Krastavci se mogu uzgajati direktnom sjetvom na za to predviđenoj površni ili pak se uzgajaju iz presadnica. Krastavac je osjetljiv čak i na niske pozitivne temperature pa se iz tog razloga direktna sjetva može obaviti tek kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mraza i tek nakon što se tlo zagrije na temperaturu od 17 do 18°C. Sjeme u takvim uvjetima niče za 8 – 10 dana a ako su temperature niže produžuje se razdoblje do nicanja a samim time i povećava opasnost od propadanja sjemena uslijed napada saprofitskih mikroorganizama te glodavaca koji se hrane sjemenjem. U kontinentalnom području mogu se sijati sve do sredine srpnja (kao drugu usjev) ali se time znatno smanjuje trajanje plodonošenja tj. prinos.
Plodored za krastavce
Krastavac ne voli vjetrovite položaje, pa ih je poželjno izbjegavati ili pak se između redova krastavaca mogu posijati po dva – tri reda kukuruza.
Na istoj površini krastavci se mogu uzgajati tek nakon 3 do 4 godine a pretkultura im ne smije biti ni jedna kultura iz porodice (lat. Cucurbitaceae) te krumpir, rajčica (napadaju ih isti virusi), kupusnjače i kukuruz (može doći do oštećenja zbog eventualno zaostalog herbicida). Pretkultura im mogu biti žitarice, mahunarke, lukovi, salata, špinat, korabica i drugo povrće.
Uzgoj krastavaca na otvorenom
Ručna sjetva obavlja se u kućice u koje se polažu 3 – 4 sjemenke. Razmak kućica u redu je 30 – 60 cm dok je razmak između redova 100 – 150 cm. Razmak sjetve ovisi o bujnosti kultivara i o vremenu sjetve pa se tako pri kasnijoj sjetvi koristi manji razmak redova i kućica. Pri sjetvi sijačicom na jedan metar sije se 10 – 15 klijavih sjemenki te se tako postiže sklop od 30 do 100 tisuća biljaka po hektaru uz utrošak sjemena od 1,2 – 3,5 kg/ha. Unapređenjem tehnologije uzgoja presadnica u kontejnerima direktnom sjetva sve se više napušta.
U oba slučaja (direktna sjetva, i uzgoj iz presadnica) krastavci se mogu uzgajati uz potporanj. U manjim vrtovima kao potpora mogu poslužiti grane u novije vrijeme najčešće se primjenjuje plastična mreža velikih otvora, širine 120 cm. Postavljanjem potpore krastavcima se omogućava rast u vertikalu uz potporanj a na taj način olakšava se berba jer je većina plodova nadohvat ruke (nepotrebno je brati u pognutom položaju) a i kvalitetnija je primjena pesticida . Većina nadzemne mase ne leži na tlu pa je veća prozračnost između biljaka što smanjuje pojavu povoljnih uvjeta za razvoj bolesti kojima pogoduje visoka relativna vlaga zraka.
Isto tako kod oba načina uzgoja preporučuje se postavljanje crne polietilenske folije kao malč koja ima višestruku prednost. Ispod crne folije tlo se brže zagrijava te na taj način omogućava brže nicanje sjemena kod direktne sjetve ili pak brže ukorjenjivanje i brži porast presadnica. Ispod folije onemogućeno je nicanje korova koji ionako predstavljaju problem jer u Republici Hrvatskoj nije registriran ni jedan herbicid za primjenu u krastavcima. Korovi u međurednom prostoru pak se mogu lako uništiti mehanički ako se krastavci uzgajaju uz potporanj ili pak se može primijeniti neki totalni herbicid ali uz dobru zaštitu krastavaca kako ne bi došli u kontakt s herbicidom. Prednost folije kao malča je i ta što čuva vlagu i strukturu tla te plodovi ostaju čisti od zemlje.
