Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Zaštita krumpira od štetnika

Najznačajniji štetnik je krumpirova zlatica. Važno je znati da se učestalom upotrebom istih preparata pojavljuje rezistentnost - otpornost na pripravke pa pripravke treba stalno mijenjati.

Zaštita duhana od štetnika

Štetnici koji se suzbijaju na duhanu dijelimo na štetnike koji prenose viruse (lisne uši i trips), zemljišne štetnike (sovice pozemljuše i žičnjaci) i nadzemne štetnike (gusjenice kukuruznog moljca).

Sortiment krumpira

Postoji čak oko 5000 različitih vrsta krumpira. Iako je više od 150 sorti poznato i kod nas, u našem se podneblju uglavnom sadi dvadesetak najzastupljenijih sorti: Adora, Bintje, Cleopatra, Courage, Desiree, Jaerla, Liseta, Monalisa i Red Scarlet. Inače se brojne sorte krumpira dijele po različitim kriterijima. Prema vremenu sadnje postoje vrlo rane i rane sorte, srednje rane i srednje kasne sorte, te kasne sorte, a po boji pokožice crvene, bijele i smeđe.

Morfologija zobi

Zob razvija metlicu za razliku od ostalih strnih žitarica (klas) koja se sastoji od glavne grane od koje se odvajaju postrane grane i grančice, na čijim se krajevima razvijaju klasići. Zob je samooplodna. Masa 1 000 zrna iznosi oko 20 – 25 g, a hektolitarska težina oko 45 – 50 kilograma. Vegetacija ozime zobi traje oko 3-4 mjeseca. 

Zaštita krumpira od bolesti

Krumpir napada mnogo biljnih bolesti: virusne bolesti, bakterijske bolesti, gljivične bolesti.

Berba duhana

List duhana bere se u tehničkoj zriobi. Listovi postupno dozrijevaju od baze prema vrhu stabljike. Tjedno dozrjevaju 2 – 3 lista, a berba obično traje oko 2 mjeseca i može se obavljati ručno ili strojevima. Berba počinje početkom srpnja i traje do polovine listopada. Duhan se nakon berbe u polju ujednačeno slaže u ramove i priprema za sušenje. Proces sušenja duhana teče prema programu sušenja i traje od 144 do 168 sati. Nakon sušenja, duhan se priprema za otkup. 

Plodored za krumpir

Plodored je jedan od osnovnih načela proizvodnje krumpira. Pravilnim plodoredom mogu se spriječiti ili smanjiti napadi mnogih štetnih organizama, kao i poboljšati kvaliteta same proizvodnje i dobiti visokokvalitetni proizvodi. Krumpir dobro podnosi monokulturu, ali se uglavnom ne sadi više godina uzastopno na istom mjestu (posebno radi zaštite od nematoda).

Vađenje krumpira

Temeljni cilj pri vađenju krumpira jest racionalno vađenje svih gomolja iz zemlje sa što manjim oštećenjima uz odvajanje zemlje, kamenja i biljnih ostataka. 

Rentabilnost proizvodnje raži

Visok genetski potencijal rodnosti je glavni cilj u oplemenjivanju svih kultura pa i ozime raži. Proizvodni potencijal je pak rezultat uzajamnog djelovanja sorte sa faktorima vanjske sredine.

Zaštita soje od korova

Korovi su konkurentne biljne vrste soje u pogledu hrane, vlage, svijetlosti i utječu na smanjenje prinosa. Korovska flora je raznovrsna. Korovi se lako prilagođavaju u drugim biljnim kulturama. Otporni su prema nepovoljnim uvijetima. Također imaju veliku moć reprodukcije.

Zaštita ječma od korova

Korovi utječu na kvalitetu i prinos ječma. Da bi se spriječio njihov negativan utjecaj, potrebno je primjeniti odgovarajuća sredstva za zaštitu bilja. Pri tome treba poslušati savjet struke te se pridržavati uputa o primjeni sredstva.

Agroekološki uvjeti uzgoja ječma

Tijekom vegetacije za nesmetan razvoj dovoljno je do 450 mm pravilno raspoređenih oborina. Klijanje se odvija i pri temperaturi 1 - 2 °C, optimalna temperatura za porast jest 15 °C, a također podnosi i niske temperature do -20 °C nakon što prođe proces kaljenja.

Agroekološki uvjeti uzgoja

Proizvodnje duhana podrazumIjeva stručnu analizu proizvodnje na pojedinom proizvodnom području s pogleda agrotehničkih proizvodnih mjera i poboljšanja istih sa ciljem što kvalitetnijih kvantitativnih i gospodarskih svojstava u proizvodnji duhana.

Zaštita suncokreta od štetnika

Suncokret nema ekonomski značajnog štetnika, odnosno u tehnologiji proizvodnje ove kulture nema obvezatne tehnološke mjere suzbijanja štetnika. Suzbijanje se provodi prema potrebi i eventualno se provodi zaštita od zemljišnih štetnika (žičnjaka i sl.) zemljišnim insekticidima uz inkorporaciju prije sjetve ili zajedno sa sjetvom, te suzbijanje lisnih uši i stjenica. No znatne štete mogu izazvati ptice koje u jatima mogu opustošiti usjeve, a napadi ptica obično su pred žetvu.

Žetva pšenoraži

Žetva pšenoraži se vrši na prijelazu voštane u punu zrelost, a način žetve zavisi od stupnja polijeganja usjeva.

Morfologija uljane repice

Građa uljane repice je karakteristična kao i kod ostalih kupusnjača.

Sjetva soje

Optimalni rok za sjetvu: 15. travnja - 30. travnja. Svakim danom kašnjenja sjetve nakon 1. svibnja prinos opada do 25 kg. U sjetvu se treba krenuti čim temperatura tla dosegne 10 °C.

Zaštita šećerne repe od štetnika

U početnim stadijima klijanja i nicanja šećerna repa je osjetljiva na napad štetnika. Od štetnika najvažniji su zemljišni štetnici (žičnjaci, grčice hrušta, sovice pozemljuše, rovci) koji grizu klicu i korjenčiće, te buhači i pipe koji čine štetu na tek izniklim biljkama. Osnovna mjera borbe protiv zemljišnih štetnika je primjena zemljišnih insekticida inkorporacijom u tlo prije sjetve.Znamo li da je na parceli za sjetvu šećerne repe prisutna veća populacija žičnjaka (lat. Elateridae) obavezno je izvršiti njihovo suzbijanje preventivno, jer nakon sjetve nema mogućnosti za njihovo suzbijanje.

Zaštita krumpira od korova

Mehanička njega tijekom vegetacije sastoji se od međuredne kultivacija, okapanja i nagrtanja. Navodnjavanje je agrotehnička mjera koja jako utječe na prinos krumpira u sušnim godinama.

Berba kukuruza

Kukuruz jednolično sazrijeva i obično se ne osipa, pa se berba obavlja u punoj zriobi. Kukuruz treba nastojati čim prije obrati, jer svako odugovlačenje berbe smanjuje prirode. 

Rentabilnost proizvodnje šećerne repe

Za proizvodnju dovoljnih količina šećera  procjenjuje se da bi šećernu repu trebalo uzgajati na oko 30.000 ha. Imajući u vidu činjenicu da ta kultura za uspješan rast i razvoj zahtijeva duboka i plodna tla, a na istoj se površini ne može uzgajati narednih 5 godina, tada je trenutno gotovo teško osigurati odgovarajuće površine za njezin uzgoj.

Rentabilnost proizvodnje pšenice

Prinosi žitarica značajno ovise o genetskim predispozicijama sorte koja se sije, kvaliteti tla, klimatskim uvjetima i primijenjenim agrotehničkim mjerama. Najveći prinosi žitarica se dobiju u zemljama sa razvijenom tehnologijom (kvalitetne i stabilne sorte s velikim prinosima uz suvremene agrotehničke mjere i dobru kvalitetu tla, te pogodnu klimu).

Agroekološki uvjeti sirka

Sirak može da se gaji na različitim tipovima.

Hibridi šećerne repe

Veliki je broj hibrida šećerne repe u proizvodnji koji se razlikuju po dorađivaču, dužini vegetacije, svojstvima i dr.

Najnovije objave