Salata pripada skupni lisnatog povrća iz porodice glavočika (lat. Asteraceae syn. Compositae). Uglavnom se uzgaja zbog listova koji se upotrebljavaju u prehrani. Salata se konzumira svježa, sirova (bez termičke obrade) kao prilog (salata) sa različitim začinima ili preljevima.
Divlja vrsta (lat. Lactuca sative L.) nije poznata. Područje podrijetla salate je zapadna Azija, istična Afrika osobito Egipat gdje se salata kao poljoprivredna kultura upotrebljava već 2500 godina. Iz egipta salata se proširila u Grčku, potom u Rimsko carstvo iz kojeg se širi u srednju europu gdje se uzgaja već u 8. stoljeću. Salat glavatica prvi put je opisana u 16. stoljeću, a glavatica „kristalka“ selekcionirana je krajem 19. st. u SAD-u.
Salata je vrlo rasprostranjena jednogodišnja zeljasta biljka. U Hrvatskoj se uzgaja na oko 3.000 ha, od čega je 30% u zaštićenom prostoru, a ostalo je uzgoj na otvorenome. Salata se dijeli na nekoliko varijeteta, a salate glavatice se dijele na dva najčešća tipa: kristalke i maslenke. Maslenke se zbog svog mekanog i sočnog lista nazivaju i puter (putar) salata. Ona ima ovalne, vrlo nježne listove i neki kultivari postižu težinu od 250 – 500 g. Kristalke imaju nazubljene, više naborane listove i izraženiju nervaturu. Naziva se i ledena salata. Kultivari kristalki imaju veću rozetu, ali su listovi vrlo krhki. Boje su od tamnozelene do žutozelene, a rubovi nekih kultivara su crvenkasti zbog antocijana. Glavica je okrugla ili ovalna, više ili manje zbijena, a kod nekih kultivara doseže i do 1 kg.
Hranjiva vrijednost salate
Stajanjem salata gubi nutritivnu vrijednost. Dijetalna je namirnica jer 100 grama salate sadrži svega 14 kcal. U tablicama su navedeni najvažniji nutritivni sastojci salate.
Uz ove sastojke salata sadrži i limunsku te jabučnu kiselinu koje joj daju ugodan okus dok gorak okus salate potječe od laktopirina, laktucinske kiseline, laktocerola te neolaktucina. Osim što daju gorak okus salati oni pospješuju probavu i otvaraju apetit.
Hranjiva vrijednost salate
| Hranidbeni sastojci | količina u % u svježem lišću |
| Sirove bjelančevine | 0,8 – 2,2 |
| Sirove masti | 0,1 – 0,4 |
| Ugljikohidrati | 0,1 – 3 |
| od toga šećeri | 0,1 |
| Vlakna | 0,5 – 1,5 |
| Minerali | 0,4 -1,4 |
| Voda | 91 -96 |
Tablica 1 Hranjiva vrijednost salate
Mineralni sastav salate
| Minerali | količina u mg/100 g svježeg lišća | |
| Natrij | 5 – 20 | |
| Kalij | 133 – 530 | |
| Magnezij | 7 – 23 | |
| Kalcij | 13 – 60 | |
| Fosfor | 21 – 68 | |
| Željezo | 0,3 – 6,2 | |
| Sumpor | 15 | |
Tablica 2 Mineralni sastav salate
Sadržaj vitamina
| Vitamini | količina u mg/100 g svježeg lišća |
| Karoten | 0,16 – 1,6 |
| E | 0,5 |
| Folna kiselina | 0,004 – 0,054 |
| B1 | 0,04 – 0,09 |
| B2 | 0,08 – 0,25 |
| B3 | 0,2 – 0,5 |
| B6 | 0,036 – 0,075 |
| C | 6 – 55 |
Tablica 3 Sadržaj vitamina
