Krastavost lista i ploda jabuke – Venturia inaequalis ili fuzikladij jabuke kako u svijetu tako i kod nas je najvažnija i najštetnija bolest jabuke. Pojava ove bolesti smanjuje količinu i kvalitetu uroda. Kako je u Hrvatskoj jabuka najvažnija voćna vrsta po intenzivnosti uzgoja, zaštita od bolesti i štetnika godišnje stoji od 8 do 10 tisuća kuna, što čini četvrtinu ukupnih troškova. Polovica iznosa troškova suzbijanja otpada samo na fuzikladij. Zapravo, gotovo cijeli program zaštite jabuke prilagođen je suzbijanju fuzikladija. Prosječan broj tretiranja u nas je oko 15 do 20 puta.
Bolest napada
Lišće i plod, rjeđe mladice i cvjetove.
Uzročnik bolesti
Gljiva Venturia inaequalis.
Simptomi bolesti
Krastavost lista i ploda jabuke – Venturia inaequalis se može javiti na lišću u obliku hrđavocrnih okruglih pjega s nejasnim rubovima koje se nerijetko znaju spojiti u veće pjege koje prekrivaju lišće koji pod utjecajem ove bolesti kržljavi i opada. Na plodovima bolest se očituje također u obliku pjega , koje oplutave i raspucaju se.
Biologija krastavosti
Prezimljuje gljiva na dva načina. Na jako zaraženim stablima gljiva prezimljuje kao micelij ili konidija na kori, između ljuski pupa ili u udubljenjima na kori grančica. U slučaju blagih zima iz micelija se već u veljači mogu razviti konidije koje uzrokuju zarazu mladih listića uz pomoć kiše i vjetra i to već u fazi mišjih ušiju. Optimalna temperatura za klijanje konidija je oko 16 °C uz relativnu vlagu zraka od 90%.
Drugi način je kad s jesenskim opadanjem lišća, gljiva prelazi u zimski stadij peritecija (plodno tijelo) s askusima u kojima se nalazi 8 askospora. Periteciji dozrijevaju u proljeće (ožujak, travanj, svibanj) ovisno o klimatskim uvjetima. Ne dozrijevaju svi periteciji istovremeno već kroz jedan duži period. Potrebno je znati da se dozrijevanje peritecija poklapa s fenofazama bubrenja i otvaranja pupova. Za stvaranje askusa najpovoljnija je temperatura od 4 °C.
Da bi dozreli peritecij izbacio askospore na list ili pup te izvršio infekciju potrebna je pojava kiše. U slučaju da ne padne dovoljno kiše, periteciji neće izbaciti askospore što znači da se u voćnjaku mogu nalaziti zrele askospore, ali neće doći do zaraze sve dok ne padne kiša. Obilnija kiša uzrokuje bubrenje peritecija, askusi zbog stvorenog tlaka na opni počinju pucati i aktivno počinju izbacivati askospore u zrak 1 do 2 cm, a onda ih i lagani povjetarac lako odnese na veće udaljenosti vršeći pri tom primarnu zarazu.
Jačina infekcije i brzina inkubacije ovisi o duljini vlaženja lista i temperaturi (npr. pri temp. od 15 °C list mora biti vlažan 9 sati za slabu zarazu, 13 sati za srednju i 20 sati za jaku zarazu – prof. I. Ciglar).
Uvjeti potrebni da se ostvari infekcija
I. PRIMARNA INFEKCIJA
Temperatura od 2 do 22 C, te vlaga na lišću u trajanju od 9 do 50 sati.
Štete koje izaziva bolest
Plod ostaje nerazvijen i kasnije pri razvoju mu puca kožica. Mladi list jabuke je najosjetljiviji i najprije se na njemu traže simptomi zaraze.
Zaštita od krastavosti
Mladi listovi su najosjetljiviji na uzročnika ove bolesti, stoga se preporučuje preventivno tretiranje u prvim fenofazama razvoja, kako bi se umanjila opasnost od nastanka bolesti. U prvim zaštitama jabuka i krušaka protiv krastavosti prednost se daje primjeni različitih bakarnih fungicida (pr.Nordox, Kocide, Champion, Cuprablau-Z, Champ F2). Do cvatnje koriste se različiti organski fungicidi (pr. ditianon, pirimetanil, ciprodinil, mankozeb), a tijekom cvatnje strobilurinime(Stroby DF, Zato WG). (obavezno provjeriti FIS registar dostupnih sredstva za zaštitu bilja)
Također se preporučuju fungicidi Chorus 75 WG, Delan 700 WDG, Chromodin S-65, Stroby WG. Navedene fungicide potrebno je primijeniti od fenofaze «mišjih ušiju» jabuke i kruške i to u blok metodi od dva prskanja zaredom. Razmaci prskanja ovise o vremenskim prilikama i kreću se od 5-7 dana. (obavezno provjeriti FIS registar dostupnih sredstva za zaštitu bilja)
Vremenski uvjeti u travnju i svibnju su najpogodniji za razvoj i širenje bolesti, razvoju bolesti također doprinosi i gusti sklop sadnje jer se lakše širi sama zaraza sa jednog stabla na drugo.
Ukoliko nije došlo do primarnih infekcija i pojave bolesti (najčešće do kraja lipnja) opasnost od pojave fuzikladija u ljeti je vrlo mala. To se prepisuje manjku oborina, visokih temperatura i činjenici da nije došlo do fruktifikacije i pojave sekundarnih infekcija. Tada se zdravstveno stanje održava programiranim prskanjem u razmacima od 10 do 20 dana preventivnim fungicidima.
Plodovi jabuka starenjem postaju sve otporniji na pojavu fuzikladija.
Na osjetljivim sortama su zabilježene potpune štete, gubitak 100% uroda na sortama Zlatni delišes, Gloster, Mutsu, Gala, Braeburn, Granny smith i dr.
Kod kruške postoji jedna razlika od jabuke koja je vrlo važna u zaštiti. Micelij krastavosti kod kruške prezimljuje u kori mladih grančica iz kojih se odmah u rano proljeće razvijaju konidije pa se događa da plodovi budu zaraženi već pri samom zametanju. Stoga se preporučuje da se mladi plodovi zaštite tijekom najranijeg razvoja.
