Salata je jednogodišnja biljka. Korijen je mesnat i razgranat, a glavnina korijena nalazi se u oraničnom sloju tla (30 cm). Stabljika je u vegetativnoj fazi skraćena dok se u generativnoj fazi naglo izdužuje te doseže visinu do 1,2 m. Lišće je formirano u rozetu a oblik, struktura i boja lišća jako varira s obzirom na to da se tijekom dugogodišnjeg oplemenjivanja razvilo više varijeteta.
Varijeteti salate
Šparogolika salata varijetet (lat. Lactuca sativa var.angustana L.) je koji je najsličniji ishodišnoj salati, lišće joj je lancetasto, cijelog ruba a glavna žila je na naličju malo bodljikava.
Lisnata salata (lat. Lactuca sativa var. crispa L.) ima rozetu s puno lišća koje je ravno s više ili manje urezanim ili nazubljenim rubom, površina lista je glatka ili naborana a boja varira od zelene, žutozelene do smeđe crvene boje.
Dugolisna salata (lat. Lactuca sativa var. longifolia L. sinonim var. romana L.) ima uspravnu rozetu uskog glatkog lišća s jako izraženim srednjim rebrom.
Salata glavatica (lat.Lactuca sativa var. capitata L.) ovaj varijetet u drugom dijelu vegetativne faze tvori glavicu dok se vanjski preklapaju, unutraji nastavljaju rast u glavici. Boja vanjskih listova je u različitim nijansama zelene dok su unutarnji svijetložute ili krem boje. U nekih kultivara moguća je prisutnost antocijana (crvena boja).
Unutar glavatica postoje 2 tipa kultivara:
- kristalka – salata glavatica koja ima nazubljene i naborane listove s izraženom nervaturom,
- maslenka (puterica) – tip glavatice s više ili manje glatkim listovima ravnog ruba i nešto manjih glavica.
U generativnoj fazi na izduženoj stabljici nalaze se brojne grane i grančice na kojima se razvijaju cvatovi. Cvat salate je glavica (porodica glavočike). U svakom cvatu nalazi se ok 15 dvospolnih jezičastih cvjetova žute boje. Kod salate prevladava samooplodnja a posjećuju je i kukci pa je moguća i stranooplodnja.
Plod je jednosjemeni roška (ahenij) s papusom koji pri doradi otpada, 1000 sjemenki može težiti 0,8 – 1,2g.
