Zaštita rajčice od štetnika
Najznačajniji štetnici na rajčici čine velike ekonomske štete tijekom vegetacije.
Najznačajniji štetnici na rajčici u toku vegetacije su:
Kukuruzni moljac (lat. Ostrinia nubilalis), štitasti moljac / bijela mušica (lat. Trialeurodes vaporariourm ), koprivin (obični) crveni pauk (lat. Tetranichus urticae ), lisni mineri, zelena breskvina uš (lat. Myzus persicae).
Kukuruzni moljac
(lat. Ostrinia nubilalis Hübner ili lat. Pyrausta Hübner)
Svake godine postoji napad ovog štetnika. Gusjenice ovog štetnika napadaju gotovo sve dijelove biljke. Oštećenjem dijelova stabljike smanjuje se mehanička čvrstoća i kod jačeg napada dolazi do loma stabljike. To otežava mehaniziranu berbu.
Biologija štetnika
Štetnik prezimljava u obliku zakukuljene gusjenice u stabljikama kukuruzinca ostavljenog u polju. Dobro podnose niske temperature tako da prezimi velik broj ovih štetnika. Leptiri počinju izlijetati oko sredine svibnja no ako su toplija proljeća moguća je pojava leptira i ranije. Let leptira traje dvadesetak i više dana. Kod kukuruznog moljca jasno se razlikuju po izgledu leptiri mužjaci od ženki. Ženke su veće i zdepastijeg tijela sa svijetložutim do svijetlosmeđim krilima dok je mužjak manji i tamnijih krila.
Obično u proljeće prvo izlijeće mužjaci, a nakon njih ženke. Smatra se da kukuruzni moljci mogu preletjeti i dvadesetak kilometara udaljenosti. Nakon kopulacije ženke odlažu jaja najčešće na donju stranu lista i to u skupinama od 100 – 900. Gusjenice se razviju iz jajeta za 3 – 14 dana što ovisi o vremenskim uvjetima. Mlade se gusjenice hrane s mladim još nerazvijenim listom ili se uvlače u pazušac listova, kada se razmota takav napadnuti list vide se rupice u nizu. Osim toga gusjenice čine štetu na metlicama, stapkama klipa, ubušuju se u stabljiku gdje nastavljaju s ishranom, takve biljke sklonije su slamanju. Dio gusjenica ostaje u stabljici i tu prezimljava, a ostale daju drugu generaciju kukuruznog moljca. Gusjenice druge generacije prave štete na klipovima hraneći se zrnom i buše stabljike kukuruza koje se lome i padaju na tlo, tako da su one štetnije od prve generacije.
Mjere zaštite
Da bismo umanjili štete od ovog štetnika treba prvenstveno provoditi preventivne mjere zaštita rajčice: agrotehničke, mehaničke i uzgajati otporne sorte. Agrotehničke mjere baziraju se na poštivanju plodoreda, čime se smanjuje potencijal bolesti i štetnika. Kod hibrida klasične selekcije postoje razlike u otpornosti na kukuruznog moljca, a svaka tvrtka koja proizvodi te hibride mogla bi navesti tu otpornost na deklaraciji. Mehaničke mjere su za sada najznačajnije mjere koje se trebaju provoditi na cijelom području uzgoja kukuruza, a podrazumijevaju uništavanje kukuruzinca u kojem prezimljava kukuruzni moljac.
Kukuruzinac bi trebalo usitniti kako bi ga obradom unijeli što dublje u tlo do 15.05. U loše zaoranim ostatcima gdje dijelovi stabljika vire iznad tla mogu biti kukuljice ovog štetnika. Kao što smo na početku naglasili još uvijek ima nesavjesnih „poljoprivrednika“ koje nije briga za ostale proizvođače ili jednostavno ne znaju koje su posljedice njihovog nemara. Osim preventivnih mjera za suzbijanje kukuruznog moljca postoje i kurativne mjere: biološke, biotehničke i kemijske. Biološke mjere odnose se na primjenu prirodnih neprijatelja, kod nas nemaju primjenu kao ni biotehničke mjere gdje se u kombinaciji koriste atraktanti koji privuku štetnika i insekticidi koji ga ubiju. Također ni kemijske mjere, primjena zemljišnih insekticida ili tretiranje sjemena prema rezultatima istraživanja ne daju zadovoljavajuće rezultate na suzbijanje ovog štetnika.
Zaštita rajčice od korova
Redovitom međurednom kultivacijom bilo mehaniziranom ili ručnom (zavisno o veličini proizvodne površine) istodobno uz prozračivanje tla uništavaju se i korovi. Na taj način ne zahvaćaju se korovi unutar redova pa se u borbi protiv korova pristupa i primjeni herbicida.
Najčešći i ekonomski najvažniji korovi u rajčici su: šćir, loboda, crna pomoćnica, limundžik, dvornici, tušt, konica i kužnjak od širokolisnih te koštan i muhari od uskolisnih. Od svih navedenih posebno treba usmjeriti pažnju na crnu pomoćnicu koja pripada istoj porodici kao i rajčica pa ju i ono malo selektivnih herbicida zbog sličnosti s rajčicom slabo ili nikako suzbijaju.
