Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Zaštita krumpira od štetnika

Najznačajniji štetnik je krumpirova zlatica. Važno je znati da se učestalom upotrebom istih preparata pojavljuje rezistentnost - otpornost na pripravke pa pripravke treba stalno mijenjati.

Zaštita ječma od bolesti

Usjevi ozimog ječma mogu vrlo rano u proljeće pa čak i u jesen biti zaraženi nekim bolestima ječma. Prilikom pojave bolesti u ječmu potrebno primjenjivati sredstva za zaštitu bilja namijenjenih za suzbijanje bolesti na ječmu.

Žetva raži

Ako ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.

Plodored za duhan

Duhan bi trebalo obvezatno uzgajati u plodoredu jer se samo tako može dobiti visok i kvalitetan prirod. Trebalo bi ga uzgajati u plodoredu na isto mjesto dolazi svake četvrte godine.

Agroekološki uvjeti uzgoja uljane repice

Vrlo dobre rezultate daje i na nešto vlažnijim ali prozračnim i hranjivima bogatim tlima. Ne pogoduju joj plitka, siromašna te suha i pjeskovita tla. Uvijek treba imati na umu da repica "ne zna plivati", odnosno na parcelama sa stagnirajućom vodom bit će potpuno uništena. Uljana repica najbolje uspijeva na dubokim, humusnim, kalcijem bogatim ilovasto glinastim tlima.

Žetva suncokreta

Obično krajem kolovoza ili početkom rujna suncokret ulazi u fiziološku zrelost.

Mjere zaštite protiv poljeganja pšenice

Usjev pšenice može poleći usljed različitih uzroka. Manifestira se tako što biljke manje ili više polegnu. Obično pšenica poliježe između klasanja i zriobe, rjeđe ranije.

Herbicidi u šećernoj repi

U proizvodnji šećerne repe postoji veliki broj pripravaka i aktivnih tvari za suzbijanje korova u šećernoj repi. Zajedničkim imenom nazivaju se herbicidi.

Plodored pšenice

Pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi zbog opasnosti od pojačanog razvoja bolesti. Kod ponovljene sjetve na istu površinu prinos pšenice se u značajnoj mjeri smanjuje.

Sjetva zobi

Zob treba sijati što ranije, optimalni rok za sjetvu ozime zobi je treća dekada rujna. Jara zob sije se na početku proljetnih radova i u nešto vlažnije tlo.

Obrada, priprema tla i gnojidba šećerne repe

Planiranje gnojidbe treba obaviti prema analizi tla i planiranom prirodu, a korekcije u gnojidbi na temelju izgleda biljaka i analize biljnog tkiva.

Obrada, priprema tla i gnojidba sirka

Stočni sirak dobro reagira na gnojidbu organskim i mineralnim gnojivom. Na prosječno plodnim tlima potrebno je osigurati oko 130 – 160 kg/ha dušika, 130 – 150 kg/ha fosfora i 130 kg/ha kalija. U rasporedu gnojidbe valja postupiti isto kao za kukuruz.

Morfologija uljane repice

Građa uljane repice je karakteristična kao i kod ostalih kupusnjača.

Zaštita uljane repice od bolesti

Uljanu repicu u vegetaciji mogu napasti mnoge bolesti, crna lisna pjegavost (lat. Alternaria brassicae), suha trulež korijena i stabljike (lat. Phoma lingam), bijela trulež ili rak repice (lat. Sclerotinia sclerotiorum), siva plijesan (lat. Botrytis cinereae), plamenjača (lat. Peronospora brasicae) i pepelnica (lat. Erysiphe cruciferarum). Osobito su se raširile crna pjegavost (lat. Alternaria spp.), suha trulež (lat. Phoma lingam) i rak repice (lat. Sclerotinia sclerotiorum). Za suzbijanje ovih bolesti treba koristiti dozvoljene fungicide i pridržavati se propisane karence. 

Sortiment pšenice

U proizvodnji pšenice koriste se mnogobrojne sorte pšenice, većinom domaćih proizvođača i dorađivača. U novije vrijeme u uzgoju se koriste i strane introducirane sorte pšenice.

Rentabilnost proizvodnje pšenoraži

Isplativost proizvodnje pšenoraži ovisi o vrsti agrotehnike koja se primjenjuje u toku vegetacije.

Sjetva duhana

Jedna od zanimljivosti u proizvodnji duhana njegov je uzgoj pomoću piliranog sjemena. Pilirano sjeme je ono čiji je volumen uvećan nekoliko puta, odnosno na to se sjeme nanosi omotač radi postizanja okrugle forme i povećanja apsolutne mase. Neutralni omotač čine zaštitne tvari koje su obojene različitim bojama kako bi se raznovrsni kultivari lakše prepoznali u procesu sjetve.

Zaštita soje od štetnika

Napad štetnika u usjevu soje utječe  na kvalitetu i količinu prinosa zrna soje. Najvažniji štetnici soje su: žičnjaci iz porodice lat. Elateride, gusjenice podgrizajućih sovica iz roda (lat. Agrostis), razne grčice i stonoge, grinje i nematode.

Plodored šećerne repe

Uzgoj u plodoredu omogućuje dublju i intenzivniju obradu i obilniju gnojidbu svih površina na kojima se uzgaja šećerna repa. Plodored za šećernu repu iznosi 4 godine ili više.

Plodored za krumpir

Plodored je jedan od osnovnih načela proizvodnje krumpira. Pravilnim plodoredom mogu se spriječiti ili smanjiti napadi mnogih štetnih organizama, kao i poboljšati kvaliteta same proizvodnje i dobiti visokokvalitetni proizvodi. Krumpir dobro podnosi monokulturu, ali se uglavnom ne sadi više godina uzastopno na istom mjestu (posebno radi zaštite od nematoda).

Rentabilnost proizvodnje suncokreta

Postoje dva osnovna razloga proizvodnje suncokreta: proizvodnja ulja koja prednjači i daje mnoštvo korisnih nusproizvoda od kojih su najznačajniji pogača i sačma, te upotreba specijalno namijenjenih proteinskih formi suncokreta u ishrani stoke kao čitave glave, silirane cijele biljke same ili u kombinaciji s kukuruzom.

Žetva ječma

Žetvu treba obaviti u punoj zriobi. Ukoliko je neravnomjerno sazrijevanje, što često bude slučaj kod jarog ječma zbog različitih razloga, bolje je pričekati nekoliko dana pa da otpuste vlagu i zaostale biljke nego kombajnirati i ići u rizik. Ukoliko se žanje sa povećanom vlagom, zrno mora ići na sušenje što stvara dodatne probleme kod prijema, skladištenja, čuvanja tehnološke kvalitete, a povećava i troškove za proizvođača.

Sortiment kukuruza

Izboru sjemena i hibrida za sjetvu treba posvetiti punu pozornost. Samo sjetvom kvalitetnog sjemena i dobro odabranog hibrida može se ostvariti pun uspjeh u proizvodnji kukuruza. Hibridi se međusobno razlikuju prema duljini vegetacije, potencijalu rodnosti, kakvoći, otpornosti na bolesti i štetnike, namjeni i drugo.​

Zaštita kukuruza od štetnika

Najznačajniji štetnik kukuruza koji se javlja u novije vrijeme je kukuruzna zlatica. Ostali štetnici koji čine veće ili manje štete u pojedinim godinama uzgoja su još žičnjaci i kukuruzni moljac.

Najnovije objave