Početna 5 Ratarstvo 5 Krumpir 5 Krumpir – Porijeklo i hranjiva vrijednost

Krumpir – Porijeklo i hranjiva vrijednost

Krumpir je jedna od najintenzivnijih ratarskih, ali i općenito poljoprivrednih kultura. Gotovo je neizostavan u svakodnevnoj ljudskoj prehrani, a koristi se i u industrijskoj preradi, te ishrani stoke. Krumpir je kultura koja daje, ali i traži. Zahtjeva dodatnu mehanizaciju, visoko intenzivno ulaganje u repromaterijal: gnojiva, sjeme i zaštitna sredstva, te pažnju i dodatni ljudski angažman. 

Velikog je biološkog potencijala i reproduktivne sposobnosti. Kao takav krumpir ima vrlo izražen i ekonomski i prehrambeni značaj. Preostaje samo pitanje što krumpir u ekonomskom smislu može vratiti svakom ozbiljnom proizvođaču. Odnos prinosa i tržišne cijene koja se u ovome trenutku može samo nagađati najizravniji je faktor koji određuje smjer potencijalnoj dohodovnosti koju na kraju limitiraju i troškovi. Najveći trošak u proizvodnji krumpira odnosi se na sjeme, slijede gnojiva, pesticidi, amortizacija ili troškovi unajmljene mehanizacije. Sve to što poskupljuje proizvodnju krumpira je neizostavno jer bez toga nema intenzivne poljoprivredne proizvodnje krumpira koja rezultira i visokim prinosima.

Objava reklama HR 1Objava reklama HR 1

Porijeklo krumpira

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su ga Quechua Indijanci nazivali papa. U Hrvatsku je došao za vrijeme vladavine Marije Terezije. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću. U svijetu je danas četvrta klutura po posađenoj površini poslije pšenice, kukuruza i riže. Površine u Europi se smanjuju, a Nizozemska je jedina zemlja koja povećava površine pod krumpirom, naročito sjemenskim.

Ekonomsko-prehrambena obilježja krumpira

  1. Krumpir pripada među najintenzivnije poljoprivredne kulture.
  2. Ima visoke reproduktivne sposobnosti s prinosima od 25 – 50 t/ha.
  3. Zahtjevna je kultura s puno ljudskog rada i poljoprivredne mehanizacije uz veliko ulaganje u repromaterijal (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva i dr.).
  4. Ima visoku prehrambenu vrijednost radi obilja škroba, visokovrijednih bjelančevina, vitamina i minerala.


Krumpir namijenjen za industrijsku preradu treba imati određenu kvalitetu u pogledu sadržaja suhe tvari (škroba), ukupnih šećera (saharoza) i reducirajućih šećera (glukoza). U Hrvatskoj se krumpir najviše prerađuje u čips ili pomfrit, a može i u kaše, prah, za preradu u škrob, alkohole i dr.
Krumpir je kultura koja puno daje ali i puno traži. Zbog izuzetne osjetljivosti na bolest plamenjaču krumpira (lat. Phytophtora infestans) često je proizvodnja ove kulture u potpunosti bila ugrožena. Moderan uzgoj krumpira suočava se s novim sojevima patogena plamenjače krumpira koji nanose enormne štete proizvodnim područjima diljem svijeta.

Objava reklama HR 2Objava reklama HR 2

Hranjiva vrijednost krumpira

NazivMjerna jedinicaKoličina (na 100g)
Energetska vrijednostkcal77
Ukupno proteinag2,05
Ukupno ugljenih hidratag17,49
Ukupno mastig0,09
– od toga: zasićene masne kiselineg0,025
Dijetalna vlaknag2,1
Ukupno šećerag0,82
Škrobg15,29
Holesterolmg0
Vodag79,25
Mononezasićene masne kiselineg0,002
Polinezasićene masne kiselineg0,042
Trans-mastig0,000
Vitamin Cmg19,7
Vitamin B1 (Tiamin)mg0,081
Vitamin B2 (Riboflavin)mg0,032
Vitamin B3 (Niacin)mg1,061
Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)mg0,295
Vitamin B6 (Piridoksin)mg0,298
Vitamin B9 (Folati)mcg15
Vitamin B12 (Kobalamin)mcg0,00
Vitamin AIU2
Vitamin DIU0
Vitamin Emg0,01
Vitamin Kmcg2,0
Kalcijum (Ca)mg12
Željezo (Fe)mg0,81
Magnezijum (Mg)mg23
Fosfor (P)mg57
Kalijum (K)mg425
Natrijum (Na)mg6
Cink (Zn)mg0,30
Bakar (Cu)mg0,110
Mangan (Mn)mg0,153
Selen (Se)mcg0,4
Reklama HR 1Reklama HR 1
Reklama HR 2Reklama HR 2
Reklama HR 3Reklama HR 3