Jagoda (lat. Fragaria × ananassa Duch.) je najznačajnija jagodasta voćna vrsta iz više razloga: lako se razmnožava vriježama, rano prorodi (najčešće u prvoj godini nakon sadnje), rano dozrijeva (već u svibnju) kada je tržište slabo opskrbljeno svježim voćem, daje vrlo kvalitetne plodove koji se mogu iskoristiti u različite svrhe. Također, jagoda brzo vraća uložena sredstva u proizvodnju i veoma je rentabilna voćna vrsta, osobito ako se uzgaja na suvremeni način u blizini velikih gradova.
Višegodišnja je zeljasta i grmolika biljka koja živi pet do šest godina. U intenzivnom uzgoju nakon dvije do tri godine se preporučuje zasaditi novi nasad jer kvantiteta i kvaliteta plodova nakon druge godine opada. U sistematici bilja svrstava se u porodicu Rosaceae (ruže). Do danas je opisano 47 vrsta jagoda, no najveći značaj ima njih 12 koje su prema broju kromosoma svrstane u 4 grupe:
- diploidne vrste (2n=2x=14): Fragaria vesca L. (šumska jagoda), F. viridis Duch., F. nilgerrensis Schlect, F. daltoniana J. Gay, F. nubicola Lindl. ex Lacaita
- tetraploidne vrste (2n=4x=28): F. moupinensis Card., F. orientalis Losink
- heksaploidna vrsta (2n=6x=42): F. moschata Duch.
- oktaploidne vrste (2n=8x=56): F. virginiana Duch. (virdžini jska jagoda), F. chiloensis Duch. (čilean ska jagoda), F. ovalis Rydb. (ovalna jagoda), Fragaria × ananassa Duch. (vrtna jagoda)
Vrtna jagoda nastala je križanjem čileanske i virdžinijske jagode – dviju geografski udaljenih i polimorfnih, oktaploidnih vrsta i zahvaljujući toj udaljenoj hibridizaciji vrtnu jagodu karakterizira prilagođenost veoma različitim ekološkim uvjetima. Iz tog razloga vrtna jagoda se može naći kultivirana od suptropa preko područja s umjereno kontinentalnom klimom pa sve do južne granice Arktika na sjeveru. No treba imati na umu da su mnoge sorte vezane za mjesto nastanka i ističu se uskom ekološkom valencijom pa se mogu uspješno uzgajati jedino u određenim ekosredinama.
U Hrvatskoj se jagoda uzgaja, s više ili manje uspjeha, u svim krajevima.
