Treba istaknuti podjelu na ozime i jare forme te svojstva razvoja biljke u tijeku vegetacijskog ciklusa od sjemena do sjemena. Pšenica je kultura kontinentalne klime. Najpovoljnija temperatura za njezino klijanje i nicanje jest 14 – 20 °C i pri njoj niče za 5 – 7 dana. Pri temperaturi 7 – 8 °C niče za 17 – 20 dana. Pri nižim temperaturama klijanje i nicanje još je sporije.
Kad ima 2 – 3 lista, ako je dobro ukorijenjena i ishranjena i prošla proces kaljenja, može podnijeti i do -25 °C. Prekrivena snježnim pokrivačem i niže temperature. Tijekom vegetacije zahtijeva 500 – 700 mm pravilno raspoređenih oborina. Osobito je osjetljiva na nedostatak vlage u razdoblju vlatanja te u razdoblju formiranja i nalijevanja zrna (napose ako je suša praćena višim temperaturama).
Pšenici najbolje odgovaraju plodna, duboka i umjereno vlažna tla blago kisele reakcije.
Ozima pšenica ima određene zahtjeve prema uvjetima vanjske okoline i ukoliko ti uvjeti nisu ispunjeni ona neće dati plod. Ona u stadiju jarovizacije(zime) traži niže temperature (0 – 10 °C) u tijeku 10 do 35 dana (ovisno o sorti). Ako ti uvjeti nisu ispunjeni ona se dalje ne može razvijati. Ne može donijeti stabljiku s klasom i plodom tj. prijeći iz vegetativne u generativnu fazu.
Jara pšenica posijana u proljeće razvit će se normalno i donijeti plod, jer ima manje zahtjeve za nižim temperaturama u stadiju jarovizacije (5 – 10 °C tijekom 7 – 12 dana). Faze koje biljka prolazi u svom životnom ciklusu: bubrenje i klijanje, nicanje, ukorijenjavanje, busanje, vlatanje, klasanje, cvjetanje i oplodnja, formiranje, naljevanje i sazrijevanje zrna.
