Sustav uzgoja predstavlja oblik trsa, odnosno broj i razmještaj pojedinih dijelova trsa u prostoru, način postavljanja naslona, rez i raspored dijelova trsa na armaturi.
Uzgoj vinove loze traži oblikovanje i održavanje rezom nekog sustava uzgoja, pa je i njegov izbor jedno od najvažnijih pitanja pri podizanju vinograda.
Mnogi čimbenici utječu na izbor sustava uzgoja, prije svega smjer proizvodnje, odnosno koju količinu i kakvoću grožđa očekujemo da bi planirana proizvodnja bila gospodarski opravdana. Osim toga, uzgojni oblik mora uvažavati svojstva sorte i podloge, glede rodnosti i bujnosti. Ekološki čimbenici, kao što su klimatski uvjeti i plodnost tla mogu također ograničiti primjenu nekog sustava uzgoja, jednako kao i mehanizacija u vinogradu.
Obzirom da su ovi čimbenici brojni i vrlo različiti, postoji i veliki broj sustava uzgoja vinove loze. Uzgoji su dobili naziv po svom stvarnom obliku (račvasti, lepeza, dvokrak, …), po imenu autora koji ga je prvi primijenio (Guyot, Sylvoz, Moser, …), po kraju gdje se primjenjuju (istarski, kaštelanski, iločki, bordoški, …) i po načinu reza i vezanju lucnjeva (riblja kost, kruna, kortina, …). No, važno je znati da svi ovi različito nazvani načini uzgoja i oblikovanja trsa potječu od osnovnih uzgojnih oblika – stvarnih (račvasti, lepeza, dvokrak…) te su najčešće njihove modifikacije.
Svrstavanje sustava uzgoja je dosta teško, no postoje dva osnovna mjerila po kojima se svrstavaju:
- Visina stabla
- Razvijenost uzgoja i opterećenje trsa
Prema visini stabla razlikujemo:
- niski uzgoj (visina stabla do 40 cm)
- srednji uzgoj (visina stabla 40 do 120 cm)
- povišeni uzgoj (visina stabla 120 do 150 cm)
- visoki uzgoj (visina stabla preko 150 cm)
Prema razvijenosti uzgoja i opterećenju trsa uzgojni sustavi dijele se na:
- mali sustavi uzgoja – zahtijevaju male razmake sadnje, a opterećenje iznosi do 25 pupova po trsu
- veliki sustavi uzgoja – traže veću vegetacijsku površinu po trsu, jaču i složeniju armaturu, a opterećenje iznosi 25 do 60 pupova po trsu, a ponekad i do 200 pupova po trsu
Prema građi osnovnog kostura trsa i složenosti oblikovanja razlikujemo jednostavne (račvasti, guyot, dvokrak) i složene sustave uzgoja (kordonci, pergole i sl.).
U našim vinogradima najzastupljeniji su jednostavni sustavi uzgoja:
- račvasti oblik i njegova modifikacija lepeza (Primorje i Dalmacija)
- starohrvatski uzgoj (sjeverozapadna Hrvatska)
- guyot uzgoj
- dvokraki oblik u različitim izvedbama
Od složenih sustava najčešći su kordonci, manje pergole i jednostruka zavjesa.
Izbor sustava uzgoja je važno pitanje pri podizanju vinograda. Svaki sustav ima svoje prednosti i mane, većina ih je prilagođena ekološkim uvjetima područja gdje su nastali i sortimentu, a prije svega onome što od sirovine očekujemo.
U pravilu se sustavi s velikim opterećenjem koriste pri proizvodnji masovnih, stolnih vina te kod prinosnih sorata. Nasuprot tome proizvodnja kvalitetnog grožđa zahtijevati će i manje prinose, pa ni opterećenja ne trebaju biti velika.
Istraživanja su pokazala da se najbolja kakvoća može očekivati pri malim opterećenjima po trsu, u gušćem sklopu, pa se na pravim vinogradarskim položajima i kod visokokvalitetnih sorata koristi mali uzgojni sustav.
U ekološkim uvjetima tipičnih kontinentalnih područja, kakva je podregija Prigorje-Bilogora uzgajaju se uglavnom sorte koje zahtijevaju dugu rezidbu rodnog drva, pa će i uzgojni sustav biti tome prilagođen. Zbog opasnosti od niskih temperatura koje su najniže pri tlu preporučuje se više stablo, najmanje 80 cm, pri uzgojnim sustavima i visokog i niskog opterećenja.
