Mrkva je tehnološki zrela i spremna za vađenje kada u korijenu završava proces nakupljanja asimilata. Vrhovi lišća tada počinju žutjeti.
Berba mrkve
Mrkva za konzumiranje može se vaditi i prije pune tehnološke zrelosti. Takva mrkva prodaje se kao „mlada“ u vezicama ili pak bez lišća. Na manjim površinama za vađenje mrkve koriste se vadilice za korjenaste ili gomoljaste kulture, njima se tlo podriva ispod zadebljalog korijena koji se zatim skuplja ručno.
Na većim površinama mrkva se vadi kombajnima: postoje jednofazni kombajni koji čupaju mrkvu za lišće i dvofazni kombajni koji u jednom prohodu podrivaju mrkvu dok sustav remenja zahvaća lišće, čupa korijen te ga elevatorom dovodi do uređaja koji odvaja lišće od korijena.
Skladištenje mrkve
Rana ljetna mrkva namijenjena za potrošnju u svježem stanju te nije prikladna za skladištenje.
Skladištenje mrkve se odrađuje kada je jesenska mrkva u tehnološkoj zrelosti.
Mrkva se skladišti u:
- trapovima – nadzemni trapovi širine su oko 1,5 m a visine oko 1 m, s horizontalnom i vertikalnom ventilacijom. Na mrkvu se stavlja tanak sloj zemlje, koja se pokriva izolatorom, a na izolator se stavlja zemlja. Vrijeme skladištenja mrkve u trapu je 6 mjeseci.
- podrumima – na temperaturi od 2 – 5°C i uz relativnu vlagu zraka od 90% mrkva se može čuvati 2 – 3 mjeseca.
- hladnjačama – uz temperaturu od 0°C te relativnu vlagu zraka 97% mrkva se čuva 6 – 8 mjeseci. Hladnjače moraju biti s kontroliranom atmosferom jer pri povišenoj količini etilena mrkva postaje gorka a osjetljiva je na povećanu količinu CO2.
