Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Morfologija pšenice

Građa pšenice je karakteristična za građu svih strnih žitarica.

Sortiment duhana

Postoji stotinjak različitih sorti duhana. Raznolikost ovisi o primjeni različitih metoda uzgoja te sušenju i obradi duhana.

Sjetva zobi

Zob treba sijati što ranije, optimalni rok za sjetvu ozime zobi je treća dekada rujna. Jara zob sije se na početku proljetnih radova i u nešto vlažnije tlo.

Agroekološki uvjeti sirka

Sirak može da se gaji na različitim tipovima.

Plodored za suncokret

Suncokret ne podnosi monoprodukciju, ali je zato dobar predusjev i za pšenicu i za kukuruz. Ne treba ga uzgajati neposredno poslije razoravanja travnjaka i poslije višegodišnjih mahunarki. U sušim područjima, lucerna može biti nepodesan predusjev za suncokret jer isušuje zemljište, a naročito dublje slojeve iz kojih se suncokret snabdjeva vodom u kritičnim periodima. 

Agrotehnika kukuruza

Agrotehničkim mjerama (agrotehnikom, od lat. ager = polje i grč. techne = vještina). Agrotehničkim mjerama prilagođavamo uvjete biljne proizvodnje s ciljem dobivanja visokih i stabilnih prinosa, visoke hranidbene i tehnološke kakvoće na ekološki i ekonomski prihvatljiv način. 

Gnojidba krumpira

Gnojenje stajskim gnojem i unošanje 1/2 PK gnojiva obavimo prije jesensko - zimskog oranja čija dubina iznosi 25 - 35 cm. Prije proljetne obrade unosi se u tlo druga polovica PK gnojiva i 1/2 dušičnih gnojiva koja se zatanjura i obradi sjetvo - spremačem ili roto - branom. 

Agroekološki uvjeti uzgoja raži

Raž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima tamo gdje se ostale strne žitarice ne mogu uzgajati. Osim toga raž je vrsta koja ima najveći stupanj tolerancije prema visokom stupnju kiselosti tla. Zbog toga se preporučuje sjetva raži na ovakvim tipovima zemljišta. Raž ima izniman agrotehnički značaj, jer s obzirom na visinu doprinosi uništenju korova i ostavlja za sobom čistu površinu i finu mrvičastu strukturu zemljišta.

Žetva ječma

Žetvu treba obaviti u punoj zriobi. Ukoliko je neravnomjerno sazrijevanje, što često bude slučaj kod jarog ječma zbog različitih razloga, bolje je pričekati nekoliko dana pa da otpuste vlagu i zaostale biljke nego kombajnirati i ići u rizik. Ukoliko se žanje sa povećanom vlagom, zrno mora ići na sušenje što stvara dodatne probleme kod prijema, skladištenja, čuvanja tehnološke kvalitete, a povećava i troškove za proizvođača.

Hibridi šećerne repe

Veliki je broj hibrida šećerne repe u proizvodnji koji se razlikuju po dorađivaču, dužini vegetacije, svojstvima i dr.

Obrada i priprema tla za ječam

O predkulturi ovisno o tome dali je ranija ili kasnija, ovisit će i osnovna obrada.

Plodored kukuruza

Kukuruz je tolerantan na uzgoj u monokulturi. Kukuruz bolje podnosi monokulturu ili uzgoj u užem plodoredu od drugih žitarica, no on će pri uzgoju u plodoredu dati veći prirod i to veći što je veći vremenski razmak u kojem se vraća kukuruz na istu površinu. Kukuruz treba obvezatno uzgajati u plodoredu.

Sjetva duhana

Jedna od zanimljivosti u proizvodnji duhana njegov je uzgoj pomoću piliranog sjemena. Pilirano sjeme je ono čiji je volumen uvećan nekoliko puta, odnosno na to se sjeme nanosi omotač radi postizanja okrugle forme i povećanja apsolutne mase. Neutralni omotač čine zaštitne tvari koje su obojene različitim bojama kako bi se raznovrsni kultivari lakše prepoznali u procesu sjetve.

Vađenje šećerne repe

Vadi se u tehnološkoj zriobi. Vrijeme početka vađenja određuju stručnjaci šećerane na temelju provjere zrelosti šećerne repe. Može se vaditi ručno vilama, plugom, linijama za vađenje (sjekač glava, vadilica, utovarivač) i kombajnima. Strojeve treba dobro podesiti da pravilno režu glave i ne oštećuju korijen.

Obrada i priprema tla kukuruza

U osnovnoj obradi tla za kukuruz posebno je važno: optimalna dubina osnovne obrade i strojevi za izvođenje osnovne obrade. Dopunska obrada tla dalje preuzima zadatak dovršenja obrade u smislu stvaranja povoljnog sjetvenog sloja za sjetvu kukuruza.

Zaštita soje od bolesti

Soju napada mnogo uzročnika biljnih bolesti, no za sada kod nas oni ne čine znatnu ekonomsku štetu pa se suzbijanje protiv bolesti uglavnom ne provodi. Mjere zaštite soje počinju doradom i tretiranjem sjemena,izborom otpornih sorti, vremena i načina sjetve, izborom površine za sjetvu pa do zaštite u toku vegetacije (paljenje žetvenih ostataka, zaoravanje žetvenih ostataka, plodored). 

Zakidanje cvata i čišćenje zaperaka

Zakidanje cvata i čišćenje zaperaka treba obaviti kad je 60 % biljaka u fazi butonizacije, a svako eventualno zakašnjenje smanjuje prirod do 1 % dnevno. Odmah nakon potpunog čišćenja cvata i zaperaka obavlja se prskanje kemijskim sredstvima za sprječavanje rasta zaperaka.

Zaštita uljane repice od korova

Suzbijanje korova primjenom herbicida moguće je obaviti: prije sjetve, nakon sjetve, a prije nicanja i nakon nicanja. Za pravilan odabir herbicida nužno je poznavati sastav korovne flore na njivi. Izbor selektivnih herbicida u uljanoj repici relativno je velik. Svaki herbicid spektrom pokriva samo određeni broj korovnih vrsta, stoga i je potrebno kombinirati i/ili primijeniti u dva roka. U pravilu, korove u uljanoj repici, osobito širokolisne, treba suzbijati prije nicanja. 

Zaštita pšenice od bolesti

Zaštita pšenice od bolesti i štetnika počinje pri proizvodnji i doradi sjemena, a završava u skladištu nakon žetve. Sjemenski usjevi moraju biti uspješno zaštićeni od bolesti, napose karantenskih. 

Morfologija sirka

Sirak je značajna ugljikohidratna krmna kultura koji sa prinosom, kvalitetom i dugim vremenskim periodom korištenja u toku godine, ističe se u ishrani  preživača.

Mjere zaštite protiv poljeganja pšenice

Usjev pšenice može poleći usljed različitih uzroka. Manifestira se tako što biljke manje ili više polegnu. Obično pšenica poliježe između klasanja i zriobe, rjeđe ranije.

Morfologija duhana

Listovi ovisno o tipu duhana i kultivaru, mogu biti različitih oblika, veličina i nijansi boja. Za svaki tip duhana postoji najpovoljniji oblik. Za virginijski tip to je izduženi list naborane površine, koji naraste do 70 cm duljine, a za burley to je nešto širi list ravne površine. 

Sadnja krumpira

Optimalan rok za sadnju krumpira u ravničarskim predjelima je od sredine ožujka do početka travnja, a u brdsko - planinskim predjelima od početka do kraja travnja.

Zaštita ječma od bolesti

Usjevi ozimog ječma mogu vrlo rano u proljeće pa čak i u jesen biti zaraženi nekim bolestima ječma. Prilikom pojave bolesti u ječmu potrebno primjenjivati sredstva za zaštitu bilja namijenjenih za suzbijanje bolesti na ječmu.

Najnovije objave