Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Rentabilnost proizvodnje krumpira

Odnos prinosa i tržišne cijene može samo nagađati najizravniji je faktor koji određuje smjer potencijalnoj dohodovnosti koju na kraju limitiraju i troškovi.

Agroekološki uvjeti uzgoja pšenice

Treba istaknuti podjelu na ozime i jare forme te svojstva razvoja biljke u tijeku vegetacijskog ciklusa od sjemena do sjemena. Pšenica je kultura kontinentalne klime. Najpovoljnija temperatura za njezino klijanje i nicanje jest 14 - 20 °C i pri njoj niče za 5 - 7 dana. Pri temperaturi 7 - 8 °C niče za 17 - 20 dana, a pri nižim temperaturama klijanje i nicanje još je sporije.

Sjetva zobi

Zob treba sijati što ranije, optimalni rok za sjetvu ozime zobi je treća dekada rujna. Jara zob sije se na početku proljetnih radova i u nešto vlažnije tlo.

Žetva raži

Ako ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.

Rentabilnost proizvodnje sirka

O agrotehnici uzgoja ovih vrsta već se pisalo, ali prilikom izračuna troškova proizvodnje troškovi jako variraju s obzirom na rok sjetve i cilj proizvodnje (korištenje svježe ili silirane krme).

Zaštita zobi

Upotreba sjemena vlastite proizvodnje vrlo često može dovesti do pojave bolesti, koje su se do sada javljale samo sporedno ili su već gotovo iskorijenjene. Sjetvom zobi sa tavana uočena je velika pojava prašne snijeti zobi (lat. Ustilago avenae).

Herbicidi u šećernoj repi

U proizvodnji šećerne repe postoji veliki broj pripravaka i aktivnih tvari za suzbijanje korova u šećernoj repi. Zajedničkim imenom nazivaju se herbicidi.

Agroekološki uvjeti uzgoja raži

Raž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima tamo gdje se ostale strne žitarice ne mogu uzgajati. Osim toga raž je vrsta koja ima najveći stupanj tolerancije prema visokom stupnju kiselosti tla. Zbog toga se preporučuje sjetva raži na ovakvim tipovima zemljišta. Raž ima izniman agrotehnički značaj, jer s obzirom na visinu doprinosi uništenju korova i ostavlja za sobom čistu površinu i finu mrvičastu strukturu zemljišta.

Žetva soje

Početak žetve treba planirati kad je vlaga zrna 14-16 %, a za čuvanje soje potrebna je vlaga zrna od 12 %. žetva se obavlja kad je sjeme u gornjim mahunama u punoj zrelosti.

Zaštita krumpira od štetnika

Najznačajniji štetnik je krumpirova zlatica. Važno je znati da se učestalom upotrebom istih preparata pojavljuje rezistentnost - otpornost na pripravke pa pripravke treba stalno mijenjati.

Zakidanje cvata i čišćenje zaperaka

Zakidanje cvata i čišćenje zaperaka treba obaviti kad je 60 % biljaka u fazi butonizacije, a svako eventualno zakašnjenje smanjuje prirod do 1 % dnevno. Odmah nakon potpunog čišćenja cvata i zaperaka obavlja se prskanje kemijskim sredstvima za sprječavanje rasta zaperaka.

Zaštita pšenoraži

Korovska flora u pšenoraži je tipična za žitarice. Najčešći korovi koje se javljaju su uskolisni: slakoperka, mačiji repak, divlja zob, ljuljevi, vlasnjače i drugo te širokolisni: kamenica, pastirska torbica, mišjakinja, kopriva, jaramen, priljepača, bročika i dr. 

Zaštita pšenice od korova

Korovi u usjevima gustog sklopa nisu ograničavajući faktor proizvodnje, ali treba ih što ranije suzbijati zbog toga što kulturnoj biljci oduzimaju prostor, svjetlo i hranjiva.

Obrada, priprema tla i gnojidba pšenice

Primjena mineralnih gnojiva za pšenicu je dosta složena i obuhvaća: količinu gnojiva, odnos između najvažnijih hranjiva, te raspodjelu hranjiva.

Vađenje šećerne repe

Vadi se u tehnološkoj zriobi. Vrijeme početka vađenja određuju stručnjaci šećerane na temelju provjere zrelosti šećerne repe. Može se vaditi ručno vilama, plugom, linijama za vađenje (sjekač glava, vadilica, utovarivač) i kombajnima. Strojeve treba dobro podesiti da pravilno režu glave i ne oštećuju korijen.

Morfologija šećerne repe

Korijen od šećerne repe ističe se visokim sadržaj šećera.  Potpuni ciklus šećerne repe, kao i obično se javlja u dvije godine kada se javlja cvjetna stapka sa cvjetovima, ali isto tako može već u prvoj godini vegetacije formirati cvjetove. 

Zaštita kukuruza od štetnika

Najznačajniji štetnik kukuruza koji se javlja u novije vrijeme je kukuruzna zlatica. Ostali štetnici koji čine veće ili manje štete u pojedinim godinama uzgoja su još žičnjaci i kukuruzni moljac.

Morfologija raži

Morfologija raži je slična kao i kod ostalih strnih žitarica sa nekoliko specifičnosti u izgledu.

Zaštite kukuruza od korova

Korovi u usjevu kukuruza mogu u znatnoj mjeri utjecati na smanjenje prinosa. Svojim prisustvom oni konkuriraju kukuruzu u borbi za svjetlo, hranu i vodu. Istovremeno pogoduju razvoju bolesti i štetnika.

Zaštita krumpira od korova

Mehanička njega tijekom vegetacije sastoji se od međuredne kultivacija, okapanja i nagrtanja. Navodnjavanje je agrotehnička mjera koja jako utječe na prinos krumpira u sušnim godinama.

Rentabilnost proizvodnje suncokreta

Postoje dva osnovna razloga proizvodnje suncokreta: proizvodnja ulja koja prednjači i daje mnoštvo korisnih nusproizvoda od kojih su najznačajniji pogača i sačma, te upotreba specijalno namijenjenih proteinskih formi suncokreta u ishrani stoke kao čitave glave, silirane cijele biljke same ili u kombinaciji s kukuruzom.

Agroekološki uvjeti uzgoja pšenoraži

U pogledu agroekoloških uvjeta ova žitarica je jako prilagodljiva, dobro uspijeva i u sušnim područjima.

Sjetva kukuruza

Najbolje je ako se sjetva kukuruza obavi u optimalnom agrotehničkom roku. To je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske od polovice travnja do kraja travnja, a za istočni dio Hrvatske od 10. travnja do 25 travnja. To je kalendarski optimalan rok. Sjetva treba započeti kada se temperatura sjetvenog sloja podigne na 10 °C. 

Plodored za suncokret

Suncokret ne podnosi monoprodukciju, ali je zato dobar predusjev i za pšenicu i za kukuruz. Ne treba ga uzgajati neposredno poslije razoravanja travnjaka i poslije višegodišnjih mahunarki. U sušim područjima, lucerna može biti nepodesan predusjev za suncokret jer isušuje zemljište, a naročito dublje slojeve iz kojih se suncokret snabdjeva vodom u kritičnim periodima. 

Najnovije objave