U povoljnim temperaturnim uvjetima za klijanje (25 – 35°C) te uz dovoljno vlage sjeme krastavca niknut će za 2 do 3 dana što se može produžiti na 15 – 20 dana ako je temperatura minimalna (12°C).
Temperatura od 15°C potrebna je kako bi se održavao vegetativni rast biljke, dok je najbrži porast biljke pri 25 – 27°C, rast se zaustavlja na 40°C a pri temperaturi od 0°C biljka brzo ugiba. Niske pozitivne temperature (3-10°C) nepovoljne su za usjev krastavaca i ako potraju 2 do 3 dana javljaju se znakovi oštećenja (lišće gubi turgor te žuti, prvo stariji a potom mlađi).
Cvatnja započinje na oko 15°C a optimalna temperatura za oprašivanje je oko 20°C.
Plodovi krastavaca uz povoljne uvijete jako brzo rastu. Rast plodova uvjetovan je i brojem istih na biljci pa ako ih je više sporije rastu, a ako se ubere jedan ili više plodova rast preostalih će se ubrzati. Plodonošenje uz povoljne uvjete na otvorenom može trajati do 90 dana a u zaštićenim prostorima se to vrijeme produžuje.
Za optimalan rast krastavca potrebno je obilje vlage u tlu (70 – 100% poljskog vodnog kapaciteta) i zraku (70 – 90% relativne vlage zraka).
Krastavcima najviše odgovaraju laka, propusna te prozračna tla s većim postotkom humusa. Tla koje za svoj uspješan rast i razvoj krastavac preferira su neutralna dakle optimalni pH je 7 (može ići i do pH 6,6) a ako se analizom tla (upotrebom pH metar koji daje podatke o reakciji uzorkovanog tla) ustanovi da je pH niži potrebno je obaviti kalcifikaciju i to pretkulture. Za kalcifikaciju možemo koristiti CaCO3 ili CaO. Prosječna količina hidratiziranog (građevinskog) vapna iznosi od cca 4,5 t/ha (manje kisela tla) do 9,0 t/ha (jako kisela tla).
Razina podzemne vode ne smije biti viša od 70 cm, a bilo bi poželjnije da je još niža, 90 – 100 cm, te da ne varira. Krastavac je biljka tople klime, osjetljiv na niske temperature, pa su prikladnija područja sa što duljim razdobljem bez mraza.
Izbor lokacije za uzgoj i plodored
Krastavcima najviše odgovaraju laka, propusna te prozračna tla s većim postotkom humusa. Tla koje za svoj uspješan rast i razvoj krastavac preferira su neutralna dakle optimalni pH je 7 ( može ići i do pH 6,6 ) a ako se analizom tla ( upotrebom pH metar koji daje podatke o reakciji uzorkovanog tla ) ustanovi da je pH niži potrebno je obaviti kalcifikaciju i to predkulture. Za kalcifikaciju možemo koristiti CaCO3 ili CaO. Prosječna količina hidratiziranog (građevinskog) vapna iznosi od cca. 4,5 t/ha (manje kisela tla) do 9,0 t/ha (jako kisela tla).
Razina podzemne vode ne smije biti viša od 70 cm, a bilo bi poželjnije da je još niža, 90 – 100 cm, te da ne varira.
Krastavac je biljka tople klime, osjetljiv na niske temperature, pa su prikladnija područja sa što duljim bezmraznim razdobljem. Krastavac ne voli vjetrovite položaje, pa ih je poželjno izbjegavati ili pak se između redova krastavaca mogu posijati po dva-tri reda kukuruza.
Na istoj površini krastavci se mogu uzgajati tek nakon 3 do 4 godine a predkultura im ne smije biti ni jedna kultura iz porodice Cucurbitaceae te krumpir, rajčica ( napadaju ih isti virusi ), kupusnjače i kukuruz ( može doći do oštećenja zbog eventualno zaostalog herbicida ). Predkultura im mogu biti žitarice, mahunarke, lukovi, salata, špinat, korabica i drugo povrće.
