Ljeskotoč
Curculio nucum L.
Ljeskotoč je najvažniji štetnik lijeske u Hrvatskoj. Uzročnik je opadanja plodova i njihove „crvljivosti“. Postotak oštećenih plodova kod nas se kreće od 10 do 40%.
Štetnik napada
- Plodove.
Opis štetnika
- Ljeskotoč je pipa dugačka, tanka rila. Tijelo mu je crvenosmeđe boje i dugo je 6 do 9 mm. Prekriveno je jakim dlačicama. Rilo je tanko, jako zakrivljeno i kod ženki je duže od samog tijela pipe, a kod mužjaka je kraće od tijela.
- Ličinke su krem-bijele boje i naraste do 16 mm. Imaju debelo, zakrivljeno tijelo i smeđu glavu. Nemaju noge.
Biologija i životni ciklus štetnika
- Prezime odrasli oblici u tlu. Javljaju se na lijeski obično početkom svibnja kada se hrane na lišću. Ženke odlažu jaja u plodove lijeske promjera 8 do 12 mm tako da se ne vidi mjesto gdje je jaje odloženo. Odlože obično oko 40 jaja. Iz jaja se nakon 5 do 9 dana razvije ličinka. One čitav život provedu u plodu. Običnu u jednom plodu je i jedna ličinka. Ona se hrani i razvija u plodu. Nakon 25 do 32 dana kad se razvije, ličinka napušta plod kroz rupice i spušta se na zemlju. Na dubini od 10 do 15 cm se zapreda u kokon. Dio ličinki ostaje u kokonu preko zime, u proljeće se kukulji i daje odrasle oblike, a dio ličinki ostaje u tom obliku sljedećih 1 do 3 godine.
- Ima jednu generaciju svake dvije, tri ili četiri godine.
Štete koje izaziva štetnik
- Najprije odrasli oblici rade štete na lišću koje izgrizaju praveći pri tom male rupe, a posebno bušeći mlade tek zametnute plodove koji otpadaju. Tako oštećene plodove napadaju i razne gljivice. U plodovima se razvija ličinka koja izgriza jezgru ploda i puni plod izmetom. Napadnuti plodovi nemaju vrijednost.
Zaštita od ljeskotoča
Prag odluke za suzbijanje ljeskotoča su više od 3 do 4 pipe po grmu ili stablu lijeske.
Suzbijanje se provodi od početka pojave odraslih pipa, što je kalendarski oko početka svibnja.
Štete se mogu smanjiti i svim mjerama koje pogoduju razvoju lijeske i razvoju što većeg broja cvjetnih pupova.
Lijeskova grinja
Phytocoptella avellanae Nal.
Lijeskova grinje su česti štetnici lijeske u Hrvatskoj, a posebno na području Istre.
Štetnik napada
- Pupove.
Opis štetnika
- Odrasle grinje su vrlo sitne i bijele boje. Duge su 0,3 mm.
Biologija i životni ciklus štetnika
- Ovaj štetnik je najčešći za hladna i vlažna proljeća. U proljeće ženke napuštaju deformirane pupove da bi napale mlado lišće. Tu će odložiti jaja. Iz jaja će se razviti nimfe. One se slobodno razvijaju u odrasle grinje u lipnju i srpnju prije nego će napasti nove pupove na izbojcima tekuće godine. Najjača je seoba kada lijeska ima 5 do 10 razvijenih listova što je obično u svibnju. Razmnožavaju se u jesen i zimi.
- Ima više generacija godišnje.
Štete koje izaziva štetnik
- Ova grinja uzrokuje nabreknuće pupova koji se onda ne otvaraju ili se iz njih razvije deformirano lišće koje se suši.
Zaštita od lijeskove grinje
- Suzbija se tretiranjem endosulfanom, sumpornim sredstvima ili nekim akaricidima u vrijeme kada na novom ljetorastu bude formirano 3 do 5 novh pupova. Ako je potrebno, tretiranje se može ponoviti za otprilike 15 dana.
Lijeskova strizibuba
Oberea linearius L.
Štetnik napada
- Ljetoraste.
Opis štetnika
- Kornjaš je crne boje i dug od 11 do 16 mm. Tijelo mu je vrlo usko. Ima debela ticala koja nisu duža od tijela. Noge i vrh elytre su žute boje.
- Ličinka je žućkasta i naraste do 25 mm.
Biologija i životni ciklus štetnika
- Kornjaši se javljaju u svibnju kada ženka pojedinačno odlaže jaja u mlade ljetoraste. Iz jaja se razviju ličinke koje buše hodnike u ljetorastima. Ličinka ne napušta hodnik u kojem prezimi dva puta. Nakon drugog prezimljenja, kukulji se u travnju, a u svibnju su javljaju odrasli kornjaši.
- Ima jednu generaciju na dvije godine.
Štete koje izaziva štetnik
Ličinka buši hodnik unutar ljetorasta, u jesen prema gore, a u proljeće prema dolje. Na vrhovima zaraženih ljetorasta, lišće vene, a kasnije se i osuši.
Manje značajni štetnici lijeske
Ostali manje značajni štetnici lijeske su:
- Lijeskina lisna uš (Myzocallis coryli Goetze)
- Orahov savijač (Cydia amplana Hb.)
