Grašak može biti napadnut od više štetnika. Najčešći štetnici graška koji čine štete u toku vegetacije su: crna bobova /repina/ uš (lat. Aphis fabae), zelena graškova lisna uš (lat. Acyrthosiphon pisum), pipe mahunarke (lat. Sitona spp.), graškov žižak (lat. Bruchus pisorum), crni i pjegavi graškov savijač (lat. Laspeyresia nigricana, lat. Laspeyresia dorsana).
Crna bobova /repina/ uš (lat. Aphis fabae)
Ova uš prezimi na kao zimsko jaje na grmu (lat. Evonymus europea) ili rijeđe na (lat. Viburnum opulus). Na zimskom domaćinu iz jaja izlazi uš osnivačica koja razvija 3 – 4 beskrilna pokoljena. Krilata pokoljena se sele na ljetnog domaćina sredinom travnja odnosno kad temperatura zraka dosegne 15°C. Ova uš ima veliki potencijal razmnožavanja (u povoljnim uvjetima razvoj jednog pokoljena traje 10 – 12 dana) te tijekom godine ima 13 – 19 pokoljenja. Veća relativna vlaga zraka te temperature od 20 – 24°C najpovoljnije su za razvoj ovog štetnika. Na zimskog domaćina u pravilu se vraća u rujnu, gdje ženka odlaže zimsko jaje. Direktne štete nanosi bodenjem i sisanjem sokova na lišću i stabljikama. Prenošenje virusa su indirektne štete ušiju.
Za suzbijanje crne bobove uši koriste se insekticidi na bazi pirimikarba i imidakloprida.
Zelena graškova lisna uš (lat. Acyrthosiphon pisum)
Prezimi kao zimsko jaje blizu korjenova vrata višegodišnjih lepirnjača ili na biljnim ostacima. U travnju iz jaja izlazi uš osnivačica koja daje beskrilna pokoljenja. Krilate uši pojavljuju se u svibnju te lete na grašak. I ova uš ima veliki potencijal razmnožavanja (oko 10 – ak dana potrebno je za razvoj jednog pokoljenja) pa tako za toplog i umjereno vlažnog vremena može imati do 19 generacija godišnje.
Direktne štete nanosi bodenjem i sisanjem sokova na lišću i stabljikama. Prenošenje virusa su indirektne štete ušiju.
Za kemijsko suzbijanje uši koriste se insekticidi na bazi pirimikarba i imidakloprida.
Pipe mahunarke (lat. Sitona spp.)
Pipe su kornjaši a štete čine grizenjem lišća, najčešće po rubovima. Na mladom usjevu u proljeće mogu nastati znatne štete.
Imaju jednu generaciju godišnje. Prezimljuju kao spolno nezreli odrasli oblici (na površinama s mahunarkama), pojavljuju se obično u travnju te se odmah počinju hraniti. ove pipe mogu se naći sve do sredine ljeta a u to vrijeme ženke postupno odlažu jaja. Ličinke se ubušuju u zemlju odmah nakon izlaska iz jaja (prvo izgrizaju sitno korijenje a kasnije bakterijske kvržice). Razvoj ličinke traje 6 – 7 tjedana nakon čega se kukulje. Iako se javlja krajem kolovoza i početkom rujna a spolno zreli postaju tek u proljeće iduće godine.
Zaštita se provodi tek nakon što je uništeno 10% lisne površine odnosno kada se po kvadratnom metru nađe više od 2 – 3 pipe.
Graškov žižak (lat. Bruchus pisorum)
To je kornjaš koji napada grašak za ljudsku i stočnu hranu. Graškov žižak prezimljava u skladištu graška ili u prirodi u različitim skloništima, pa i pod korijenom drveća. Odrasli insekti izlijeću u prirodu pred kraj proljeća u doba kada grašak cvjeta. Na grašku vrše dopunsku ishranu poslije čega kopuliraju, zatim ženke polažu jaja na mahune, a od ličinki koje su izašle uvijek se po jedna zavuče u sjeme graška. Jedna ženka odloži 150 – 200 jaja. Kompletan razvoj graškovog žiška traje obično preko dva mjeseca . Ovaj štetnik redovno ima jednu generaciju godišnje, što nam govori da ne vrši zarazu u skladištu, nego odrastao insekt neposredno poslije završenog razvoja odlijeće u polje radi dopunske ishrane. Štete koje pričinjava grašku, značajne su s obzirom na to da insekt izjeda hranjivi dio zrna, a može oštetiti klicu, čime se gubi klijavost i tržišna vrijednost proizvoda. Graškov žižak tipični je monofag (napada samo jednu biljku – grašak).
Potreba za kemijskim suzbijanjem graškovog žiška utvrđuje se pomoću kečera (lovne mrežice); kad se u 25 zamaha nađe 2 – 3 žiška, treba primijeniti insekticid ili pak čim se na prvim mahunama zamijeti napad. Zbog produljenog razdoblja odlaganja jaja tretiranje bi trebalo ponoviti 10 – 14 dana.
Crni i pjegavi graškov savijač (lat. Laspeyresia nigricana, lat. Laspeyresia dorsana)
Prezime razvijene gusjenice u kokonu u tlu, u proljeće se kukulje a leptiri izlijeću od svibnja do kolovoza. Leptiri lete noću. U vrijeme cvatnje odlažu jaja na lišće čaške i mlade mahune. Prvo rade mine, kasnije se ubušuju u mahune te oštećuju zrnje i to samo kad je ono mlado i mekano, kad zrnje otvrdne gusjenice prestaju s ishranom. Imaju jednu generaciju godišnje.
Problem kod graška za konzerviranje – temeljito čišćenje
Tretiranje se u inozemstvu provodi u vrijeme cvatnje s insekticidima na bazi fosalona i piretroidima. Tretiranje se ponavlja za 10 – 12 dana.
Ostali štetnici na grašku: grahove “korjenove muhe” (lat. Delia platura i lat. Delia florilega), graškov trips (lat. Kakothrips robustus), graškova mušica (lat. Contarinia pisi), graškova cistolika nematoda (lat. Heterodera goettingiana).
Ključ za prepoznavanje štetnika na podzemnim i prizemnim dijelovima biljke graška:
Tablica iz knjige „Štetočinje povrća“ M. Maceljski i suradnici
| Korijenje izgrizeno, biljke zaostaju u rastu | Štetnici u tlu |
| Zastoj u rast, baza stabljike odebljala, stabljika i mahune graha crvene, grašku posrne | Stabljikina nematoda |
| Zastoj u rastu, žućenje lišća, odumiranje korjenčića | Nematode koje slobodno žive |
| Biljke graška i boba zaostaju u rastu, listovi žute od baze prema vrhu, na korijenu bijele ciste | Graškova nematoda |
| Zadebljanja na korijenu | Nematode korijenovih guka |
| Mlade biljke graha rjeđe graška venu, u vratu korijena bjelkaste ličinke duge do 7 mm | Korijenove muhe |
KLJUČ ZA PREPOZNAVANJE ŠTETNIKA NA NADZEMNIM DIJELOVIMA MAHUNARKI:
Tablica iz knjige „Štetočinje povrća“ M. Maceljski i suradnici
| Lišće graha prošarano sitnim bjelkastim točkicama, prijevremeno žuti i otpada, na naličju fina paučina sa sitnim paucima | Koprivin crveni pauk |
| Na naličju lišća i vršnom dijelu stabljike crni sitni kukci | Crna bobova (repina) uš |
| Na naličju lišća kolonije zelenih kukaca | Zelena graškova uš |
| Lišće mahunarki odmah nakon nicanja izgrizeno na rubovima (izgled hrastova lista) | Pipe mahunarke |
| Lišće nepravilno izgrizeno, tragovi sluzi | puževi |
| Vršni izboji graška i graha zaostaju u rastu, cvjetovi zadebljali i ne donose mahune | Graškova mušica |
| Cvjetovi i mahune graška i boba sa srebrenastim sjajnim mrljama koje kasnije posmeđe, mahune kržljaju | Graškov trips i drugi trips |
| Mahune graška iznutra izgrizene i onečišćene | Graškovi savijači |
| Zrno graha izbušen, u njemu je jedna bijela ličinka bez nogu ili više njih | Grahov žižak |
| Zrno graška izbušeno a u njemu jedna ličinka | Graškov žižak |
