Krastavac

Krastavac je ekonomski najznačajnija a samim time i najzastupljenija biljna vrsta iz porodice tikvenjača (lat. Cucurbitaceae) u povrćarstvu. 

Mišljenja o podrijetlu krastavca su podijeljena te je tako prema nekim autorima vrsta (lat. C. sativus) podrijetlom iz tropske Afrike dok se prema de Candollu utjecajem ljudskog faktora razvio iz (lat. Cucumis hardwickii), sitnih gorkih plodova rasprostranjenih na obroncima Himalaje. Iz Egipta se proširio u Mediteranske zemlje, a u srednjem vijeku i u srednju Europu te odatle po cijelom svijetu. Krastavac je prvo povrće koje se počelo uzgajati u staklenicima krajem 19. stoljeća u Velikoj Britaniji. Najširu primjenu ima u prehrani a koristi se i u medicinske svrhe te u kozmetici. Od minerala krastavac najviše sadrži kalij (67 – 200 mg/100 g), fosfor (17 – 30 mg/100 g), kalcij (10 – 25 mg/100 g), natrij (5 – 13 mg/100 g), željezo (do 1 mg/100 g) te su zastupljeni cink, mangan, bakar i selen. Nije zabilježena velika vitaminska vrijednost ali nije ni nezanemariva, u najvećoj količini krastavci sadrže vitamin C (2 – 14mg/100g svježe tvari ) zastupljeni su i vitamini B kompleksa te β-karoten. Krastavac ima izrazito nisku hranidbenu vrijednost (12 kcal tj. 52 kJ u 100 g svježih krastavaca). Kukurbitacin, spoj sadržan u krastavcima kod nekih ljudi izaziva teškoće u probavi pa čak i grčeve.

Hranjiva vrijednost krastavca

Krastavci su većim dijelom sastavljeni od vode. U značajnijim količinama sadrže prehrambena vlakna; minerale silicij, kalij, magnezij te vitamin C i kafeinsku kiselinu. Ima izrazito nisku energetsku vrijednost. 

Krastavac zbog velike količine vode ima malu energetsku vrijednost (u 100 grama ima 14 kcal). Krastavac je izvrsni diuretik – zbog velike količine vode.

Hranjiva vrijednost svježeg krastavca

Tablica 1  Hranjiva vrijednost svježeg krastavca

Mineralni sastav krastavca

Tablica 2  Mineralni sastav krastavca

Sadržaj vitamina u plodu krastavca

Tablica 3  Sadržaj vitamina u plodu krastavca