Svi osnovni tipovi paprike postojali su još prije njenog introduciranja Europi. Prvotni kultivari bili su sitnih plodova i ljuti, a oplemenjivanjem dobili su se krupniji plodovi bez ljutine. U svijetu se razvilo mnoštvo kultivara i F1 hibrida različitih svojstava s obzirom na primjenu, tip rasta, dužinu vegetacije te otpornosti na bolesti (ponajviše virusne).
Osnovna podjela kultivara s obzirom na primjenu:
- Krupnoplodne paprike (lat. Capsicum annuum var. macrocarpum L.)
- Sitnoplodne paprike ili feferoni (lat. Capsicum annuum var. microcarpum L.)
- ″Tabasco″ (lat. Capsicum frutescens L.)
Krupnoplodne paprike
(lat. Capsicum annuum var. macrocarpum L.)
Najviše kultivara razvilo se među krupnoplodnim paprikama a unutar njih razvila su se tri osnovna tipa paprike; babure, kapije, paradajz paprike, rog paprike te začinske paprike.
Babura
Plodovi su prizmatični s 3 – 4 vrha ili stožasti s jednim zaobljenim ili oštrim vrhom. Omjer širine i dužine ploda je 1 : 1 – 1 : 2,5. Perikarp (meso) debeo je 5 – 7 mm. U tehnološkoj zriobi plodovi su mliječnobijele, svijetložute, svijetlozelene ili tamnozelene boje dok u fiziološkoj zriobi prelaze u svijetlocrvenu, tamnocrvenu, narančastu ili ljubičastu boju.
Kapija
Plodovi su im spljošteno-stožastog oblika sa šiljastim vrhom, perikarpa debljine 5 – 7 mm. Odnos širine i dužine ploda je 1 : 1,2 do 2,5. Tamnozelene su boje u tehnološkoj a tamnocrvene u fiziološkoj zrelosti. Koriste se pečenje i pripremu ajvara u domaćinstvima.
Paradajz paprika
Ove paprike imaju okrugle ili okruglo spljoštene plodove koji su glatki ili malo rebrasti. debelog su perikarpa (5 – 7 mm). Boja u tehnološkoj zriobi je mliječno bijela i svijetložuta. Omjer promjera i visine ploda je 1 : 0,5 do 1.
Rog paprika
To su kultivari omjera širine i dužine 1 : 5 do 8, debljine perikarpa 3 – 5 mm a boje ploda žute do svijetlozelene boje u tehnološkoj a crvene u fiziološkoj zriobi. Namijenjeni za kiseljenje biološkim postupkom.
Začinske paprike
Perikarp ovih paprika je tanak (2 – 3 mm) kako bi se lakše osušio. U tehnološkoj zriobi su tamnozeleni a u fiziološkoj tamnocrveni. Unutar začinskih razlikujemo se slatke /bez kapsaicina/ i ljute /s manje ili više kapsaicina/ kultivare. Plodovi su stožasti s omjerom širine i dužine 1 : 2 do 3.
Sitnoplodne paprike ili feferoni
(lat. Capsicum annuum var. microcarpum L.)
Ovisno o prisutnosti kapsaicina u plodu razlikujemo slatke i ljute feferone. Među njima je također razvijeno više kultivara no najveću primjenu imaju oni sa stožastim oblikom ploda kojem je omjer širine i dužine 1 : 5 – 9. Perikarp je tanak a boja u tehnološkoj zriobi svjetlo zelene ili tamnozelena koja u fiziološkoj prelazi u žutu ili crvenu.
″Tabasco″
(lat. Capsicum frutescens L.)
Ovi kultivari na rodnim koljencima imaju 2 ili više jako sitna ujedno i jako ljuta ploda, po izgledu slični feferonu. Koriste se u fiziološkoj zriobi za vrlo ljute umake. Mogu se uzgajati kao ukrasne biljke, lončanice.