Bolesti rajčice: plamenjača rajčice (lat. Phytophthora infestans), koncentrična pjegavost (lat. Alternaria solani), siva plijesan (lat. Botrytis cinerea).
Plamenjača rajčice
peronospora, fitoftora (lat. Phytophthora infestans)
Gljiva napada list, stabljiku i plodove
Simptomi:
Na list se javljaju pjege nepravilna oblika koje su ispočetka svijetlosmeđe a kasnije potamne i nekrotiziraju, dok peteljke lista još ostaju zelene
na naličju lista može se formirati prljavo bijeli mašak
na stabljici se pjege se pjege najčešće pojavljuju na mjestu spoja s lisnom peteljkom (zbog mogućnosti zadržavanja vode u tom žlijebu), pjege su elipsastog oblika i zahvaćaju parenhim kore.
Na plodovima se javljaju manje tamno obojene i ulegnute pjege, unutrašnjost ploda nije zahvaćene
Izvor infekcija potječe od zaraženih biljaka krumpira. Razvoju bolesti rajčice pogoduje vlažno vrijeme (zasićenost zraka vlagom iznad 90%) te temperature između 18°C i 22°C. Bujnije sorte te ili nedovoljno pincirane rajčice budu lakše napadnute gljivom jer se u bujnom lišću lakše zadržava vlaga. Zaštita se treba provoditi i to preventivno. Sistem prognoze bazira se na svakodnevnom praćenju temperatura i oborina (pomoću termometara, vlagomjera, kišomjera ili klimatskim stanicama koje mjere više parametara). Temperature ispod 7°C su nepovoljne za razvoj plamenjače a razmaci između tretiranja mogu biti veći u periodu bez oborina i ako je prosječna temperatura zraka veća od 25°C.
Rajčice može štititi pripravcima na bazi aktivnih tvari: iprovalikarb (0,3%) (karenca 14 ), cimoksanil + famoksadon (0,3%) (karenca 14 dana). Prilikom zaštite treba utrošiti što više škropiva, odnosno kvalitetno zaštititi sve biljne organe.
Koncentrična pjegavost
Crna pjegavost – (lat. Alternaria solani)
Prenosi se sjemenom na kojem može preživjeti do 18 mjeseci, preživljava i na zaraženim biljnim ostacima / moraju se uništiti /. Nastankom povoljnih uvjeta na sjemenu ili biljnim ostacima klijaju konidije stvarajući micelij na kojem se stvaraju nove konidije. Za klijanje konidija potrebna je atmosfera zasićena vlagom i s temperaturnim optimumom od 20 – 25°C. Micelij raste u širokom rasponu temperatura od 3 – 40°C ali optimum je 26 – 28°C. Ova bolest se teško suzbija fungicidima stoga je neophodno proizvesti zdravi rasad / potrebno je tretirati sjeme, sijati u sterilni supstrat/. Nakon nicanja rasad se prska svakog tjedna. Fungicidi na bazi aktivnih tvari: metiram.
Siva plijesan
(lat. Botrytis cinerea)
Ova bolest karakteristična je za uzgoj u zaštićenim prostorima. Rajčica je osjetljivija u uvjetima povišene vlage zraka, niže temperature, slabe osvijetljenosti, povećanih količina dušika, kad se stvore ovi za razvoj gljive povoljni uvjeti ona ulazi u tkivo biljke kroz oštećena mjesta (ožiljci nastali odvajanjem plodova , zakidanjem zaperaka, ubodi insekata) Gljiva može i inficirati plod na mjestima gdje je on pričvršćen za peteljku, u tom slučaju se javlja vlažna trulež plodova a zahvaća veći dio ili cijeli plod, a može i više plodova koji se dodiruju.
Kontroliranja i reguliranje relativne vlage zraka a i tla u zaštićenim prostorima preventivna je mjera za suzbijanje ove bolesti. Ova gljiva napada i mlade biljčice u rasadniku pa je stoga bitno da se sjeme sije u sterilni supstrat, a isto tako važno je i sterilizirati tlo zaštićenog prostora prije sadnje.
Kemijsko tretiranje u cilju zaštite od ove bolesti rajčice treba početi u vrijeme prve cvatnje.
Gljivične bolesti
Bijela trulež (lat. Sclerotina sclerotiorum), rak stabljike (lat. Didimela lycoresici), plutavost korijena rajčice (lat. Pyrenocheta lycopersici) – karakteristična je za zaštićene prostore u kojim nema plodoreda, te se duži niz godina uzgaja samo rajčica, trulež korijena (lat. Phytophthora nicotianae, lat. P. capsici, lat. P. cryptogea, lat. P. citricola), pjegavost lista (lat. Septoria lycopersici), pepelnica (lat. Leveillula taurica), venuće (lat. Verticillium dahliae, lat. V. albo -atrum i lat. Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici).
Bakterijske bolesti
Bakterijska pjegavost (lat. Pseudomonas syringae pv. tomato ), krastavost ploda rajčice (lat. Xsantomonas campestris pv. vesicatoria), bakterijsko venuće.
Virusne bolesti
Virus mozaika rajčice (lat. Tomato mosaic virus), virus mozaika krastavaca (lat. Cucumber mosiac virus), virus žbunaste krastavosti rajčice,virus venuća rajčice.
Pri izboru fungicida za preventivnu zaštitu rajčice u plastenicima prednost dajemo sljedećim aktivnim tvarima:
Boskalid + piraklostrobin (0,1%) (crna ili koncentrična pjegavost, siva plijesan, bijela trulež; karenca = 3 dana),
Cimoksanil + famoksadon (0,04%) (plamenjača, crna ili koncentrična pjegavost; karenca = 7 dana);
Azoksistrobin (0,075 – 0,1%) (plamenjača, crna ili koncentrična pjegavost, pepelnica; karenca = 3 dana);
Fenheksamid (0,15%) (siva plijesan, bijela trulež; karenca = 4 dana).
