Kontejnerski uzgoj presadnica ima niz prednosti s obzirom na njihov uzgoj na gredicama pa je iz tog razloga zastupljeniji.
Prednosti kontejnerskog uzgoja presadnica
Presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor što omogućuje ujednačen porast biljaka i visoku ujednačenost presadnica.
Za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.
Omogućava se presađivanje sa supstratom na korijenu kojeg dobro razvijene presadnice u potpunosti prerastu. Presađivanjem s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uvjete ne doživljavaju stres kao one presađene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše i brže se primaju pa je podsađivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogućava bolje korištenje postojeće opreme za sadnju, te sadnju na većim površinama u optimalnom vremenu.
Presadnice uzgojene u kontejnerima dospijevaju ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama
Kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida povrća kod kojih je zbog skupoće sjemena izuzetno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica
Za sjetvu u kontejnere koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu. Sjetvu je moguće obavljati ručno ili pak preciznom automatiziranom sijačicom.
Paprika je biljka koja se pikira nakon što razvije prvi pravi list, iz tog razloga sije se gusto na gredice ili u sanduke bez pregrada ili pak u kontejnere namijenjene za sjetvu biljaka koje se pikiraju. Takvi kontejneri veličine su 60×40 a imaju 400-450 sjetvenih mjesta (lončića). Biljčice nikle u tim lončićima pikiraju se s grudam supstrata što omogućava 100%-tni primitak te ubrzava i olakšava rad u usporedbi s pikiranjem biljčica uzgojenim na gredicama ili pak u sanducima.
Pikiranje biljčica izniklih u malim lončićima moguće je obaviti mehanizirano. Pikiranje tj. presađivanje mladih biljčica provodi se kad se pojavi prvi pravi list. Pikiranjem se biljčice iz kontejnera sa lončićima manje zapremnine presađuju u one s većim lončićima (35 – 50 cm3). Prilikom pikiranja eliminiraju se slabo razvijene ili oštećene biljke te se tako bolje iskorištava uzgojni prostor jer se sva sjetvena mjesta popune biljkama. Pikirane bilje su kvalitetnije i ranije ulaze u generativnu fazu a plodovi takvih biljaka su u pravilu krupniji pa se postiže veći prinos. Pikiranje se može obaviti ručno ili strojno a u oba slučaja supstrat mora biti optimalno navlažen kako se biljčice prilikom čupanja ne bi oštetile.
Mikroklimatski uvjeti pri uzgoju presadnica
Da bi sjeme što brže proklijalo kontejneri se smještaju u komore za naklijavanje u kojima se održava optimalna temperatura (pri temperaturi od 30°C za 8 dana isklijaju gotovo sve sjemenke) uz potpunu zasićenost zraka vlagom pomoću mikrorasprskivača koji sitnim kapljicama zapravo prave maglu. U komorama za naklijavanje kontejneri ostaju nekoliko dana da sjeme proklija. Nakon toga se premještaju u grijane zaštićene prostore u kojima se održava ujednačena optimalna temperatura tijekom dana i noći sve dok sjeme u potpunosti ne nikne uz održavanje vlažnosti supstrata. Nakon što mlade biljčice niknu i razviju prve kotiledonske listove temperaturu u zaštićenom prostoru treba sniziti na 20 – 25°C s tim da noćna bude 3 – 4 °C niža nego tijekom dana uz redovito prozračivanje i vlaženje supstrata. Takav temperaturni režim se održava uz prozračivanje i aktivno ventiliranje oko 40 dana što je dovoljno za razvoj kvalitetnih presadnica. Tada su presadnice visoke 12 – 15 cm sa 6 – 7 pravih listova. U uvjetima previsokih temperatura nakon nicanja dobivaju se izdužene i krhke presadnice loše kvalitete i slabije produktivnosti.
Kontejneri se u zaštićenim prostorima smještaju tako da ne budu izravno na tlu već malo uzdignuti, što se postiže postavljanjem cigli ili kamenih blokova na tlo i na njih mreže od betonskog željeza ili drvene letve. Povišeni položaj omogućava brže i bolje zagrijavanje, a zračni prostor ispod kontejnera ne omogućava proraštanje korijena kroz otvor na dnu sjetvenog mjesta, već će on u potpunosti preplesti supstrat u kojemu se razvija čime će opet biti olakšano vađenje presadnica tijekom presađivanja.
Supstrat tijekom čitavog perioda uzgoja presadnica treba održavati umjereno vlažnim. Zbog relativno malog volumena sjetvenih mjesta u kontejnerima zalijevanje je neophodno obavljati ujutro, a tijekom dana vlažnost održavati samo orošavanjem. Predvečer i tijekom noći je poželjno da biljke ostanu neorošene. Za zalijevanje najbolje je koristiti kišnicu sakupljenu sa samih objekata, vodu iz vlastitih bunara ili čistu vodu iz prirodnih vodotoka.. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda nije najprimjerenije jer takova je voda u pravilu znatno hladnija što može negativno utjecati na razvoj presadnica. Zalijevanje presadnica se obavlja pomoću automatskih kišnih krila s raspršivačima koji stvaraju izuzetno sitne kapi koje ne oštećuju mlade biljčice i ne zbijaju supstrat. Ako se zalijevanje obavlja ručno nužno je koristiti također ruže za zalijevanje koje tvore izuzetno sitne kapljice. Automatskim sistemom za zalijevanje moguće je po potrebi primijeniti i neka lisna gnojiva za prihranu kao što su Fertina P, Profert Mara, Kristalon i neka druga. Prihrana preko lista u proizvodnji presadnica se primjenjuje kad se primijeti gubitak tamnozelene boje, a što je često ako iz razloga nemogućnosti presađivanja u optimalnom stadiju razvijenosti presadnice moraju duže vrijeme biti u kontejnerima.
Korištenjem kvalitetnog tretiranog sjemena i uzgojem u steriliziranom supstratu zaštita presadnica od bolesti tijekom kontejnerskog načina uzgoja uglavnom nije potrebna. No prije presađivanja presadnice je uputno preventivno tretirati nekim od kontaktnih fungicida na bazi aktivne tvari mankozeba u koncentraciji 0,2% ili fungicidima na bazi bakra.
Nekoliko dana prije planiranog roka presađivanja zaštićene bi prostore trebalo maksimalno otvarati kako bi presadnice došle u izravni kontakt sa sunčevim svjetlom i tako se što bolje prilagodile ukupnom spektru sunčevog svjetla koji ih očekuje nakon presađivanja u polju. Prije samog presađivanja supstrat mora biti umjereno navlažen što će omogućiti lagano vađenje presadnica sa supstratom na korijenu. Ako je supstrat prevlažan prilikom sadnje otpada s korijena, a opet ako je presuh biljke će se lošije primiti u polju.
