Sjetva mrkve se gotovo uvijek vrši izravno na stalno mjesto. Za kasniji (ljetno jesenski) uzgoj mrkve sije se u redove ili trake na ravnoj površini dok se za raniji proljetni uzgoj sije na gredice.
Plodored za mrkvu
Uzgaja se u plodoredu, što znači da treba voditi brigu o pretkulturi i uzgojnom mjestu.
Sije se na površine gdje su prije nje bile kulture gnojene stajnjakom i nisu bile zakorovljene. Kao najbolji predusjev možemo spomenuti rajčice, kupus, krumpir, papriku, mahunarke (grašak, grah). Ako se mrkva sije kao kasni usjev, često će biti postrna kultura iza ranog krumpira ili graška. Kao prethodni usjev mrkva će biti dobra za sve druge kulture. Da bi se smanjila opasnost od bolesti i štetnika mrkva se obvezno mora uzgajati u plodoredu, te na istu površinu može doći tek nakon 3 – 4 godine. Od povrtnih kultura to su rajčica, kupus i paprika. Mrkva je dobra pretkultura za većinu drugih kultura.
Sjetva mrkve
Gredice se brže zagrijavaju pa time omogućuju brže nicanje sjemena. Gredice mogu biti široke (100 cm) a na njih se obično sije 5 redova ili pak mogu biti uske (75 cm) s dva reda mrkve. Razmak između redove je 30 – 40 cm a u redu 2 – 3 cm.
Sjetveni sloj tla mora biti ravan i fine mrvičaste strukture. Sije se na dubinu od 1,5 – 2 cm. Kako bi postotak klijavog sjemena koje će niknuti bio što veći treba sijati kalibrirano i tretirano sjeme protiv mrkvine muhe i gljivičnih bolesti. Nakon sjetve redovi se lagano pritišću odgovarajućim valjkom.
Rokovi sjetve za kontinentalnu Hrvatsku
| Namjena uzgoja | Sjetva | Broj dana do berbe | Trajanje berbe (dana) |
| Rana “mlada” | tijekomožujka – prve polovice travnja | 90 – 80 | 10 – 30 |
| Srednje rana i ljetna | zadnja polovica ožujka – tijekom travnja | 130 – 100 | 30 |
| Jesenska za skladištenje | zadnja polovica travnja – prva polovica svibnja | 190 – 130 | 30 |
