Podizanje i održavanje nasada šljive govori da šljivu treba saditi tamo gdje daje najsigurnije, najredovitije i najkvalitetnije plodove.
Izbor položaja za podizanje nasada šljive
Najpovoljniji uvjeti za šljivu su lagana, propusna, duboka i topla tla, s dovoljno oborina u ljetnom periodu (lipanj, srpanj, kolovoz) i temperature koje se kreću od 18 do 20 °C.
Priprema tla za sadnju šljive
Prije samog podizanja nasada tj. dubokog oranja, površinu parcele treba očistiti i poravnati, a na osnovi pedološke analize tla i uz preporuku stručnjaka treba obaviti prihranu PK gnojivima i s 40 do 50 t/ha stajnjaka.
Prije same sadnje potrebno je obaviti podrivanje na dubinu od 70 do 90 cm te duboko oranje uz zaoravanje meliorativne gnojidbe na dubinu od 55 do 60 cm. Rigolanje treba obaviti kada je tlo do dubine prodiranja pluga maksimalno prosušeno. To je najčešće u srpnju i prvoj polovici kolovoza. Za šljivu se rigola na dubinu 50 do 70 cm, a na sušnijim tlima dubina mora biti veća, do 100 cm. Parcele s nagibom većim od 8° treba terasirati.
Troškovi same pripreme tla za sadnju šljive vrlo su veliki jer je to agrotehnička mjera koja je najskuplja, od rigolanja do gnojidbe na zalihu.
Vrijeme i tehnika sadnje šljive
Sadnja šljive, ako je tlo na vrijeme pripremljeno, može se obaviti u jesen ili rano proljeće. Preporučuje se jesenska sadnja kao i kod jabuke i kruške.
Slijedi priprema sadnica za sadnju koja se sastoji od prikraćivanja korijena. Uklanja se sve ozlijeđeno korijenje. Osim meliorativne gnojidbe, preporučuje se i gnojidba tijekom sadnje. U tom slučaju se koristi stajnjak ili kompost u kombinaciji s mineralnim gnojivima.
Najbolja izloženost šljiva suncu postiže se usmjeravanjem redova u pravcu sjever – jug. Razmak između redova i u redu ovisi o bujnosti sorata i podloga, odabranom uzgojnom obliku i sustavu uzgoja, no razmaci se kreću od 6 do 7 m × 5 do 6 m.
Tehnika sadnje je ista kao i za jabuku i krušku. Dva do tri tjedna prije sadnje parcelu je potrebno izravnati i potanjurati. Površinu zatim treba razmjeriti i iskolčiti. U iskopane jame ili brazde na određeni međuredni razmak i razmak u redu sade se zdrave i približno jednako razvijene sadnice. Sadnica se postavlja 5 cm od kolca. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 do 8 cm koji se dobro nagazi. Na to se stavlja 20 do 30 kg po sadnici zrelog stajskog gnoja. Sve se prekrije sa zemljom i na kraju obilno zalije vodom. Mjesto cijepljenja treba biti barem 10 cm iznad razine zemlje.
Održavanje nasada šljive
Budućnost nasada šljive ovisi o prvim godinama tj. o tome kako je bilo pripremljeno tlo i je li na temelju kemijske analize meliorativna gnojidba bila dobro određena.
Nakon sadnje ne smije se dopustiti da se tlo u neposrednoj blizini sadnih mjesta zakorovi. Korovi uzimaju mladoj voćki vlagu i hranu što može biti sudbonosno za prijem i razvoj nadzemnog i podzemnog dijela voćke. Međuredove se preporučuje zatraviti i oblikovati tratinu koju je potrebno malčirati nekoliko puta tijekom vegetacije.
Navodnjavanje šljive
Šljivu se preporučuje navodnjavati sustavom kap po kap jer biljka tako kontinuirano dobiva vodu, a i velika je ušteda na vodi.
Preporučljivi su kratki razmaci između navodnjavanja u malim količinama vode kako bi se osiguralo da biljka lakše uzima vodu. Ne preporučuju se sustavi površinskog navodnjavanja. Svake 3 godine se preporučuje napraviti kemijsku i bakteriološku analizu.
Izbor uzgojnog oblika za šljivu
Kao i ostale voćne vrste i šljiva se može uzgajati u različitim uzgojnim oblicima.
Uzgojni oblik koji najviše odgovara i koji se najlakše može ostvariti u praksi je piramidalna krošnja. Taj uzgojni oblik je najlakše formirati jer šljiva prirodno sama formira piramidu. Ovaj uzgojni oblik se sastoji od provodnice na kojoj su na razmaku 20 do 40 cm spiralno razvedene skeletne grane. Primarnih skeletnih grana ima 7 do 9. Gustoća sklopa za ovaj uzgojni oblik iznosi 300 do 400 stabala/ha.
Najčešći uzgojni oblici u intenzivnim šljivicima jesu vaza i vretenaste forme. Za gusti sklop po Zahn-u otkine se 60% pupova na sadnici tako da su ostali spiralno raspoređeni. Gustoća sklopa za ovakve uzgojne oblike iznosi 800 do 1.800 stabala/ha.
