Celer je podrijetlom iz područja Sredozemnog mora i danas je rasprostranjeni divlji celer (lat. Apium graveolens var. graveolens). Odatle se širi cijelom Europom, gdje se kao povrće počinje koristiti u 17. stoljeću. U starom Egiptu koristio se kao ukrasna i ljekovita biljka a stari grki koristili su ga pri pogrebnim svečanostima.
Danas se u svijetu razlikuju i uzgajaju 3 varijante celera (lat. Apium graveolens L.) :
Celer listaš (lat. Apium graveolens var. secalinum L.) – koristi se samo lišće
Celer rebraš (lat. Apium graveolens var. dulce L.) – koriste se lisne peteljke i lišće
Celer rebraš (lat. Apium graveolens var. rapaceum L.) – koristi se zadebljali korijen i lišće
Celer korjenaš je dvogodišnja biljka, a za konzumaciju se koristi njegov zadebljali korijen i lišće. Listaš i rebraš (bjelaš) nemaju zadebljanja korijena. Liske su krupnije od peršina, glatke i sjajne, višestruko urezane. U drugoj godini potjera cvjetna stabljika (70 – 100 cm), koja se grana.
Kod nas se najviše uzgaja celer korjenaš, a od kultivara najpoznatiji je Praški orijaš, stari češki kultivar. Noviji kultivari selekcionirani prvenstveno za zadebljali korijen imaju srednje bujno lišće, krupni okrugli ili ovalni zadebljali korijen. Pokožica mu je glatka, a čupavo korijenje ima samo na donjem dijelu, što olakšava vađenje i čišćenje. Unutrašnje tkivo jednoliko je i bijelo, ne stvara unutrašnje šupljine i nakon kuhanja ne mijenja bijelu boju.
Hranidbena vrijednost celera
Celer se upotrebljava kao začinska biljka u prehrani te je cijenjen i kao ljekovita biljka zbog svojih diuretičkih svojstava i dr. U kuhinji se upotrebljava kao dodatak kuhanim jelima ili pak se koristi sirov u salatama. Lišće se konzervira sušenjem i zamrzavanjem dok se korijen može konzervirati mariniranjem.
Udio osnovnih hranidbenih sastojaka nije jednak u lišću (lisnim peteljkama) i korijenu. Vitaminska vrijednost celera nije od osobitog značaja a najviše je zastupljen C vitamin kojeg ima 7 – 62 mg/100g u svježim peteljkama te 7 – 11 mg/100 g u svježem korijenu. Energetska vrijednost 100 g celera (korijen s lišćem) je mala a iznosi 14 kcal / 59 kJ.
Hranjiva vrijednost svježeg celera
| Hranjivi sastojci | Količina u % | Količina u % |
| Korijen | Peteljke rebraša | |
| Sirove bjelančevine | 0,7 – 2 | 0,9 – 1,3 |
| Sirove masti | 0,2 – 0,5 | 0,1 – 0,3 |
| Ugljikohidrati | 5 – 12 | 3,5 – 6,5 |
| Vlakna | do 2,2 | do 1,3 |
| Minerali | 1 – 1,4 | 0,7 – 1,2 |
| Voda | 84 – 90 | 92 – 94 |
| Minerali | Količina u mg/100 g svježeg korijena | Količina u mg/100 g svježe peteljke rebraša |
| Kalij | 276 – 350 | 287 – 400 |
| Magnezij | 9 | 12 – 35 |
| Kalcij | 35 – 88 | 50 – 140 |
| Željezo | 0,1 – 1 | 0,5 – 1,3 |
| Fosfor | 28 – 115 | 40 – 65 |
