Peršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija.
U mnogim zemljama južne Europe peršin raste kao divlja ili poludivlja biljka. Stari Grci poznavali su peršin, ali ga nisu rabili za jelo. Držali su ga svetom biljkom. Od peršina su pravili vijence koje su nosili na svečanim gozbama. Međutim, stari Rimljani peršin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima. Do kraja srednjeg vijeka peršin je bio isključivo ljekovita biljka i sredstvo ukrašavanja u raznim prigodama. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.
Diljem svijeta danas se uzgajaju dvije podvrste peršina:
- Peršin listaš (lat. Petroselinum crispum ssp. crispum)
- Peršin korijenaš (lat. Petroselinum crispum ssp. tuberosum)
Hranjiva vrijednost peršina
U kuhinji se i list i korijen peršina koriste kao dodatak jelima odnosno kao začin. Konzumiraju se i kuhani i sirovi. Najčešće se konzerviraju sušenjem.
Peršin je i cijenjena ljekovita biljka jer svojim sastojcima pospješuje rad bubrega te je neizostavan u sastavu biljnih pripravaka namijenjenih liječenju mokraćnih infekcija. Od eteričnih ulja koja peršinu daju aromu okusa i mirisa najzastupljeniji je apiol, potom sedanolid, limonen, selinen i dr..
| Hranjivi sastojci | Količina u % | Količina u % |
| Korijen | List | |
| Sirove bjelančevine | 2,1 – 3,7 | 2,6 -2,5 |
| Sirove masti | 0,2 – 0,9 | 0,2 – 0,7 |
| Ugljikohidrati | 2 – 10 | 7 – 10 |
| Vlakna | 1,1 – 1,7 | do 1,4 |
| Minerali | 1,5 – 1,7 | do 1,7 |
| Voda | 86 – 96 | 79 – 88 |
Tablica 1 Hranjiva vrijednost svježeg peršina
| Minerali | Količina u mg/100 g svježeg korijena | Količina u mg/100 g svježeg lista |
| Natrij | / | 30 – 33 |
| Kalij | 541 | 923 – 1080 |
| Magnezij | 32 | 30 – 52 |
| Kalcij | 16 – 50 | 165 – 325 |
| Željezo | 5 – 20 | 3 – 8 |
| Fosfor | 24 – 77 | do 128 |
Tablica 2 Mineralni sastav peršina
| Vitamini | Količina u mg/100 g svježeg | Količina u mg/100 g svježeg |
| Korijena | Lista | |
| Karoten | 0,01 – 1,6 | 5 – 8 |
| B1 | 0,07 – 0,14 | 0,06 – 0,15 |
| B2 | 0,08 | 0,3 |
| B3 | 1,3 – 2,8 | 1 – 1,7 |
| B6 | 0,2 – 0,3 | 0,1 – 0,3 |
| Folna kiselina | / | 0,04 |
| C | 20 – 150 | 150 – 290 |
Tablica 3 Vitaminski sastav peršina
Energetska vrijednost peršina je 190 kJ/100 g lišća te 90 kJ/100 g korijena.
Morfološka svojstva peršina
Zadebljali korijen peršina koji se koristi kao namirnica sastoji se od epikotila (skraćena stabljika), hipokotila te od dijela pravog korijena na kojem se nalaze postrani korjenčići. Kod peršina listaša korijen je manje zadebljao, nepravilnog oblika te razgranat.
Peršin korjenaš ima stožast korijen bijele boje, a dužina mu varira.
Rozeta perastog lišća na dugim peteljkama formira se na skraćenoj stabljici. Liske su glatke i sjajne a peršin listaš može razviti i čupave liske. Peršin je dvogodišnja biljka koja u prvoj godini razvija samo vegetativne dijelove, dok u drugoj godini prelazi u generativnu fazu formirajući reproduktivne dijelove.
Cvjetovi su pentamerni /na bazi roja 5/ bijele ili žućkaste boje a sastavljeni su u cvat štitac.
Plod je kalavac a sastoji se od 2 jednosjemena plodića koji se razdvajaju.
Sjeme je jednosjemeni plod, sitno je a jedan gram sadržava 700 – 900 sjemenki.
