Podizanje i održavanje nasada marelice i izbor položaja za podizanje nasada marelice treba se posvetiti puna pažnja s obzirom da je marelica osjetljiva vrsta na naglu promjenu temperature, kasne proljetne mrazove zbog rane cvatnje i jako vlažna te teška tla.
Ekološki uvjeti za uzgoj marelice
Marelica, za razliku od ostalih Prunus vrsta, ima veće zahtjeve spram ekoloških uvjeta. Bez obzira što se marelica može praktički uzgajati od 50° sjeverne do 40° južne geografske širine najbolje rezultate u uzgoju daje na ograničenom području.
Najbolje joj odgovara umjereno kontinentalna klima, ali obzirom da najranije procvjeta (odmah nakon lijeske) često postoji opasnost stradavanja tek zametnutih plodova od kasnih proljetnih mrazova. Osim mraza, za cvijet su štetni hladni i vlažni vjetrovi te nagla promjena temperature. Ne podnosi uzgoj na većim nadmorskim visinama i oštru klimu.
Kako je otporna na sušu, pogoduju joj česta strujanja zraka i sunce. Visoke temperature i toplina joj ne smetaju ukoliko u tlu ima dovoljno vode ili ukoliko postoji sustav navodnjavanja. S vegetacijom započinje već pri temperaturi od 6 °C. Kritična niska temperatura za cvijet marelice je od -3 do 4 °C, a tek zametnutih plodova -1,1 do 2,2 °C. U periodu dubokog mirovanja može podnijeti temperature i do -30 °C. Tijekom vegetacije može izdržati maksimalne temperature do 35 °C (50 °C). U lipnju i srpnju ima najveće zahtjeve za vodom.
U pogledu tla zahtijeva tla laganije strukture – pjeskovito-ilovasta do ilovasta, dobro drenirana i duboka tla koja mogu omogućiti ukorjenjivanje do dubine 120 do 150 cm. Reakcija tla treba biti neutralna tj. pH oko 7 i treba sadržavati dosta humusa i biogenih elemenata.
Izbor položaja za podizanje nasada marelice
Obzirom da je marelica osjetljiva vrsta na naglu promjenu temperature, kasne proljetne mrazove zbog rane cvatnje i jako vlažna te teška tla, izboru položaja za podizanje nasada marelice treba se posvetiti puna pažnja.
Kao veliki ljubitelj topline, uzgoj marelice preporučuje se na južnim i jugozapadnim ekspozicijama gdje ima dovoljno topline i sunca tijekom dana. Ako se sadi u vrtu, najbolji položaj je onaj uz kuću ili neki objekt na južnoj strani. Položaji koji su poznati kao mrazišta treba izričito izbjegavati ako se planira zasaditi ova voćna vrsta. Marelica najduže živi i najbolje rađa plodovima dobre kvalitete na lakim, toplim i propusnim tlima koja su dobro drenirana. Na teškim glinastim i hladnim tlima marelica pati od smolotočine i češće strada od mraza. Iako nije mediteranska voćna vrsta, najviše joj odgovaraju mediteranski uvjeti gdje su zime blage što je u skladu s njenom biološkom prirodom. Višak vlage u tlu posebno je nepovoljan, ako je marelica cijepljena na divlju marelicu, badem ili breskvu, stoga za uzgoj na težim i vlažnim tlima prikladnija je šljiva kao podloga.
Priprema tla za sadnju marelice
Nakon što se izabrao teren, iskrčio, očistio i poravnao, slijedi analiza tla.
Prema rezultatima analize tla potrebno je obaviti meliorativnu gnojidbu s 40 do 50 t/ha stajnjaka i mineralnih gnojiva. Ukoliko je humus ispod 1,5 potrebno ga je obavezno dodati. Ako se reakcija tla ne kreće oko neutralnog potrebno je regulirati pH najčešće dodavanjem vapna. Nakon toga slijedi duboko rahljenje tla na dubinu od 80 cm dubokim oranjem i podrivanjem, najbolje krajem ljeta ili početkom jeseni.
Izbor sadnog materijala marelice
Pošto nasad uvelike ovisi o kvaliteti sadnog materijala, preporučuje se saditi jednogodišnje sadnice visoke kvalitete koje su bezvirusne, s dobro razvijenim korijenovim sustavom i zrelim nadzemnim dijelom.
Izbor uzgojnog oblika za marelicu
Kako marelica traži puno svjetla odabir uzgojnog oblika uvjetovan je klimatskim prilikama, a ponajviše osvjetljenjem. U kontinentalnom području kao uzgojni oblici najčešće se koriste vaza i vretenasti grm.
Vaza je uzgojni oblik čija krošnja nema provodnicu i izgrađena je od 3 osnovne grane koje međusobno zatvaraju kut od 120°. Na udaljenosti od 40 do 60 cm od mjesta izbijanja prvih skeletnih grana razvode se skeletne grane drugog reda, a drugi i treći niz grana razvodi se na udaljenosti od 60 do 120 cm od grana prvog reda. Specifičnost ovog uzgojnog oblika jest da ima dobro osvjetljenje s vanjske i unutarnje strane što je za marelicu izrazito važno.
Pravovremenim povijanjem mladica izbjegavaju se oštri kutovi grananja kako se u račvama grana ne bi zadržavala voda i stvarala trulež. Širi kutovi grananja daju bolju osvijetljenost krošnje i pridonose dobroj obojenosti i kvaliteti plodova. Rezidbu treba obaviti što kasnije u proljeće da se odgodi kretanje vegetacije i smanji opasnost od pojave apopleksije (padavice). U prvim godinama rasta prednost treba dati pinciranju mladica radi izolacije vrhova i zaustavljanja rasta nepoželjnih mladica u odnosu na rezidbu koja tada ima samo dopunsku ulogu. Česta pojava u početku rasta su vodopije koje se obavezno trebaju odstraniti rezidbom ili se mogu ponekad iskoristiti za popunjavanje praznih dijelova krošnje ako se na vrijeme poviju.
Vrijeme i tehnika sadnje marelice
Najbolje vrijeme za sadnju marelice jest vrijeme mirovanja u jesen, iako se može saditi i na proljeće. Svi oštećeni dijelovi korijena trebaju se prije sadnje odstraniti dok se sitno korijenje ne prikraćuje.
U dobro pripremljenom tlu iskopaju se jame ili brazda dubine 70 cm. U njih se stavlja sadnica marelice na način da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine zemlje. Na korijen marelice stavi se rahla zemlja koja se mora dobro ugaziti. Sljedeći sloj iznad korijena čini stajski gnoj koji se daje u količini od 20 do 30 kg/stablu s 0,5 kg NPK formulacije 7-20-30. Sva dodana gnojiva se prekriju zemljom te se voćka zalije s minimalno 30 litara vode. Marelica se sadi na međuredni razmak 3,5 do 4 m i razmak u redu 2 do 3 m.
Održavanje nasada marelice
Nasad marelice se održava kao i kod svih ostali voćni vrsta. Unutar reda potrebno je ukloniti korove primjenom herbicida. Između redova najpovoljnije je zatravljivanje površine koje je potrebno tijekom vegetacije kositi i malčirati.
Kako je marelica izrazito osjetljiva voćna vrsta na nagla temperaturna kolebanja, kao dobra mjera pokazalo se bijeljenje debla voćaka vapnom u svrhu smanjenja negativnog utjecaja naglih izmjena temperatura koje rezultiraju raspucavanjem kore debla i izmrzavanjem voćke. U jesen, kada to vremenske prilike dopuštaju, nakon masovnijeg otpadanja lišća preporučuje se korištenje bakrenih fungicida u pojačanoj koncentraciji ili kombinacije bakra s mineralnim uljima. Tretman je potrebno ponoviti pred kasnozimski ili proljetni početak vegetacije (korištenje bakra tijekom vegetacije fitotoksično je za sve koštičave voćne vrste!).
Rezidba marelice
Rezidba se mora redovito obavljati ukoliko se želi dobiti više plodova dobre kvalitete. Također je dobro potaknuti vegetativni rast kako bi voćka stvorila što više duljih mješovitih rodnih šiba koje imaju dulje razdoblje cvatnje pa lakše izbjegavaju proljetne mrazove.
U slučaju da nema dovoljno mješovitih rodnih šiba ostavlja se jedan dio kratkih rodnih šiba bez obzira što one daju sitnije plodove koji su lošije kvalitete. Svibanjske kitice imaju najslabiju rodnost pa se slobodno mogu ukloniti. Sve veće rane potrebno je zaštititi voćarskim voskom da se spriječi pojava smolotočine i truleži. U vegetaciji, najčešće u svibnju, ljetnom rezidbom treba odstraniti sve vodopije, posebno one koje rastu na vrhovima grana. Preporučuje se ljetnu rezidbu ponoviti još koji puta tijekom vegetacije na bujnim stablima koja rastu na plodnom tlu da bi voćka zametnula više cvjetnih pupova. Na taj način će rezidba u mirovanju izostati, što je i najbolje rješenje. Stoga, marelicu je najbolje samo prorjeđivati i povijati, nikako prikraćivati (nema rezidbe na pupove ili nešto slično) i to tijekom cvatnje i vegetacije.
Navodnjavanje marelice
Nasad marelice se održava kao i kod svih ostali voćni vrsta. Unutar reda potrebno je ukloniti korove primjenom herbicida. Između redova najpovoljnije je zatravljivanje površine koje je potrebno tijekom vegetacije kositi i malčirati.
Kako je marelica izrazito osjetljiva voćna vrsta na nagla temperaturna kolebanja, kao dobra mjera pokazalo se bijeljenje debla voćaka vapnom u svrhu smanjenja negativnog utjecaja naglih izmjena temperatura koje rezultiraju raspucavanjem kore debla i izmrzavanjem voćke. U jesen, kada to vremenske prilike dopuštaju, nakon masovnijeg otpadanja lišća preporučuje se korištenje bakrenih fungicida u pojačanoj koncentraciji ili kombinacije bakra s mineralnim uljima. Tretman je potrebno ponoviti pred kasnozimski ili proljetni početak vegetacije (korištenje bakra tijekom vegetacije fitotoksično je za sve koštičave voćne vrste!).
Berba marelice
Marelica se u Hrvatskoj bere od lipnja do kraja srpnja.
Najčešće je to ručna berba jer strojevi za mehaniziranu berbu još ne postoje.
