Krumpir je jedna od najintenzivnijih ratarskih, ali i općenito poljoprivrednih kultura. Gotovo je neizostavan u svakodnevnoj ljudskoj prehrani, a koristi se i u industrijskoj preradi, te ishrani stoke. Krumpir je kultura koja daje, ali i traži. Zahtjeva dodatnu mehanizaciju, visoko intenzivno ulaganje u repromaterijal: gnojiva, sjeme i zaštitna sredstva, te pažnju i dodatni ljudski angažman.
Velikog je biološkog potencijala i reproduktivne sposobnosti. Kao takav krumpir ima vrlo izražen i ekonomski i prehrambeni značaj. Preostaje samo pitanje što krumpir u ekonomskom smislu može vratiti svakom ozbiljnom proizvođaču. Odnos prinosa i tržišne cijene koja se u ovome trenutku može samo nagađati najizravniji je faktor koji određuje smjer potencijalnoj dohodovnosti koju na kraju limitiraju i troškovi. Najveći trošak u proizvodnji krumpira odnosi se na sjeme, slijede gnojiva, pesticidi, amortizacija ili troškovi unajmljene mehanizacije. Sve to što poskupljuje proizvodnju krumpira je neizostavno jer bez toga nema intenzivne poljoprivredne proizvodnje krumpira koja rezultira i visokim prinosima.
Porijeklo krumpira
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su ga Quechua Indijanci nazivali papa. U Hrvatsku je došao za vrijeme vladavine Marije Terezije. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću. U svijetu je danas četvrta klutura po posađenoj površini poslije pšenice, kukuruza i riže. Površine u Europi se smanjuju, a Nizozemska je jedina zemlja koja povećava površine pod krumpirom, naročito sjemenskim.
Ekonomsko-prehrambena obilježja krumpira
- Krumpir pripada među najintenzivnije poljoprivredne kulture.
- Ima visoke reproduktivne sposobnosti s prinosima od 25 – 50 t/ha.
- Zahtjevna je kultura s puno ljudskog rada i poljoprivredne mehanizacije uz veliko ulaganje u repromaterijal (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva i dr.).
- Ima visoku prehrambenu vrijednost radi obilja škroba, visokovrijednih bjelančevina, vitamina i minerala.
Krumpir namijenjen za industrijsku preradu treba imati određenu kvalitetu u pogledu sadržaja suhe tvari (škroba), ukupnih šećera (saharoza) i reducirajućih šećera (glukoza). U Hrvatskoj se krumpir najviše prerađuje u čips ili pomfrit, a može i u kaše, prah, za preradu u škrob, alkohole i dr.
Krumpir je kultura koja puno daje ali i puno traži. Zbog izuzetne osjetljivosti na bolest plamenjaču krumpira (lat. Phytophtora infestans) često je proizvodnja ove kulture u potpunosti bila ugrožena. Moderan uzgoj krumpira suočava se s novim sojevima patogena plamenjače krumpira koji nanose enormne štete proizvodnim područjima diljem svijeta.
Hranjiva vrijednost krumpira
| Naziv | Mjerna jedinica | Količina (na 100g) |
| Energetska vrijednost | kcal | 77 |
| Ukupno proteina | g | 2,05 |
| Ukupno ugljenih hidrata | g | 17,49 |
| Ukupno masti | g | 0,09 |
| – od toga: zasićene masne kiseline | g | 0,025 |
| Dijetalna vlakna | g | 2,1 |
| Ukupno šećera | g | 0,82 |
| Škrob | g | 15,29 |
| Holesterol | mg | 0 |
| Voda | g | 79,25 |
| Mononezasićene masne kiseline | g | 0,002 |
| Polinezasićene masne kiseline | g | 0,042 |
| Trans-masti | g | 0,000 |
| Vitamin C | mg | 19,7 |
| Vitamin B1 (Tiamin) | mg | 0,081 |
| Vitamin B2 (Riboflavin) | mg | 0,032 |
| Vitamin B3 (Niacin) | mg | 1,061 |
| Vitamin B5 (Pantotenska kiselina) | mg | 0,295 |
| Vitamin B6 (Piridoksin) | mg | 0,298 |
| Vitamin B9 (Folati) | mcg | 15 |
| Vitamin B12 (Kobalamin) | mcg | 0,00 |
| Vitamin A | IU | 2 |
| Vitamin D | IU | 0 |
| Vitamin E | mg | 0,01 |
| Vitamin K | mcg | 2,0 |
| Kalcijum (Ca) | mg | 12 |
| Željezo (Fe) | mg | 0,81 |
| Magnezijum (Mg) | mg | 23 |
| Fosfor (P) | mg | 57 |
| Kalijum (K) | mg | 425 |
| Natrijum (Na) | mg | 6 |
| Cink (Zn) | mg | 0,30 |
| Bakar (Cu) | mg | 0,110 |
| Mangan (Mn) | mg | 0,153 |
| Selen (Se) | mcg | 0,4 |
