Home » Izbor sadnog materijala i podloga za vinovu lozu
Vinogradarstvo

Izbor sadnog materijala i podloga za vinovu lozu

Vinograd se podiže deklariranim sadnim materijalom proizvedenim sukladno Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja.

Izbor sadnog materijala

Dobar i kvalitetan lozni cijep mora imati sljedeće karakteristike: zdrav i neoštećen korijenov sustav s minimalno tri dobro razvijena korijena (barem 1 do 2 mm promjera pri bazi) pravilno raspoređena po obodu, potpuno zrela rozgva s dobro razvijenim i zdravim pupovima, a spojno mjesto treba biti potpuno sraslo (kalusirano). To se može provjeriti pritiskom palca na plemku, a da se ista ne odvoji od podloge. Sadni materijal mora biti visoke kvalitete tj. bezvirusan – kategorije certificirani, a u slučaju da takav ne postoji, najviše kategorije i zdravstvenog statusa koji je dostupan na tržištu. Preporuka je koristiti parafinirane cijepove jer imaju mnogo prednosti kao npr. ne dolazi do isušivanja spojnog mjesta, nema zagrtanja cijepova, manje izbija postrano korijenje (brandusi).

Izbor podloge

Izbor podloge potrebno je prilagoditi klimatskim i pedološkim uvjetima (količina oborina, tip tla) položaja na kojem će se vinograd podignuti. Pri izboru podloge osobito je potrebno voditi računa o sadržaju fiziološki aktivnog vapna utvrđenog kemijskom analizom tla.

Vinovu lozu zabranjeno je saditi na vlastitom korijenu zbog neotpornosti europskih sorata na filokseru (trsova uš). Nakon dolaska filoksere u Europu, počinje cijepljenje plemenite loze (kojoj filoksera napada korijen) na američke vrste roda Vitis, čiji je korijen otporan na ovog štetnika. U početku su to bile ishodišne vrste, no kasnije su ih zamijenili selekcionirani tipovi boljih svojstava. Najbolji su rezultati dobiveni križanjem američkih vrsta, a stvoreni su i križanci američkih vrsta i nekih sorata plemenite loze. U posljednje se vrijeme nastoje dobiti podloge još boljih svojstava, pa nastaju kompleksni križanci, temeljem višestrukih križanja već poznatih podloga.
Američke vrste roda Vitis, koje se najčešće koriste kao podloge su Vitis riparia, Vitis rupestris i Vitis berlandieri.

Vitis riparia potječe iz Sjeverne Amerike, iz hladnijih i humidnih područja, pa su joj i svojstva prilagođena ambijentu: kratak vegetacijski ciklus, plitko razgranat korijen (kut geotropizma 80°), velika bujnost.
Vitis rupestris potječe iz umjereno toplih područja Sjeverne Amerike, a osnovno joj je svojstvo mali kut geotropizma (20°), odnosno duboko prodiranje korijena.
Vitis berlandieri dolazi iz suhih i vrućih područja Sjeverne Amerike gdje raste i na tlima s povećanim sadržajem vapna. Korijen joj također duboko prodire u tlo, ali se najmanje proširila kao podloga zbog vrlo lošeg ukorjenjivanja reznica.

Dobra podloga za vinovu lozu mora ispunjavati sljedeće uvjete:

  • otpornost na filokseru (imunitet)
  • da podnosi određene količine vapna u tlu
  • prilagodljivost na okolinske uvjete (klima, tlo)
  • dobar afinitet prema sortama
  • dobra sposobnost ukorjenjivanja.

Od čistih vrsta mnogo su se više proširili njihovi križanci. Postoje tri podskupine:

  • Vitis riparia × Vitis rupestris
  • Vitis berlandieri × Vitis riparia
  • Vitis berlandieri × Vitis rupestris
1) Vitis riparia × Vitis rupestris

Križanci ove podskupine podnose niže koncentracije vapna u tlu, prilično su otporne na filokseru, imaju dobar afinitet s većinom sorata plemenite loze, prikladne su za više tipova tala. Najznačajnije podloge ove podskupine su: Schwartzman, 101-14 MG, 3309 C
i 3306 C.

2) Vitis berlandieri × Vitis riparia

Ovo je najznačajnija podskupina za većinu tala kontinentalnih vinogorja.

Temeljne karakteristike su:

  • dobar afinitet s većinom sorata (osim s nekim stolnim sortama)
  • ukorjenjivanje je zadovoljavajuće do vrlo dobro
  • bujnost je različita, što ovisi o sorti, no općenito je dobar prirod drva za razmnožavanje
  • podnosi 16-25% fiziološki aktivnog vapna i 30-50% ukupnog vapna u tlu
  • različitih je zahtjeva na tlo
  • utječe na redovite prirode i na dobro dozrijevanje drva te su iz tog razloga posebno interesantne za kontinentalne uvjete

Najznačajnije podloge iz ove podskupine su: 420 A, Teleki 8B, Teleki 5C, Kober 5BB, Kober 125AA, SO4 i 225 Ruggeri.

3) Vitis berlandieri × Vitis rupestris

Temeljne značajke ove podskupine su:

  • slabija bujnost od križanaca Vitis berlandieri × Vitis riparia
  • duži vegetacijski ciklus, pa drvo dozrijeva kasno (nisu prikladne za sjeverne, humidnije krajeve)
  • dobre su podloge za toplije krajeve, za suha, kamenita i pjeskovita tla sa srednjim ili većim sadržajem vapna (16-30% FAV)
  • ukorjenjivanje je vrlo dobro
  • dobar afinitet sa sortama

Najvažnije podloge iz ove podskupine su: 99 Richter, 110 Richter, 1103 Paulsen, 140 Rg (Ruggeri).

Rasadnici imaju već pažljivo odabran sortiment podloga za sve tipove naših vinogradarskih tala i samo na njima proizvode cijepove. Jedna od najzastupljenijih podloga je Kober 5 BB jer se odlično prilagođuje raznim tipovima tala.