Šećerna repa

Usjev šećerne repe

Usjev šećerne repe

Odluku o sjetvi šećerne repe (lat. Beta vulgaris var. saccharifera) potrebno je donijeti godinu i pol do dvije godine prije same sjetve izborom prikladne pretkulture. Najbolje pretkulture za šećernu repu su pšenica, ječam, zob i soja, kulture koje rano napuštaju tlo da bi se ono moglo dobro tehnološki pripremiti za sjetvu šećerne repe. Šećerna repa pripada skupini kapitalno intenzivnih ratarskih kultura te proizvođači koji planiraju njezinu proizvodnju trebaju biti svjesni troškova i mogućih rizika koji proizlaze iz njezinih tehnoloških specifičnosti i ekonomskih pokazatelja uspješnosti proizvodnje. Šećerne repa se uzgaja zbog korijena koji služi u proizvodnji šećera pri čemu nastaju i sporedni proizvodi kao što su:melasa, repini rezanci i saturacijski mulj.

U uzoju šećerne repe vrlo je važno voditi evidenciju i statistiku agrotehničih mjera, a šećerna repa ima vrlo zahtjevnu agrotehniku. 
Tehnološki postupak proizvodnje šećera iz šećerne repe je kontinuirani postupak i odvija se po fazama procesa međusobno povezanih u tehnološku cjelinu. Pored osnovnog tehnološkog procesa proizvodnje šećera, tehnologija uključuje i pomoćne procese i operacije u pogonima za proizvodnju energije, pomoćnih materijala i nusproizvoda. 


Osnovni tehnološki postupak proizvodnje šećera se može podijeliti u 7 faza: 

  1. Dovoz i vaganje šećerne repe, uzimanje uzorka 
  2. Mokri ili suhi istovar šećerne repe, pranje repe, rezanje repe na rezance 
  3. Ekstrakcija repnih rezanaca, izdvajanje soka i izluženih rezanaca 
  4. Čišćenje soka
  5. Koncentriranje i uparavanje soka 
  6. Kristalizacija saharoze
  7. Dorada kristalnog šećera 

Pomoćnih pogona vezani za proces proizvodnje šećera: 

  1.  Pogon za proizvodnju pare i električne energije,
  2.  Pogon za proizvodnju vapnenog mlijeka i ugljičnog dioksida CO2,
  3.  Pogon za doradu izluženih rezanaca.

Kontradiktorni su podaci o porijeklu kulture šećerne repe. Prema sovjetskom znanstveniku  Krasochkina, kulturna domovina repa su zemlje Mediterana (drugo tisućljeća prije Krista). Za jestivo korijenje - Grčka i Bizant (na početku naše ere), gdje se proširila na istok, a nešto kasnije u zapadnu Europu.

Ime "repa" je grčkog porijekla. Početni uzgoj repe kao jestivo korijenje u zapadnoj Europi počeo sa sjevera Italije, Njemačke i u Švicarsku. Na uzgoj korijena repe u poljima utječe razvoj stočarstva. U zapadnoj Europi je bila izvor jestivog korijenja stolne repe i repe za stočnu ishranu. Kultivirano područje šećerne repe je više od 9 milijuna hektara (80% u Europi). Više od 40% usjeva je u  Sovjetskom Savezu, bivše države SSSR-a. Vodeće zemalje na području šećerane repe su: SAD, Kanada, Čile, Urugvaj, Kina, Turska, Iran, Japan, Sirija, SSSR, Francuska, Poljska, Italija, Rumunjska, Njemačka, Češka i Slovačka.

Prosječni prinos korijena šećerne repe je od 25 - 30 t / ha, do 50 - 70 t /ha, a sadržaj šećera 14,57% .Vodeće zemlje Europske Unije podigle su proizvodnju šećerne repe na visoku razinu te je potrebno pratiti nova dostignuća u agrotehnici i ostalim bitnim čimbenicima i posvetiti veću pozornost proizvodnji šećerne repe u Hrvatskoj s ciljem postizanja konkurentnosti na svjetskom tržištu. 

Šećerne repa je naša najvažnija poljoprivredno-industrijska kultura, kako po ekonomskom značaju tako i po površinama koje zauzima. Posljednjih godina industrija šećera je znatno proširila svoje kapacitete, koji svakako zahtjevaju i povećanje proizvodnje kvalitete šećerne repe, kako bi se u potpunosti zadovoljile naše potrebe za šećerom. U Republici Hrvatskoj se šećer dobiva iz šećerne repe. Površine pod šećernom repom variraju ovisno o godini i kreću se od 20.000 do 31.000 ha (ako izuzmemo ratne godine). Proizvođaći šećerne repe u Hrvatskoj proizvedeni korijen predaju u jednoj od tri tvornice za preradu korijena šećerne repe: Viro d.d. u Virovitici, Kandit Premijer d.o.o. u Osijeku i Sladorana d.d. u Županji.
Ovaj neobično značajan zadatak poljoprivrede i industrije upućuje na potrebu većeg angažiranja svih snaga u ovim granama privrede u pravcu još bržeg unapređenja proizvodnje šećerne repe.

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Morfologija šećerne repe

Korijen od šećerne repe ističe se visokim sadržaj šećera.  Potpuni ciklus šećerne repe, kao i obično se javlja u dvije godine kada se javlja cvjetna stapka sa cvjetovima, ali isto tako može već u prvoj godini vegetacije formirati cvjetove. 

Agroekološki uvjeti uzgoja šećerne repe

Poštujući sve zahtjeve u proizvodnji šećerne repe, uz pomoć potrebnih agroekoloških uvjeta, osiguravanje usjeva željenog sklopa i broj biljaka i druge preduvjete agrotehničkim mjerama dobiti ćemo proizvodnju visokih prinosa šećerne repe željene kvalitete.

Plodored šećerne repe

Uzgoj u plodoredu omogućuje dublju i intenzivniju obradu i obilniju gnojidbu svih površina na kojima se uzgaja šećerna repa. Plodored za šećernu repu iznosi 4 godine ili više.

Obrada, priprema tla i gnojidba šećerne repe

Planiranje gnojidbe treba obaviti prema analizi tla i planiranom prirodu, a korekcije u gnojidbi na temelju izgleda biljaka i analize biljnog tkiva.

Sjetva šećerne repe

Sjeme šećerne repe u prirodnim uvjetima slabo klija i niče i računa se da od posijanog sjemena oko 30 % propada. Zato se posebna pažnja posvećuje proizvodnji i doradi sjemena. Sjeme se može dorađivati s omotačem (u omotač se ugrađuju zaštitna sredstva), bez omotača i pilirano. Pilirano sjeme treba upiti više vode u vrijeme klijanja, pa to u uvjetima suše predstavlja nedostatak. Sjeme s omotačem ima izjednačen oblik i veličini što omogućuje precizniju sjetvu.

Zaštita šećerne repe od korova

Korove u šećernoj repi obvezatno je suzbijati jer oduzimaju vodu, hranjive tvari, smanjuju osvjetljenje i stvaraju bolje uvjete za razvoj štetnika i bolesti. Ako stanje tla dopušta, prvo kultiviranje (na dubini od 5 cm, a kasnije i dublje) izvodi se čim se vide redovi.

Herbicidi u šećernoj repi

U proizvodnji šećerne repe postoji veliki broj pripravaka i aktivnih tvari za suzbijanje korova u šećernoj repi. Zajedničkim imenom nazivaju se herbicidi.

Vađenje šećerne repe

Vadi se u tehnološkoj zriobi. Vrijeme početka vađenja određuju stručnjaci šećerane na temelju provjere zrelosti šećerne repe. Može se vaditi ručno vilama, plugom, linijama za vađenje (sjekač glava, vadilica, utovarivač) i kombajnima. Strojeve treba dobro podesiti da pravilno režu glave i ne oštećuju korijen.

Rentabilnost proizvodnje šećerne repe

Za proizvodnju dovoljnih količina šećera  procjenjuje se da bi šećernu repu trebalo uzgajati na oko 30.000 ha. Imajući u vidu činjenicu da ta kultura za uspješan rast i razvoj zahtijeva duboka i plodna tla, a na istoj se površini ne može uzgajati narednih 5 godina, tada je trenutno gotovo teško osigurati odgovarajuće površine za njezin uzgoj.

Hibridi šećerne repe

Veliki je broj hibrida šećerne repe u proizvodnji koji se razlikuju po dorađivaču, dužini vegetacije, svojstvima i dr.

Zaštita šećerne repe od bolesti

Bolesti u šećernoj repi koje se javljaju u toku vegetacije mogu smanjiti prinos korijena i digestiju šećerne repe. Najznačajnija bolest koja se javlja u toku vegetacije je svakako pjegavost lišća šećerne repe.

Zaštita šećerne repe od štetnika

U početnim stadijima klijanja i nicanja šećerna repa je osjetljiva na napad štetnika. Od štetnika najvažniji su zemljišni štetnici (žičnjaci, grčice hrušta, sovice pozemljuše, rovci) koji grizu klicu i korjenčiće, te buhači i pipe koji čine štetu na tek izniklim biljkama. Osnovna mjera borbe protiv zemljišnih štetnika je primjena zemljišnih insekticida inkorporacijom u tlo prije sjetve.Znamo li da je na parceli za sjetvu šećerne repe prisutna veća populacija žičnjaka (lat. Elateridae) obavezno je izvršiti njihovo suzbijanje preventivno, jer nakon sjetve nema mogućnosti za njihovo suzbijanje.

Najnovije objave