Količina mineralnih gnojiva ovisi o plodnosti tla i planiranom prirodu. Na lakšim, pjeskovitim tlima može se koristiti stajski gnoj i mineralna gnojiva.
Agroekološki uvjeti uzgoja raži
Raž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima tamo gdje se ostale strne žitarice ne mogu uzgajati. Osim toga raž je vrsta koja ima najveći stupanj tolerancije prema visokom stupnju kiselosti tla. Zbog toga se preporučuje sjetva raži na ovakvim tipovima zemljišta. Raž ima izniman agrotehnički značaj, jer s obzirom na visinu doprinosi uništenju korova i ostavlja za sobom čistu površinu i finu mrvičastu strukturu zemljišta.
Minimalna je temperatura za klijanje sjemena oko 1 °C, praktični je minimum oko 4 °C, kad raž puno bolje i brže klija, a optimalna temperatura za klijanje iznosi 25 °C. Temperature potrebne za vegetativni porast, oblikovanje vegetativnih i generativnih organa, cvatnju, oplodnju i zriobu kreću se između 10 – 20 °C. Bez snježnog pokrivača može izdržati i do -35 °C. Raž pripada biljkama dugoga dana. Za pravilan rast i razvoj traži dosta svjetla, koje se može osigurati optimalnim sklopom i dobrim rasporedom biljaka.
Raž ne troši puno vode za stvaranje suhe tvari, odnosno, otporna je na sušu. To joj omogućuje dobro razvijen korijenov sustav, koji može crpiti vodu iz dubljih slojeva tla, zatim građa stabljike i lišća (voštana prevlaka, dlačice) te dobro korištenje jesenje i proljetne vlage. Važno je da u jesenjem razdoblju u vrijeme busanja ima dovoljno vlage u tlu. Najviše vode raž treba u vrijeme vlatanja, klasanja i u početku nalijevanja zrna. Može se uzgajati na različitim tipovima tla. Uspijeva na pjeskovitim, tresetnim i težim tlima, na brdskim i planinskim područjima te na slabo plodnim i pjeskovitim tlima.
Obrada i priprema tla za raž
Nakon ranijih predkultura obavlja se oranje strništa, ljetno oranje i predsjetveno oranje.
Ore se do 30 cm dubine. Osnovnu obradu, osnovno oranje obavlja se 15 – ak dana pred sjetvu. Ako se zbog bilo kojih razloga ore neposredno pred sjetvu, u pripremi tla treba koristiti agregate koji će moći dovoljno zbiti tlo, a sjetveni sloj učiniti rastresitim, dobre strukture i homogenim. Osnovna obrada i predsjetvena priprema zemljišta za raž je slična kao i za pšenicu. Raž je zbog osobina klice osjetljiva na rastresita zemljišta, koja strada u takvim zemljištima. Iz tog razloga, zemljište na koje se sije raž, mora bit slegnuto (prirodnim ili umjetnim putem) prije početka sjetve. Ako se zemljište zbija mehanizacijom, tada u predsjetvenoj pripremi primijeniti sjetvospremače, koji donje slojeve zemljišta ostavljaju u zbijenom stanju, a površinski sloj 4 – 5 cm rastresitim.
Gnojidba raži
Na plodnijim tlima gnojidba raži se obavlja samo mineralnim gnojivima. Na prosječno plodnim tlima, za prirod od oko 5 t/ha treba osigurati oko 130 kg/ha dušika i 80-100 kg/ha fosfora i kalija.
Korijen raži dobro usvaja fosfor iz teže rastvorljivih fosfata. Na pjeskovitim i podzolastim zemljištima gnojidba raži se vrši stajnjakom 30 – 40 t/ha a na crnicama 15 – 20 t/ha. Kao prosječna količina NPK gnojiva za naše područje može se preporučiti: 80 – 100 kg/ha N, 60-80 kg/ha P205 i 30 – 40 kg/ha K20. Bolje je, ako je to moguće, da se pri normiranju gnojiva za planirani prinos raži, koriste kemijske analize zemljišta.
Unošenje gnojiva je kao kod pšenice, s tim da prihranu dušikom treba obaviti što je moguće ranije. Radi ispred opisanih čimbenika ja u ovome tekstu ne želim nagađati i preporučiti količine mineralnih gnojiva kako bi se ostvario određeni prinos osim spomenuti da za osnovnu gnojidbu tla prakticiramo NPK hranjiva sa naglašenim sadržajem fosfora i kalija (npr. 7 – 20 – 30, 10 – 20 – 30, 10 – 30 – 20) iako sve opet ovisi o raspoloživom stanju fosfora i kalija u rezervama tla. Kada je u pitanju dušik pravilo je da se u jesenskoj obradi doda 1/3 od njegove ukupne potrebne što je obično dovoljno iz dijela NPK formulacija, i ništa (ako je predkultura leguminoza), odnosno 100 – 150 kg/ha uree (ako se radi o predkulturi koja ostavlja veliku masu žetvenih ostataka, npr. kukuruz).
Na tlima srednje plodnosti usjevu raži treba gnojidbom osigurati:
- 80 – 120 kg/ha dušika (N)
- 60 – 80 kg/ha fosfora (P2O5)
- 30 – 60 kg/ha kalija (K2O)
Primjer gnojidbe raži:
| Vrsta gnojiva | Osnovna | Predsjetvena | Prihrana |
| NPK 7:20:30 | 200 kg/ha | ||
| NPK 15:15:15 | 200 kg/ha | ||
| KAN | 200 kg/ha |
