Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Plodored za suncokret

Suncokret ne podnosi monoprodukciju, ali je zato dobar predusjev i za pšenicu i za kukuruz. Ne treba ga uzgajati neposredno poslije razoravanja travnjaka i poslije višegodišnjih mahunarki. U sušim područjima, lucerna može biti nepodesan predusjev za suncokret jer isušuje zemljište, a naročito dublje slojeve iz kojih se suncokret snabdjeva vodom u kritičnim periodima. 

Isplativost proizvodnje kukuruza

Kukuruz kao kultura može biti u pojedinim godinama proizvodnje vrlo profitabilna kultura, u pojedinim godinama i vrlo neekonomična kultura. Profitabilnost ovisi o nizu faktora kao što su: vremenski uvjeti u vegetacijskoj godini, prinosima, površinama koje su zasijane, stanju stočnog fonda, kao i o domaćem i svjetskom tržištu. 

Plodored za sirak

Na lošim tlima može se stavljati na prvo mjesto u plodoredu jer će, u odnosu prema drugim kulturama, na njima stočni sirak dati najpovoljnije rezultate.

Sjetva ječma

Sije se žitnom sijačicom u redove na razmak 8 – 10 cm. Gustoća sklopa iznosi 300 - 500 klijavih sjemenki/m2, a sije se na dubinu 3 - 5 cm.

Plodored za raž

Raž se uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima. Uzgoj u plodoredu omogućuje stabilne prinose raži. Premda ona ima moćan korjenov sistem, pa dobro iskorištava hranjiva iz svih tipova zemljišta, ipak su i za nju, kao i za ostala prava žita, najbolji predusjevi kao što su leguminoze.

Žetva sirka

Sirak za proizvonju zrna žanje se u punoj zriobi. Ravnomjerno dozrijeva i ne osipa se. Žetva se obavlja adaptiranim žitnim kombajnom. Zrno treba sušiti na 14 % vlage i spremiti kao i zrno drugih žitarica.

Hibridi šećerne repe

Veliki je broj hibrida šećerne repe u proizvodnji koji se razlikuju po dorađivaču, dužini vegetacije, svojstvima i dr.

Plodored kukuruza

Kukuruz je tolerantan na uzgoj u monokulturi. Kukuruz bolje podnosi monokulturu ili uzgoj u užem plodoredu od drugih žitarica, no on će pri uzgoju u plodoredu dati veći prirod i to veći što je veći vremenski razmak u kojem se vraća kukuruz na istu površinu. Kukuruz treba obvezatno uzgajati u plodoredu.

Sortiment duhana

Postoji stotinjak različitih sorti duhana. Raznolikost ovisi o primjeni različitih metoda uzgoja te sušenju i obradi duhana.

Obrada, priprema tla i gnojidba krumpira

Gnojenje stajskim gnojem i unošenje 1/2 PK gnojiva obavimo prije jesensko - zimskog oranja čija dubina iznosi 25 - 35 cm. Prije proljetne obrade unosi se u tlo druga polovica PK gnojiva i 1/2 dušičnih gnojiva koja se zatanjura i obradi sjetvo - spremačem ili roto - branom. 

Agroekološki uvjeti uzgoja uljane repice

Vrlo dobre rezultate daje i na nešto vlažnijim ali prozračnim i hranjivima bogatim tlima. Ne pogoduju joj plitka, siromašna te suha i pjeskovita tla. Uvijek treba imati na umu da repica "ne zna plivati", odnosno na parcelama sa stagnirajućom vodom bit će potpuno uništena. Uljana repica najbolje uspijeva na dubokim, humusnim, kalcijem bogatim ilovasto glinastim tlima.

Sortiment krumpira

Postoji čak oko 5000 različitih vrsta krumpira. Iako je više od 150 sorti poznato i kod nas, u našem se podneblju uglavnom sadi dvadesetak najzastupljenijih sorti: Adora, Bintje, Cleopatra, Courage, Desiree, Jaerla, Liseta, Monalisa i Red Scarlet. Inače se brojne sorte krumpira dijele po različitim kriterijima. Prema vremenu sadnje postoje vrlo rane i rane sorte, srednje rane i srednje kasne sorte, te kasne sorte, a po boji pokožice crvene, bijele i smeđe.

Plodored za soju

Treba izbjegavati uzgoj u monokulturi, sjetvu nakon uljane repice i suncokreta, te nakon kukuruza tretiranog jačim dozama atrazina u sušnim godinama. Soja nije izbirljiva na predusjev. Ona može u plodoredu doći poslije gotovo svih usjeva, osim mahunarki. Daje najveće prinose poslije okopavinskih usjeva koji ostavljaju zemljište u rastresitom stanju, bogato asimilatima i nezakorovljeno.

Plodored šećerne repe

Uzgoj u plodoredu omogućuje dublju i intenzivniju obradu i obilniju gnojidbu svih površina na kojima se uzgaja šećerna repa. Plodored za šećernu repu iznosi 4 godine ili više.

Korištenje krmnog sirka

Sirak se za zelenu masu može kositi do početka metličanja. Stočni sirak je naročito pogodan za namirenje energetskog dijela obroka, ako se stoka hrani lucernom ili crvenom djetelinom, ili smjesom sa povećanim udjelom lepirnjača. Nakon nicanja za košnju dospijeva za 40 - 50 dana.

Zaštita duhana od štetnika

Štetnici koji se suzbijaju na duhanu dijelimo na štetnike koji prenose viruse (lisne uši i trips), zemljišne štetnike (sovice pozemljuše i žičnjaci) i nadzemne štetnike (gusjenice kukuruznog moljca).

Sjetva zobi

Zob treba sijati što ranije, optimalni rok za sjetvu ozime zobi je treća dekada rujna. Jara zob sije se na početku proljetnih radova i u nešto vlažnije tlo.

Gnojidba suncokreta

Visoki urod ove kulture postižu na plodnim tlima, bogatim humusom, neutralne reakcije te optimalno opskrbljenim makro i mikro hranjivima. Hranjiva suncokretu osiguravamo gnojidbom mineralnim i organskim gnojivima.Na težim tlima kod osnovne obrade tla u jesen pod zimsku brazdu unosi se NPK 7 - 20 - 30 ili NPK 5 - 15 - 30. Proljetna osnovna obrada tla može se obaviti na tlima koja su na nagnutim terenima, podložna eroziji, te naplavna i lakše strukture. Unos fosfora i kalija u zonu korijena biljke od većeg je utjecaja nego ako ostanu pri površini. U tom slučaju biljke slabije razvijaju korijen u dublje slojeve tla čime su podložnijepolijeganju, jer je slabije zakorjienjavanje.U proljetnoj pripremi tla za sjetvu zatanjura se UREE-a ili NPK 15 - 15 - 15, na dubinu sjetvenog sloja. Kod primjene NPK 15 - 15 - 15 pred sjetvu potrebno je obaviti prihranu dušikom zajedno s međurednom kultivacijom, kad je suncokret razvio 4 - 6 listova s 100 kg/ha KAN - a.

Žetva soje

Početak žetve treba planirati kad je vlaga zrna 14-16 %, a za čuvanje soje potrebna je vlaga zrna od 12 %. žetva se obavlja kad je sjeme u gornjim mahunama u punoj zrelosti.

Rentabilnost proizvodnje pšenice

Prinosi žitarica značajno ovise o genetskim predispozicijama sorte koja se sije, kvaliteti tla, klimatskim uvjetima i primijenjenim agrotehničkim mjerama. Najveći prinosi žitarica se dobiju u zemljama sa razvijenom tehnologijom (kvalitetne i stabilne sorte s velikim prinosima uz suvremene agrotehničke mjere i dobru kvalitetu tla, te pogodnu klimu).

Rentabilnost proizvodnje ječma

Ekonomski uspjeh proizvodnje ovisi o razini ostvarenog prinosa i ukupnih troškova proizvodnje.

Zaštita pšenice od štetnika

Najvažniji i najčešći štetnik koji se pojavljuje u uzgoju pšenice je žitni balac ili lema, a u pojedinim godinama mogu se pojaviti i lisne uši.

Rentabilnost proizvodnje zobi

Kod proizvodnje zobi vrlo je važno izbjegavati domaće sjeme, te sijati certificirano sjeme što u konačnici utječe na prinos zrna zobi i rentabilnost proizvodnje zobi. U tome slučaju smanjuju se troškovi zaštite zobi protiv prašne snijeti zobi.

Gnojidba zobi

Za prosječno plodna tla uz ostvarenje prinosa od 4 t/ha može se preporučiti gnojidba sa 100 kg/ha dušika, 90 - 100 kg/ha fosfora i 90 - 100 kg/ha kalija. U osnovnoj obradi tla zaorati fosforna i kalijeva gnojiva izbalansiranih sadržaja ta dva hraniva (NPK 8:26:26 ili sl.). Pred sjetvu gnojiti startnim gnojivom (NPK 15:15:15; 18:18:18) i jedna prihrana isključivo dušičnim gnojivima (KAN) u vrijeme busanja.

Najnovije objave