Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Sjetva šećerne repe

Sjeme šećerne repe u prirodnim uvjetima slabo klija i niče i računa se da od posijanog sjemena oko 30 % propada. Zato se posebna pažnja posvećuje proizvodnji i doradi sjemena. Sjeme se može dorađivati s omotačem (u omotač se ugrađuju zaštitna sredstva), bez omotača i pilirano. Pilirano sjeme treba upiti više vode u vrijeme klijanja, pa to u uvjetima suše predstavlja nedostatak. Sjeme s omotačem ima izjednačen oblik i veličini što omogućuje precizniju sjetvu.

Sortiment pšenice

U proizvodnji pšenice koriste se mnogobrojne sorte pšenice, većinom domaćih proizvođača i dorađivača. U novije vrijeme u uzgoju se koriste i strane introducirane sorte pšenice.

Sortiment ječma

Pri izboru sorte ječma moramo znati njegovu namjenu, koja može biti za hranidbu stoke, industrijsku preradu i dr.

Plodored šećerne repe

Uzgoj u plodoredu omogućuje dublju i intenzivniju obradu i obilniju gnojidbu svih površina na kojima se uzgaja šećerna repa. Plodored za šećernu repu iznosi 4 godine ili više.

Žetva raži

Ako ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.

Rentabilnost proizvodnje raži

Visok genetski potencijal rodnosti je glavni cilj u oplemenjivanju svih kultura pa i ozime raži. Proizvodni potencijal je pak rezultat uzajamnog djelovanja sorte sa faktorima vanjske sredine.

Žetva pšenoraži

Žetva pšenoraži se vrši na prijelazu voštane u punu zrelost, a način žetve zavisi od stupnja polijeganja usjeva.

Žetva zobi

Budući da zob ne ravnomjerno dozrijeva, početak žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. 

Zakidanje cvata i čišćenje zaperaka

Zakidanje cvata i čišćenje zaperaka treba obaviti kad je 60 % biljaka u fazi butonizacije, a svako eventualno zakašnjenje smanjuje prirod do 1 % dnevno. Odmah nakon potpunog čišćenja cvata i zaperaka obavlja se prskanje kemijskim sredstvima za sprječavanje rasta zaperaka.

Zaštita soje od korova

Korovi su konkurentne biljne vrste soje u pogledu hrane, vlage, svijetlosti i utječu na smanjenje prinosa. Korovska flora je raznovrsna. Korovi se lako prilagođavaju u drugim biljnim kulturama. Otporni su prema nepovoljnim uvijetima. Također imaju veliku moć reprodukcije.

Obrada i priprema tla kukuruza

U osnovnoj obradi tla za kukuruz posebno je važno: optimalna dubina osnovne obrade i strojevi za izvođenje osnovne obrade. Dopunska obrada tla dalje preuzima zadatak dovršenja obrade u smislu stvaranja povoljnog sjetvenog sloja za sjetvu kukuruza.

Agroekološki uvjeti uzgoja

Proizvodnje duhana podrazumIjeva stručnu analizu proizvodnje na pojedinom proizvodnom području s pogleda agrotehničkih proizvodnih mjera i poboljšanja istih sa ciljem što kvalitetnijih kvantitativnih i gospodarskih svojstava u proizvodnji duhana.

Zaštita pšenice od korova

Korovi u usjevima gustog sklopa nisu ograničavajući faktor proizvodnje, ali treba ih što ranije suzbijati zbog toga što kulturnoj biljci oduzimaju prostor, svjetlo i hranjiva.

Morfologija sirka

Sirak je značajna ugljikohidratna krmna kultura koji sa prinosom, kvalitetom i dugim vremenskim periodom korištenja u toku godine, ističe se u ishrani  preživača.

Vađenje krumpira

Temeljni cilj pri vađenju krumpira jest racionalno vađenje svih gomolja iz zemlje sa što manjim oštećenjima uz odvajanje zemlje, kamenja i biljnih ostataka. 

Sjetva raži

Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je druga polovica rujna. Kada je u pitanju vrijeme sjetve značajno je, da se raž prije zime mora dobro razviti, odnosno bar 75 % biljaka treba se razbusati. Da bi se to osiguralo, sjetvu treba obaviti u prvoj ili drugoj dekadi rujna. 

Obrada, priprema tla i gnojidba krumpira

Gnojenje stajskim gnojem i unošenje 1/2 PK gnojiva obavimo prije jesensko - zimskog oranja čija dubina iznosi 25 - 35 cm. Prije proljetne obrade unosi se u tlo druga polovica PK gnojiva i 1/2 dušičnih gnojiva koja se zatanjura i obradi sjetvo - spremačem ili roto - branom. 

Obrada, priprema tla i gnojidba šećerne repe

Planiranje gnojidbe treba obaviti prema analizi tla i planiranom prirodu, a korekcije u gnojidbi na temelju izgleda biljaka i analize biljnog tkiva.

Agroekološki uvjeti sirka

Sirak može da se gaji na različitim tipovima.

Zaštita kukuruza od bolesti

Među prvim bolestima koju možemo opaziti na mladom kukuruzu kada dosegne visinu od 30 do 50 je mjehurasta snijet. Od ostalih značajnijih bolesti javljaju se različita oboljenja na klipu i zrnu kukuruza u vrijeme skladištenja.

Zaštita pšenoraži

Korovska flora u pšenoraži je tipična za žitarice. Najčešći korovi koje se javljaju su uskolisni: slakoperka, mačiji repak, divlja zob, ljuljevi, vlasnjače i drugo te širokolisni: kamenica, pastirska torbica, mišjakinja, kopriva, jaramen, priljepača, bročika i dr. 

Obrada, priprema tla i gnojidba sirka

Stočni sirak dobro reagira na gnojidbu organskim i mineralnim gnojivom. Na prosječno plodnim tlima potrebno je osigurati oko 130 – 160 kg/ha dušika, 130 – 150 kg/ha fosfora i 130 kg/ha kalija. U rasporedu gnojidbe valja postupiti isto kao za kukuruz.

Zaštita šećerne repe od štetnika

U početnim stadijima klijanja i nicanja šećerna repa je osjetljiva na napad štetnika. Od štetnika najvažniji su zemljišni štetnici (žičnjaci, grčice hrušta, sovice pozemljuše, rovci) koji grizu klicu i korjenčiće, te buhači i pipe koji čine štetu na tek izniklim biljkama. Osnovna mjera borbe protiv zemljišnih štetnika je primjena zemljišnih insekticida inkorporacijom u tlo prije sjetve.Znamo li da je na parceli za sjetvu šećerne repe prisutna veća populacija žičnjaka (lat. Elateridae) obavezno je izvršiti njihovo suzbijanje preventivno, jer nakon sjetve nema mogućnosti za njihovo suzbijanje.

Plodored pšenice

Pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi zbog opasnosti od pojačanog razvoja bolesti. Kod ponovljene sjetve na istu površinu prinos pšenice se u značajnoj mjeri smanjuje.

Najnovije objave