Brokula dolazi iz istočnog Mediterana (Grčke, Turske, Sirije te Cipra) odakle se je u Italiju u doba a oko 1700. i u Englesku.
Početkom 19. Stoljeća počinje se upotrebljavati u Americi a veće značaje u proizvodnji ima tek nakon 1925. Na hrvatsko je tlo donesena iz Italije, najprije na obalu i neke otoke, i danas je najznačajniji uzgoj brokule u Dalmaciji. Naziv biljke potječe od talijanske riječi “brocco” što znači izdanak, mladica jer su konzumni dijelovi biljke središnji i postrani zelenih cvjetni izdanci smještenih na razgranatoj i mekanoj stabljici.
Brokula (lat. Brassica oleracea L. var. italica) je zapravo dvogodišnja biljka, a većinom ju uzgajamo kao jednogodišnju. Druge godine ju uzgajamo za uzgoj sjemenja: nakon cvatnje nastaju čahure u kojima se razvija sjeme. Većinom jako uspješno prezimi vani unatoč jakim zimama. Cvjetovi tj pupovi stradavaju na temperaturama nižim od -5 stupnja, ali sama biljka može podnijeti i niže temperature. Brokula je karakteristična po tome što najljepše pupove daje pri nižim temperaturama, a pri ljetnim vrućinama ako i formira pup, često brzo ode u sjeme. Sami izdanci brokule koje koristimo za jelo zapravo su pupoljci cvjetova, te se oni beru dok su mladi, prije same cvatnje. Temperaturni stres, obilna gnojidba dušikom i obilno zalijevanje, mogu izazvati pojave fizioloških bolesti šupljikavosti stabljike i smeđe cvati.
Hranjiva vrijednost brokule
Nutricionistički je vrlo vrijedna i cijenjena namirnica s bogatim vitaminsko mineralnim sastavom, a energetska vrijednost svježe brokule iznosi samo 34 kcal na 100 g.
Hranjivi sastojci | Količina u % |
Sirove bjelančevine | 3,3 – 3,7 |
Sirove masti | 0,2 – 0,3 |
Ugljikohidrati | 4 – 6 |
Vlakna | do 1,3 |
Minerali | do 1,1 |
Voda | 88 – 90 |
Tablica 1 Hranjiva vrijednost svježe brokule
Minerali | Količina u mg/100 g |
Natrij | 10 – 15 |
Kalij | 368 – 560 |
Magnezij | 0,3 – 25 |
Kalcij | 80 – 140 |
Fosfor | 68 – 87 |
Sumpor | do 145 |
Željezo | 1,3 – 2,4 |
Tablica 2 Mineralni sastav brokule
Vitamini | Količina u mg/100 g |
Karoten | 0,3 -2,7 |
B1 | 0,09 – 0,1 |
B2 | 0,2 – 0,35 |
B3 | 0,8 – 1,1 |
B5 | 1,06 – 1,5 |
C | 83 – 125 |
Tablica 3 Sadržaj vitamina u brokuli
Morfološka svojstva brokule
Na vrhu stabljike brokula formira zbijeni cvat s izraženim cvjetnim pupovima zelene ili ljubičaste boje. U fazi kad su cvatovi još zbijeni ubiru se sa dijelom stabljike (do prvih većih listova) te kao takvi predstavljaju konzumni dio biljke.
U oraničnom sloju (30 cm) tla razvija razgranat korijen .Listovi su na srednje dugim peteljkama, sivozelene do plavičastozelene boje, sa manje – više urezanom plojkom. U generativnoj fazi dosegne visinu od 50 – 90 cm, listovi na cvjetnoj stabljici su sitni a katkad ih u gornjem dijelu ni nema. Na vrhu stabljike formara se zbijeni cvat s izraženim cvjetnim pupovima zelene ili ljubičaste boje (mogu biti i žute ili bijele boje). Brokula uzduž mesnate debele stabljike te postranih stabljika iz pazuška listova tjera manji mesnati cvatić. Kako se cvatovi pojavljuju i razvijaju odozdo prema gore, berba je postupna. To omogućuje razvučeni period berbe. Takva berba je kvalitetnija, jer omogućuje uzgajivaču da bere i prodaje urod postupno, nema dugoga skladištenja, a kupac je u mogućnosti kupiti brokulu ubrzo nakon berbe.
U generativnoj fazi cvat se bere zajedno s dijelom stabljike do prvih većih listova – konzumni dio brokule. Ako se cvat ne ubere u ovaj fazi dolazi do prorastanja grana unutar cvata, cvat postaje rahliji i uskoro uslijedi cvatnja te brokula gubi tržnu vrijednost.