Zaštita krumpira od korova

Mehanička njega tijekom vegetacije sastoji se od međuredne kultivacija, okapanja i nagrtanja. Navodnjavanje je agrotehnička mjera koja jako utječe na prinos krumpira u sušnim godinama.

Korovna flora krumpira tipična je okopavinska. Od širokolisnih korova najčešći su ambrozija (lat. Ambrosia elatior), loboda (lat. Chenopodium album), šćir (lat. Amaranthus retroflexus), veliki dvornik (lat. Polygonum persicaria), a od uskolisnih koštan (lat. Echinochloa crus galli), muhari (lat. Setaria spp.), svračica (lat. Digitaria sanguinalis) i dr. Kritični period zakorovljenosti, odnosno razdoblje kad korovi najviše utječu na prinos,  proteže se od 2 tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove.

Kao i u svim gospodarski značajnijim kulturama, i u krumpiru je registriran velik broj herbicidnih pripravaka kojima se više ili manje uspješno rješava problem korova u ovoj kulturi.

Herbicide u krumpiru moguće je primijeniti:

• prije sadnje (pre – sowing)
• nakon sadnje, a prije nicanje (pre – emergence)
• nakon nicanja kulture i korova (post – emergence)

Ako krumpir nije niknuo primjenjuju se zemljišni herbicidi koji suzbijaju sjemenske korove koji niču iz plitkog površinskog sloja tla. Za dobro djelovanje ovih herbicida potrebna je vlaga tj. oborine.

Za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih i nekih širokolisnih korova mogu se primijeniti herbicidni pripravci na osnovi pendimetalina  ili flufenaceta. Jednogodišnje širokolisne i neke uskolisne korove suzbijamo pripravcima na osnovi flukloridona  ili metribuzina. Ako usjev krumpira nikne prije primjene zemljišnih herbicida, korove je moguće suzbijati nakon nicanja krumpira (post – emergence) jednokratno ili višekratnom primjenom smanjenih količina herbicida uz uporabu manjeg volumena škropiva po jedinici površine. Tako se za suzbijanje širokolisnih korova mogu primijeniti herbicidni pripravci na osnovi bentazona ili gore nabrojani na osnovi metribuzina. Širokolisni korovi u ovoj fazi ne smiju imati razvijeno više od prvog para pravih listova.
Za suzbijanje izniklih travnih korova moguće je koristiti pripravke na osnovi rimsulfurona, cikloksidima. Navedeni pripravci uspješno suzbijaju i iznikle višegodišnje travne korove piriku (lat. Agropyron repens) i divlji sirak (lat. Sorghum halepense).

Osim toga, korovi su domaćini gljivičnim i virusnim biljnim bolestima gospodarski značajnim u krumpiru. Višegodišnji korovi (pirika, sirak, osjak, gavez, slak, štavelj i dr.) niču tijekom cijele sezone uzgoja, a osobito veliki problem mogu predstavljati pri vađenju krumpira. 

Borbu protiv korova u krumpiru najčešće provodimo primjenom mehaničkih ili kemijskih mjera. Mehaničke mjere, primjerice brananje, okopavanje i nagrtanje. Neke od spomenutih, provode se i danas. Mehaničko suzbijanje danas je provedivo samo na manjim površinama i u područjima s dovoljno radne snage. Mehaničke su mjere danas samo dopuna kemijskim mjerama suzbijanja korova. 

Kao i u svim gospodarski značajnijim kulturama, i u krumpiru je registriran velik broj herbicidnih pripravaka kojima se više ili manje uspješno rješava problem korova u ovoj kulturi. 

Hebicidi