Ljubičasta i narančasta rđa kupine
Ljubičasta rđa (Phragmidium violaceum) i narančasta rđa (Phragmidium bulbosum)
Obje vrste parazitiraju na kultiviranim kupinama, ali kod nas dolaze i na samoniklim kupinama. Proširene su u svim umjerenim zonama uzgoja kupine. Ljubičasta hrđa češća je i njezina pojava znala je u pojedinim godinama iznenaditi proizvođače jer se kupine kod nas nisu štitile do pojave žute stabljikine hrđe (Kuehneola uredinis).
Bolest napada
- Lišće.
Uzročnici bolesti
- Gljive Phragmidium violaceum i Phragmidium bulbosum.
Simptomi bolesti
Na gornjoj strani plojke nastaju žutocrvene nakupine (spermagoniji). Desetak dana nakon toga nastaju ecidiji veličine oko 1 mm u promjeru. Kod vrste P. violaceum ecidiji su crvenkasti ili purpurni sa žučkastim središtem, a kod vrste P. bulbosum žute su do narančaste boje. Nedugo nakog toga na istom mjestu na naličju plojke pojavljuju se tamnije nakupine (uredosorusi). Uredosorusi vrste P. bulbosum žute su boje i promjera 0,1 do 0,3 mm. Uredosorusi vrste P. violaceum narančastožute su boje i promjera 0,2 do 1 mm. Ovisno o zarazi može nastati kloroza dijela plojke, svijanje i otpadanje listova. Pred kraj vegetacije nakupine postaju smeđe.
Mogu biti zaraženi i izboji na kojima nastaju male rak-rane.
Biologija bolesti
- Oba parazita prenose se iz jedne vegetacije u drugu pomoću teliospora koje se formiraju u izobilju pred jesen na lišću. Teliospore klijaju dajući bazidij s četiri bazidiospore. Bazidiospore zaraze mlade listove kupine. Na mjestu gdje je nastala infekcija stvaraju se prvi spermagoniji, a uskoro na naličju lista nastaju ecidiji. Spermagoniji i ecidiji nastaju u svibnju na licu plojke ili na izbojima, a mogu nastati i na peteljkama ploda. Iz ecidija oslobađaju se ecidiospore koje inficiraju listove. Desetak dana nakon infekcije nastaju prvi uredosorusi. To se najčešće događa u lipnju. U uredosorusima nastaju uredospore koje uzrokuju sekundarne infekcije, a vjetar ih raznosi na velike udaljenosti. U kolovozu nastaju prvi teliosorusi. Osim toga uobičajenog načina može prezimiti i u obliku micelarne strome na zaraženim izbojima.
Uvjeti potrebni da se ostvari infekcija
- Jake zaraze uredosporama nastaju pri temeraturi od 18 do 29 °C uz neprestano vlaženje lista 18 ili više sati. Broj sekundarnih infekcija ovisi o klimatskim prilikama koje se odražavaju na jačinu zaraze.
Zaštita od ljubičaste i narančaste hrđe kupine
- Treba provesti zaštitu na osjetljivim sortama nakon pojave prvih listića, a zaštitu manje osjetljivih sorata nakon pojave prvih spermagonija. Fungicidi koji se koriste za uspješno suzbijanje ovih hrđa isti su kao i fungicidi koji se koriste za suzbijanje žute hrđe izboja kupine.
Žuta hrđa izboja i lista kupine
Kuehneola uredinis
Ova hrđa u nas je postala problem nakon uvođenja u proizvodnju kupina bez trna. Prisutna je u svim područjima u kojima se uzgajaju kupine bez trnja. Rani napadi mogu uzrokovati prijevremeni gubitak listova što ima za posljedicu nedovoljno sazrijevanje izboja i njihovo izmrzavanje tijekom zime.
Bolest napada
- Stabljiku, list, rijetko plod.
Uzročnik bolesti
- Gljiva Kuehneola uredinis.
Simptomi bolesti
- Najočitiji simptomi nastaju na izdancima. Tijekom zime i ranog proljeća na izdancima se mogu primjetiti nabrekline na kori nešto tamnije purpurne boje. Na tim mjestima u travnju i svibnju kora počinje pucati. Pukotine su eliptičnog oblika i dužine 3 do 5 mm. U pukotinama nastaju uredosorusi iz kojih se rasipaju uredospore poput zlatnožutoga praha. Po jednom izboju može biti više pukotina s uredosorusima koji se katkad spajaju i mogu biti dugi i do nekoliko cm.
- Na naličju listova, obično u lipnju ili kasnije, nastaju sitne okruglaste žute nakupine. Od jakih zaraza na listovima, koje kod nas nisu česte, lišće žuti i otpada. Pred kraj vegetacije na naličju lišća između uredosorusa formiraju se teliosorusi svjetlije žute boje. Ecidiji nastaju većinom na gornjoj strani lista ili na izbojima. Smješteni su uz žile i na izbojima u velikim elipsastoprstenastim nakupinama koje okružuju spermagoniji u obliku koncentričnoga prstena.
Biologija bolesti
- To je hrđa s punim ciklusom na istom domaćinu. Teliospore su odmah nakon nastanka klijave pa nastaje bazidij na kojem se formiraju bazidiospore. Bazidiospore mogu još u jesen zaraziti izboje i listove. Na mjestima infekcije nastaju spermagoniji sa spermacijima, a zatim ecidiji s ecidiosporama. S praktičarskog aspekta važan način prezimljenja je micelij. On perenira u izboju iz jedne u drugu vegetaciju dajući u proljeće uredospore. Uredospore raznose zarazu tijekom vegetacije.
Zaštita od žute hrđe izboja i lista kupine
- Potrebno je izbjegavati sadnju vrlo osjetljivih sorata kao što su Thornfree i Evergreen. Važan zahvat je i rezidba tespaljivanje zaraženih izboja nakon obavljene berbe. Preventivno prskanje protiv kompleksa bolesti treba započeti pred kretanje vegetacije, a može se nastaviti do cvatnje jednim od fungicida na bazi bakra. Specifičnu zaštitu treba započeti u proljeće čim se primijete prvi simptomi. Djelotvorni je ciprokonazol koji djeluje i na lisne hrđe.
Purpurna pjegavost izboja kupine
Septocyta ruborum
Prisutnost ove bolesti zabilježena je i na našim područjima. Znatne štete nanosi u starim nasadima.
Bolest napada
- Izboje.
Uzročnik bolesti
- Gljiva Septocyta ruborum.
Simptomi bolesti
- Tijekom ljeta na prizemnom dijelu izboja pojavljuju se tamnije zelene pjege oko 2 cm, a simptomi se javljaju i na bočnim izbojima te na gornjem dijelu izboja. Pjege postaju crvankaste, zatim smeđe, izduženog oblika i neravnih rubova. Pjega je obrubljena tankom intenzivnije crvenkastom zonom koja je odjeljuje od zelenoga dijela kore izboja. Pjege se spajaju pa mogu prekriti po nekoliko internodija. Izboji kržljaju dok oni jače zaraženi se suše zajedno s listovima, cvjetovima i eventualno plodovima. Unutar pjega mogu se primjetiti crne strukture – piknidi.
Biologija bolesti
- Parazit preživljava u formi micelija u izbojima. Do proljeća formiraju se piknidi koji su zreli u travnju. Iz njih se od travnja do kolovoza oslobađaju piknospore. Piknospore su klijave od 0 do 33 °C, s optimumom kod 21 do 24 °C. Piknospore mogu inficirati samo ovogodišnje izboje. Inkubacija traje dugo pa do ekspresije simptoma dolazi ljeti.
Zaštita od purpurne pjegavosti izboja kupine
- Nove nasade valja podizati zdravim sadnim materijalom. Ako se u nasadu primijete zaraze, zaražene izboje treba odrezati i spaliti. Pred kretanje vegetacije treba obaviti prskanje sredstvom na bazi bakra.
Kestenjasta pjegavost izdanka kupine
Didymella applanata
Gljiva paratizira na Rubus vrstama. Kod nas najveće štete nastaju na malini i kupini. Znatnije štete primijećene su kod nas nakon podizanja većih nasada.
Bolest napada
- Listove, izdanke.
Uzročnik bolesti
- Gljiva Didymella applanata.
Simptomi bolesti
- Promjene na biljkama uočavaju se krajem lipnja i početkom srpnja. Simptomi se javljaju na listovima jednogodišnjih izdanaka. Promjene počinju od ruba lista i šire se prema glavnoj žili pa lezija poprimi trokutasti oblik tamnosmeđe boje i žućkasta ruba. Češće su napadnuti stariji listovi, listovi u sjeni, biljni dijelovi bliži tlu i izloženiji rosi. Širenjem parazita u listu nastaje prijevremeno sušenje lišća. Preko peteljke zaraza se širi u izboj. Na izboju se oko spavajućega pupa u pazušcu peteljke lista pojavljuju pjege. One su nešto tamnije zelene boje od okolnog zdravog tkiva. Kasnije postaju purpurne i u završnoj fazi kestenjastosmeđe, katkad zonirane, prikrivajući veći ili manji dio između nodija. Eliptičnog su oblika. Ako pjega prstenasto zahvati izboj on se suši. U jesen kada mladice počnu odrvenjavati simptomi su slabije uočljivi. Tijekom zime dio kore odumire te poprimi srebrenkastu boju. Na tim dijelovima vidljive su crne kuglice uronjene u tkivo kore. Kora puca i ljušti se s izboja. Pupovi na zaraženim izbojima preživljavaju, ali sljedećeg proljeća najčešće ne potjeraju, a ako potjeraju ostaju kržljavi.
Biologija bolesti
- Gljiva prezimljuje u obliku micelija u zaraženim izbojima ispod kore te u obliku pseudotecija i piknida. Piknidi su prisutni gotovo tijekom cijele godine, a piknospore se oslobađaju od ožujka do studenoga pa se smatra da one uzrokuju primarne infekcije na listovima. Tijekom proljeća i ljeta stvara se dosta pseudotecija s askosporama. U pseudoteciju askospore se formiraju u travnju, ali se najveći broj askospora oslobađa tijekom svibnja i lipnja. Za kišnih vremena nastupa emisija askospora, a piknospore se oslobađaju za vrijeme visoke relativne vlažnosti kao i za vrijeme kiša. Zaraze su veće ako su izdanci dulje izloženi vlazi.
Zaštita od kestenjaste pjegavosti izdanka kupine
- Jedna od mjera zaštite jest sadnja manje osjetljivih sorata. Pri sadnji treba izbjegavati položaje na kojima se dugo zadržava vlaga te redove u nasadu valja položiti u smjeru vjetrova. Nakon berbe izboje sa simptomima treba odrezati i spaliti. U zimskom prskanju koriste se fungicidi na bazi bakra. Nakon toga slijedi prva zaštita koju treba početi kada su izdanci dugi 15 do 20 cm. U Hrvatskoj nije registriran niti jedan fungicid za suzbijanje ove bolesti na kupini.
Antraknoza kupine
Elsinoë veneta
Bolest u suhom podneblju obično ne izaziva veće štete, ali u humidnim područjima na osjetljivim sortama gospodarski je važna bolest. Bolest je poznata u Hrvatskoj, a veće zaraze zapažene su nakon podizanja plantažnih nasada u Međimurju i Gorskom kotaru.
Bolest napada
- Sve nadzemne dijelove biljke (list, peteljku lista, cvijet,izboj).
Uzročnik bolesti
Gljiva Elsinoë veneta.
Simptomi bolesti
- Na listovima između glavnih žila javljaju se crvenkastoljubičaste pjege nepravilnog ruba, veličine 1 do 2 mm, sa sivim središtem. Rubovi pjega nekrotiziraju pa zaraženi dio tkiva ispada, a listovi ostaju šupljikavi. Zaraženi plodovi se deformiraju.
- Simptomi se najčešće pojavljuju na izbojima. Infekcije na izboju nastupaju tijekom proljeća. Na šibama nastaju purpurnocrvene pjege velike 2 do 3 mm i podsjećaju na krater. Središte pjege sivkaste je boje, okruženo crvenkastopurpurnim prstenom. S vremenom pjege postaju veće, ulegnute i poprimaju eliptičan oblik. Ako pjega zahvati veći dio površine izboja ili ga opkoli, izboji se suše i na njima puca kora. Manje zaraženi izboji prežive vegetaciju, a ako ne propadnu tijekom zime u sljedećoj vegetaciji daju manji urod.
Biologija bolesti
- Gljiva prezimljava u obliku micelija na zaraženim izbojima. U proljeće ispod epiderme nastaju strome. Na stromi se najprije formiraju acervuli. Nešto kasnije, ali samo na dvogodišnjim izbojima, također na stromi, nastaje savršeni stadij (Elsinoë veneta). Oslobađanje askospora odvija se do početka ljeta, a katkad i do jeseni. Tako su početkom vegetacije prisutna oba stadija, a veća važnost kao izvoru primarne zaraze pridaje se nesavršenom stadiju (acervuli). Askospore se nakon kiša oslobađaju iz plodnih tijela, raznose se vjetrom i obavljaju infekciju. Drugi izvor infekcije jesu konidiji smješteni u acervulima. Oni obavljaju sekundarne infekcije tijekom vegetacije.
Uvjeti potrebni da se ostvari infekcija
- Spore mogu klijati između 11 i 30 °C, s optimumom pri temperaturi od 22 do 26 °C uz uvjet da vlaženje traje 3 do 12 sati. U optimalnim uvjetima simptomi se javljaju 3 do 9 dana nakon infekcije ali se inkubacija može produžiti na 4 do 6 tjedana ovisno o vremenskim prilikama.
Zaštita od antraknoze kupine
- Kod podizanja nasada treba saditi zdrav sadni materijal. Postoje i relativno rezistentne sorte. Pri rezidbi treba odstraniti zaražene šibe. Divlja kupina može biti izvor zaraze pa je treba odstraniti iz blizine nasada. Zimsko prskanje potrebno je obaviti fungicidima na bazi bakra. Nakon pojave prvih simptoma treba započeti zaštitu.
Siva plijesan kupine
Botrytis cinerea
U kišnim godinama siva plijesan može izazvati velike gubitke u urodu jer se bolest javlja tik pred berbu kada je već kasno za bilo kakvu zaštitu.
Bolest napada
- Plodove.
Uzročnik bolesti
- Gljiva Botrytis cinerea.
Simptomi bolesti
- Simptomi se počinju javljati u vrijeme dozrijevanja plodova, iako je infekcija nastupila ranije, pred cvatnju i tijekom cvatnje. Zaraženi plodovi postaju mekani, vodenasti i truli. Za vlažna vremena plodovi su djelomično ili potpuno prekriveni sivom paučinastom prevlakom.
Zaštita od sive plijesni kupine
- Postoje razlike u osjetljivosti sorata. Zaštita se provodi neposredno pred cvatnju, a drugo prskanje odmah nakon završene cvatnje. Djelotvorni su fungicidi registrirani za zaštitu jagode od sive plijesni.
