Diljem svijeta danas se uzgajaju dvije podvrste peršina: (lat.Petroselinum crispum ssp. crispum) – peršin listaš i (lat. Petroselinum crispum ssp. tuberosum) – peršin korjenaš.
Peršin korjenaš prema dužini korijena dijeli se na:
- duge 20 – 25 cm
- poluduge 15 – 20 cm.
Korjenaši se oplemenjuju na tanku pokožicu korijena, glatku površinu bez debelih postranih korjenčića. U ovih kultivara korist se i lišće pa ono mora biti što bujnije, glatko te tamno zelene boje.
Sorte peršina korjenaša (Bejo Zaden) :
Eagle – poludugi korjenaš, ima dobro ispunjen glatki korijen. Namijenjen je za svježu prodaju ali i za industrijsku preradu
Fakir – srednje kasna sorta, dobro ispunjen i glatki korijen, odlične kvalitete mesa, namijenjen za svježu potrošnju i industrijsku preradu.
Arat – dugačak, gladak te odlično ispunjen korijen namijenjen za svježu potrošnju i industrijsku preradu. Ima vrlo bujno i jako lišće.
Peršin listaš s obzirom na obod liske dijelimo na peršin:
- glatkim liskama,
- kovrčavim liskama.
Sorte peršina listaša (Bejo Zaden):
Krausa – sorta jako nakovrčanog lišća tamnozelene boje. Lišće je snažno i vrlo otporno na zimu. Ima vrlo visok postotak suhe tvari te je namijenjen prvenstveno za industrijsku preradu ali i za svježu potrošnju.
Titan – peršin s glatkim liskama („normalni izgled“). Lišće je tamno zeleno, srednje visokog i uspravnog rasta s visokim postotkom suhe tvari. Namijenjen je za svježu potrošnju i industrijsku preradu.