Ova poljoprivredna kultura podrijetlom je s Mediterana i Bliskog istoka. Na području Mediterana, osobito u Italiji, cvjetača (lat. Brassica oleracea var. botrytis L.) se uzgajala šest stoljeća pr. Kr., a u većem opsegu u Europi se počinje uzgajati početkom 12. stoljeća u Grčkoj.
Najveći proizvođač cvjetače je Daleki istok, dok se u Europi najviše uzgaja u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Kod nas se uzgaja na čitavom području i to na kontinentalnom dijelu za jesensku potrošnju, a u priobalnim područjima za potrošnju od kasne jeseni do ranog proljeća. Već nekoliko desetljeća proizvodnja cvjetače ili karfiola (lat. Brassica oleracea var. botrytis) u svijetu, a osim u najtoplijim ljetnim mjesecima cvjetača je kod nas u proizvodnji i na tržištu prisutna gotovo cijele godine. Jestivi dio cvjetače zametak je cvata, koji se još naziva glavica, a najpoželjnije su čvrste, fine površinske strukture, bijele boje i srednje veličine do 1 kg. Odlična je dijetetska namirnica, a najviše se troši kuhana u različitim jelima
Cvjetača je popularna dijetetska povrtna vrsta iz skupine kupusnjača, bogata vitaminima, mineralima i fitotvarima. Iako potrošači preferiraju cvjetaču bijelog cvata, posljednjih su godina na tržištu prisutne i obojene sorte (narančastog, zelenog, žutog i ružičastog cvata) koje se razlikuju nutritivnom vrijednosti. Sve je veće zanimanje potrošača za „novo“ povrće iz skupine kupusnjača, svijetlozelenog cvata neobična oblika koje je poznato pod nazivom šenon. Šenon je zapravo rezultat križanja dvaju varijeteta unutar vrste (lat. Brassica oleracea):brokule (B. oleracea var. italica; engl. broccoli) i cvjetače (B. oleracea var. botrytis; engl. cauliflower) na što ukazuje i engleski naziv „broccoflower“.
Cilj uzgoja je cvat koji se, kao i kod cvjetače, razvija na skraćenoj stabljici no cvjetni pupovi unutar cvata šenona su izraženije krupnoće. Kod brokule se koristi cvat i vršni dio cvatne stapke, ali i postrani cvatovi, koji se nakon berbe vršnog cvata razvijaju iz pazuha listova. Kod šenona i cvjetače nije izražena vršna dominantnost te se ne formiraju postrani izboji sa cvatovima. Šenon je slatkastog okusa zbog čega je prihvatljiv u pripremi hrane za djecu. Brojnim se analizama ontogenetskih i morfoloških svojstava sorti šenona, utvrdilo da je ovo zanimljivo povrće zapravo tip cvjetače, a ne brokule. Tako sorte svijetlozelenog cvata piramidalnog oblika ubrajamo u poseban tip cvjetače – Romanesco. U usporedbi s cvjetačom bijelog cvata, šenon se ističe višim vrijednostima vitamina C, karotenoida, polifenola i visokom antioksidativnom aktivnosti zbog prisutnosti biljnih pigmenata.
Hranjiva vrijednost cvjetače
Nutricionistički vrijedna namirnica podosta je raširena u prehrani gdje se kuha, peče a može se koristiti kao samostalni obrok ili dodatak raznim jelima. Cvjetača se konzervira zamrzavanjem ali i mariniranjem („kisela salata“).
Prehrambena vrijednost cvjetače te njen mineralno vitaminski sastav iskazan je u sljedećim tablicama. Dio biljke koji se koristi u prehrani je metamorfozirani cvat / “glava“ . Cvjetača je dijetetska namirnica s energetskom vrijednošću od 25 kcal odnosno 103 kJ na 100 g svježe cvjetače.
| Hranjivi sastojci | Količina u % |
| Sirove bjelančevine | 1,5 – 2,7 |
| Sirove masti | 0,2 – 0,3 |
| Ugljikohidrati | 3 – 4,6 |
| Vlakna | 0,7 – 2,5 |
| Minerali | 0,8 |
| Voda | 91 – 94,5 |
Tablica 1 Hranjiva vrijednost svježe cvjetače
| Minerali | Količina u mg/100 g |
| Natrij | 10 – 24 |
| Kalij | 295 – 310 |
| Magnezij | 0,2 – 17 |
| Kalcij | 17 – 31 |
| Fosfor | 30 – 72 |
| Željezo | 0,3 – 1,4 |
| Sumpor | do 80 |
Tablica 2 Sadržaj vitamina u cvjetači
| Vitamini | Količina u mg/100 g |
| Karoten | 0,02 – 0,05 |
| K | 3,2 – 4 |
| B1 | 0,05 – 0,2 |
| B2 | 0,07 – 0,15 |
| B3 | 0,5 – 1,1 |
| B5 | 0,8 – 1,2 |
| B6 | 0,15 – 0,3 |
| C | 35 – 87 |
Morfološka svojstva cvjetače
Cvat zbog kojeg se uzgaja cvjetača može biti bijeli, pod utjecajem ultraljubičastih zraka (direktno sunčevo osvjetljenje) poprima boju slonovače a može potamniti sve do smeđe boje.
Cvjetača u površinskih 30 cm tla cvjetača razvija snažan i razgranat korijen .
Stabljika je mesnata visine 15 – 40 cm
Listovi mogu biti različitih nijansi zelene boje s voštanom prevlakom a rub im je valovit ili ravan, dužina im varira od 25 – 45 cm a širine su 15 cm. Mlađi listovi su svjetlije boje i sitniji a često prekrivaju zametak cvata („glavu“).
„Glava“ je dio cvjetače koji se upotrebljava kao prehrambena namirnica a to je zapravo zametak cvata. Sastoji se od hipertrofirane, kratke, debele i razgranate cvjetne stabljike s nediferenciranim cvatovima i zametcima cvjetova koji čine čvrstu i zbijenu tvorevinu. Cvat može biti različitih boja (bijela, narančasta, zelena, žuta, grimizna, ružičasta) što je uvjetovano genotipom. Bijeli cvat pod utjecajem ultraljubičastih zraka ( direktno sunčevo osvjetljenje ) poprima boju slonovače a može potamniti sve do smeđe boje.
Ako se cvat ne ubere na vrijeme (u tehnološkoj zrelosti) dolazi do izduživanja cvjetnih grana a glava postaje rahla. Najčešće prorastaju grane s rubova. Na vrhovima cvjetnih grana formiraju se grozdasti cvatovi s cvjetovima. Jedna biljka ima 5-8 tisuća cvjetova.
Sjeme cvjetače je sitnije od sjemena ostalih kupusnjača. U jednom gramu je do 450 sjemenki.
