Gnojidba vinograda u rodu

Gnojidba vinograda važna je agrotehnička mjera prijeko potrebna za postizanje redovitog rasta i rodnosti vinove loze. Unošenje biljnih hraniva u tlo ili preko lista u pojedinim fenološkim fazama razvoja osigurava lozi normalno odvijanje metabolitičkih procesa.

Gnojidbom popravljamo kemijska svojstva, mikrobiološku aktivnost, vodo-zračni režim te ukupnu plodnost tla. Ako nedostaje pojedinog elementa tijekom vegetacije na lišću i mladicama loze javljaju se karakteristični simptomi na osnovi kojih se može utvrditi koji makro ili mikroelement nedostaje.

Osim vizualno, nedostatak pojedinih elemenata u tlu utvrđuje se kemijskom analizom tla i kemijskom analizom lišća u laboratoriju.

Kod vinograda u rodu analizu tla potrebno je obavljati svakih nekoliko godina kako bi se utvrdili nedostaci pojedinih makro i mikroelemenata u tlu.

Tijekom vegetacije mogu se mikroelementi i makroelementi nadomjestiti primjenom tekućih folijarnih gnojiva.

U vinogradima, koji se uzgajaju na jako propusnim tlima i na kojima je često ispiranje hraniva, preporučuje se u osnovnoj i dopunskoj gnojidbi ukupne količine potrebnih mineralnih gnojiva, osobito dušićna gnojiva, dodavati u više obroka, a ne na zalihu.

Prema vremenu primjene gnojiva razlikujemo:

• osnovnu gnojidbu – obavlja se u jesen u kombinaciji s obradom vinograda,
• dopunsku gnojidbu ili prihranu – obavlja se u proljeće i tijekom vegetacije.

Pri osnovnoj gnojidbi u tlo se unose mineralna gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija (npr. NPK 7-20-30 ili 5-20-30 i sl). Fosfor i kalij slabo su pokretljivi u tlu zbog čega ih je poželjno unijeti na dubinu na kojoj je razvijena glavnina korijenova sustava.
Uz osnovnu gnojidbu mineralnim gnojivima ujesen je poželjno obaviti i gnojidbu organskim gnojivima (stajski gnoj).

Vinova loza za prinos od 10 t/ha treba otprilike sljedeće količine hraniva:

• 120 kg dušika, 100 kg fosfora i 170 kg kalija, što znači da je u jesenskoj gnojidbi potrebno dodati sljedeće količine NPK gnojiva: oko 400 kg/ha 7-20-30 ili 5-20-30, a oko 600 kg/ha formulacije 7-14-21.

Osim tih količina mineralnih gnojiva, potrebno je svake četvrte godine u jesenskoj gnojidbi dodati oko 40 t/ha zrelog stajskoga gnoja.

Dopunska gnojidba vinograda dušičnim gnojivima (KAN, UREA i sl) provodi se prije kretanja i tijekom vegetacije, a količine se određuju prema kondicijskom stanju vinograda, očekivanom prinosu i količinama dušika u tlu.

Od mikroelemenata najčešće nedostaje bora, magnezija, mangana, željeza i sl. u pojedinim fazama rasta. Njihov nedostatak rješava se primjenom tekućih gnojiva, koja se unose u biljku putem lista – folijarnom gnojidbom.

Na osnovu mnogih analiza utvrđeno je, da za prinos od 6 do 18 t/ha grožđa vinova loza iznese iz tla: čistog dušika od 40 do 150 kilograma, fosfora od 10 do 60, kalija od 40 do 200 i kalcija od 25 do 100 kilograma. Prema tome loza koristi iz tla znatne količine hranjiva koje treba redovito nadoknađivati, žele li se osigurati redoviti i visoki prinosi. 

Dušik

Dušik najefikasnije djeluje na povećanje priroda. Za 1 kg čistog dušika dobije se 13 do 24 kg grožđa više, a to iznosi povećanje za 44% priroda dobivenog samo gnojidbom fosforom i kalijem bez dušika. Da se podsjetimo: u 100 kg 25 %-tnog KAN-a ima 25 kg čistog dušika, a u 100 kg stajskog gnoja samo pola kilograma.

Dušik iz stajskog gnoja se iskoristi samo 25%, dok se dušik iz mineralnih gnojiva iskoristi 80%. Najviše kalija potrebno je vinovoj lozi u fazi cvatnje i u fenofazi šare. Vinova loza se tretira kao kalijeva biljka. Naime, sve biljke koje proizvode škrob i šećer zahtijevaju mnogo kalija. Za 1 kg čistoga kalija dobije se višak priroda od 4 kg grožđa. Pokretljivost-mobilnost kalija u teškim tlima je vrlo slaba, isto kao i fosfora. Upravo zbog toga preporučamo da se meliorativna gnojidba (gnojidba prije sadnje) PK gnojivima 20:30 vrši prilikom rigolanja – uzduž cijelog profila brazde od 0 do 80 cm, u količini 3 do 5 tona na hektar. Smatra se da je vinogradarsko tlo dovoljno opskrbljeno kalijem ako u 100 grama suhog tla sadrži 50 mg kalija.

Da vas podsjetimo:

• mnogobrojne pedološke analize zemljišta, posebno vinogradarske, pokazale su da kalija (u sloju zemlje 30-60 cm dubine, gdje se nalazi većina korijenovog sustava) ima desetak puta manje od optimuma za visoku i unosnu proizvodnju.
• Dušika i fosfora vinova loza iskorištava samo 25 %, a kalija do 60 %. U zemljištima bogatim vapnom odnosno kalcijem, korijenje vinove loze, teže prima magnezij, pa i to može biti uzrok kloroze (žutice).

Osim redovne gnojidbe mineralnim gnojivima, vinograde treba povremeno gnojiti i stajskim gnojem To je vrlo važno radi održavanja dobre strukture zemljišta i njegove rahlosti. Ukoliko se gnojidba vinograda stajnjakom ne bi provodila ili se organska tvar u zemljištu vinograda ne bi nadoknadila na neki drugi način zemljište bi s vremenom postalo sve zbijenije pa bi njegova obrada bila znatno teža.
Napomena: potrebno je koristiti zreli, fermentirani stajski gnoj, jer će tada njegovo djelovanje biti najveće. U godini u kojoj se primjenjuje stajnjak, količine mineralnih gnojiva mogu se smanjiti za trećinu, jer npr. 100 kg stajskoga gnoja sadrži samo 60 dkg čistoga kalija.

Prema tome nije teško zaključiti da samo stajski gnoj ne može potpuno zadovoljiti potrebe vinove loze na kaliju ako želimo postići visoku proizvodnju, uz odgovarajuću kvalitetu grožđa, odnosno vina. Obrada zemljišta u vinogradu u jesen je istovremeno i najpogodnija prilika za, unošenje stajnjaka.

Primjer gnojidbe vinove loze u godini kada je u tlo uneseno 20 t/ha zrelog stajskog gnoja, prinos grožđa 10 t/ha i broj trsova oko 7.000 kom/ha i bez unošenja stajskog gnoja, prinosa 14 t/ha i 8.000 trsova.