duža i tanja zrna, a boja joj varira od žućkasto-smeđe do sivkasto zelene. Vlatanje i klasanje je 40 – 50 dana nakon kretanja vegetacije u proljeće. Cvjetanje traje 10 – 15 dana, nakon pune zrelosti zrno je dormantno 20 – 30 dana.
- Ima dormantno sjeme, pa se za sjetvu uzima prošlogodišnje. Međuredni razmak je 10 – 12 cm, dubina sjetve je 2 – 2,5 cm na teškim i vlažnim tlima, a na lakšim i suhim tlima 5 – 6 cm. Na metru kvadratnom može se zasijati 350 – 400 biljaka (130 – 180 kg/ha). Rok sjetve u nizinama je krajem rujna, a u brdskom području početkom rujna.
Raž ozima diploidna
- sorte: Bauileu, Dankowskie Diament, Eho – Kurz, Gepard-Uh 9, Kustro, Marder.
