Izbor podloga za trešnju igra veliku ulogu u uzgoju tog voća. Sve sorte nemaju jednaku podudarnost s istom vrstom podloge pa je u tome radi postizanja boljih rezultata potrebno znanje i iskustvo. Kao podloge za trešnju kod nas su zastupljene generativne, ali i vegetativne podloge.
Korjenite promjene u proizvodnji trešanja obećavaju nove podloge za trešnje. Tradicionalno su trešnjina stabla velika, ali za suvremene, tržišno usmjerene nasade nisu primjerena.
Generativno se trešnja razmnožava sjemenjacima divlje trešnje vrapčare, mahaleba (rašeljka) i obične višnje.
Divlja trešnja vrapčara (Prunus avium L.)
- Ovo je podloga koja se koristi na plodnim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Jako je bujna podloga i dobro podudarna s plemenitim sortama trešnje. Stabla cijepljena na ovu podlogu redovito rađaju i dugovječna su. U područjima gdje postoji opasnost od mrazova preporučuje se cijepljenje u visini krune.
Mahaleb ili rašeljka (Prunus mahaleb L.)
- Kao izbor podloga za trešnju koristi se na laganim, propusnim, kamenitim, suhim i vapnenim tlima. Ne podnosi teška tla, visoku razinu podzemnih voda, zadržavanje vode u tlu ni obilne kiše. Otpornija je na smrzavanje od divlje trešnje. Osjetljiva je na virus šarke. Nije podudarna s nekim sortama trešnje. Kraćeg je životnog vijeka. Prvih 5 godina potiče jaču bujnost od divlje trešnje (što je dobro), a nakon toga se izjednačava. Stabla cijepljena na ovu podlogu bolje podnose sušu, ranije prorode, ali su kraćeg životnog vijeka od stabala na divljoj trešnji.
Santa Lucia 64
- Selekcija je rašeljke koja se vegetativno razmnožava. Dobro uspijeva na laganim i propusnim tlima. Ima dobru podudarnost s trešnjom i daje stabla 20% manje bujnosti od sjemenjaka, ubrzava početnu rodnost i zriobu plodova.
Santa Lucia 405 (Pontaleb® Ferci)
- Generativna je podloga. Spada u novu selekciju Santa Lucie. Umjerene je bujnosti, a u usporedbi s podlogom Santa Lucia 64 pokazuje nešto slabiju bujnost (5 do 10 %), ranije stupa u rod, daje krupnije plodove bolje kvalitete i bolje podnosi vlažna tla. Pogodna je za dobro drenirana, siromašna i vapnenasta tla.
Obična višnja (Prunus cerasus)
- Kao podloga koristi se u područjima s oštrijom klimom i na većim nadmorskim visinama. Jake je do srednje jake bujnosti. Trešnja cijepljena na podlozi višnje ima slabiju podudarnost.
Vegetativno se trešnja razmnožava podlogama: F 12/1, SL 64 i Colt.
F 12/1 (Mazzard)
- Ova podloga je selekcionirana iz divlje višnje (Prunus avium L.). Slabo se koristi je razvija bujna stabla. Dobre je podudarnosti s plemenitim sortama trešnje. Srednje je otporna na niske temperature. Osjetljiva je na rak korijena (A. tumefaciens), viruse, asfiksiju korijena, karbonate i umornost tla.
Tabel® Edabriz
- Ovj izbor podloga za trešnju je klon obične višnje (P. cerasus). Zahtijeva plodna i duboka tla te mogućnost navodnjavanja. Stabla trešnje cijepljene na Edabriz su slabije bujnosti za 45% od stabala cijepljenih na podlozi F 12/1. Osjetljiva je na klorozu (podnosi 8% CaO), posebno kada je pH > 8. Koristi se za podizanje gustih nasada (do 4.500 stabala/ha) u zemljama koje nemaju povoljne uvjete za uzgoj voćaka, npr. Nizozemska. Podudarna je sa svim sortama trešnje, ako je bezvirusna, inače je jako osjetljiva na napad virusa.
Victor
- Srednje je bujna podloga za trešnju. Daje krupnije plodove i veći prinos, a otporna je na sušu. Plodovi ranije dozrijevaju. Podudarna je s mnogim plemenitim sortama trešnje i lako prilagodljiva različitim tipovima tla i klime.
Colt
- Vegetativna je podloga selekcionirana u Engleskoj. Nastala je križanjem Prunus avium × Prunus pseudocerasus. Vrlo je rasprostranjena podloga u svijetu. Srednje je bujnosti (15 do 20% slabije od sjemenjaka). Osjetljiva je na sušu, ali i na mraz. Ranije prorodi i zori, daje krupnije plodove nego sjemenjak. Podudarna je sa svim plemenitim sortama trešnje.
Weihrot serija: W 10, W 11, W 13 i W 158
- Ovo je selekcija P. cerasus napravljena na Sveučilištu Monaco Freising Weihestephan u Njemačkoj sa željom da se smanji bujnost i postigne bolja podudarnost sa sortama. Dobro se učvršćuju u tlu i daju malo korijenovih izdanaka. Osjetljivije su na kozičavost lišća (B. jaapii). Postižu srednje rani početak rodnosti, dobru rodnost i plodove srednje krupnoće. Podloga W 158 je dobre podudarnosti sa sortama dok kod drugih podloga je podudarnost problematična.
GM serija: Damil, Inmil, Camil
- To su križanci vrsta i podvrsta roda Prunus. Nastali su u Voćarskoj stanici Gembloux u Belgiji.
Damil (Klon 61/1) nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom iz sjemenjaka vrste Prunus dawyckensis. Podnosi teška i vlažna tla. Smanjuje bujnost sorata za 50 do 60% u odnosu na podlogu F 12/1. Postiže rani početak rodnosti i dobro rodi. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova na sjemenjaku trešnje vrapčare. Podudaran je sa sortama trešnje.
Inmil (Klon GM 9) nastao je križanjem Prunus incisia × Prunus serulata. Srednje je bujna podloga. Ne podnosi teška tla. Smanjuje bujnost sorata za 30% u odnosu na podlogu F 12/1. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova na sjemenjaku trešnje vrapčare. Dobro je podudarna sa sortama trešnje. U nasadu zahtijeva armaturu.
Camil (Klon 79) nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom sjemenjaka Prunus canescens. Daje nešto više korijenovih izdanaka od Damila i Inmila. Smanjuje bujnost sorata za 50 do 60% u odnosu na podlogu F 12/1. Postiže rani početak rodnosti i dobro rodi. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova cijepljenih na sjemenjaku trešnje. Podudaran je sa sortama trešnje.
Giesen serija
- Nastala je križanjem nekoliko vrsta trešnje i višnje na Sveučilištu Justus Libig u Giesen-u u Njemačkoj. Od 6.000 križanaca odabrani su najbolji i to: Gisela 1, Gisela 5 i Gisela 10. Sve su slabo bujne podloge patuljastog ili polupatuljastog rasta. Postižu brzi početak rodnosti te velike i redovite prirode, prihvatljivu krupnoću plodova i otpornost na asfiksiju korijena.
Gisela 1 nastala je križanjem Prunus fruticosa × P. cerasus. Slabo je bujna podloga koja se dobro učvršćuje u tlu. Daje više korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lišća, moniliju i bakterioze. Ima otežanu podudarnost sa sortama trešnje.
Gisela 5 nastala je križanjem vrsta P. cerasus × P. canescens. Slabo bujna je podloga koja se slabo učvršćuje u tlu. Daje malo korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lišća, monilija i bakterioze. Podudarnost sa sortama trešnje je otežana.
Gisela 10 nastala je križanjem vrsta P. fruticosa × P. avium. Slabe je bujnosti. Daje više korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lista, moniliju, a tolerantna je na bakterioze. Dobro je podudarna sa sortama trešnje.
MA × MA 14
- Ovaj izbor podloga za trešnju nastao je križanjem rašeljke i divlje trešnje (P. mahaleb × P. avium). Selekcionirana je u SAD-u , ali ju je otkupio poznati francuski rasadnik Delbard i proširio po Europi. Dobre je podudarnosti sa sortama te postiže rani početak rodnosti. Na toj podlozi trešnje rastu kao polupatuljaste voćke. Daju bolji urod i krupnije plodove u usporedbi s drugima. Pogodna je za laka i suha tla.
Postoji mnogo novih podloga koje različito utječu na trešnje i imaju različite zahtjeve za tlo, klimu i opskrbu.
Standardne podloge:
1. sjemenjak trešnje (Prunus avium)
2. sjemenjak rašeljke (Prunus mahaleb)
3. F 12/1 (selekcija divlje trešnje u East Malling-u)
4. MA×MA (Mazzard × Mahaleb – divlja trešnja × rašeljka)
5. COLT (Prunus avium × Prunus cerasus – divlja trešnja × divlja višnja)
6. CAB 6P, CAB 11E (selekcije Prunus cerasus – divlje višnje)
Podloge koje se najviše upotrebljavaju u intenzivnim nasadima:
1. GISELA 5 (P. cerasus × P. canescens – divlja višnja × ukrasna višnja)
2. EDABRIZ (P. cerasus)
3. W 13 (WEIROOT (P. cerasus) – EM selekcija)
4. MA × MA 14
Primjeri grupiranja podloga:
Dobra kompatibilnost za cijepljenje i smanjenje rasta – Gisela 5, Edabriz, Weiroot 53, 72 i 158.
Dobra kompatibilnost za cijepljenje i relativno smanjenje rasta – Colt, Gisela 6, MA × MA 14.
Dobra podnošljivost visokih pH vrijednosti: Alpruma, Mahaleb 900 series, St. Lucie 64 i 405, MA × MA 14.
COLT, F 12/1, Gisela 5 (148/2), Gisela 6 (148/1), EDABRIZ, WEIROT 10 13 i 14.
Kao i za sve ostale voćne vrste tako i sadni materijal trešnje mora biti bezvirusni, zdravstveno ispravan, kvalitetan, kategoriziran te nabavljen u provjerenom rasadniku.
