Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Agroekološki uvjeti uzgoja uljane repice

Vrlo dobre rezultate daje i na nešto vlažnijim ali prozračnim i hranjivima bogatim tlima. Ne pogoduju joj plitka, siromašna te suha i pjeskovita tla. Uvijek treba imati na umu da repica "ne zna plivati", odnosno na parcelama sa stagnirajućom vodom bit će potpuno uništena. Uljana repica najbolje uspijeva na dubokim, humusnim, kalcijem bogatim ilovasto glinastim tlima.

Žetva soje

Početak žetve treba planirati kad je vlaga zrna 14-16 %, a za čuvanje soje potrebna je vlaga zrna od 12 %. žetva se obavlja kad je sjeme u gornjim mahunama u punoj zrelosti.

Sortiment pšenice

U proizvodnji pšenice koriste se mnogobrojne sorte pšenice, većinom domaćih proizvođača i dorađivača. U novije vrijeme u uzgoju se koriste i strane introducirane sorte pšenice.

Zaštita soje od korova

Korovi su konkurentne biljne vrste soje u pogledu hrane, vlage, svijetlosti i utječu na smanjenje prinosa. Korovska flora je raznovrsna. Korovi se lako prilagođavaju u drugim biljnim kulturama. Otporni su prema nepovoljnim uvijetima. Također imaju veliku moć reprodukcije.

Morfologija uljane repice

Građa uljane repice je karakteristična kao i kod ostalih kupusnjača.

Rentabilnost proizvodnje ječma

Ekonomski uspjeh proizvodnje ovisi o razini ostvarenog prinosa i ukupnih troškova proizvodnje.

Zaštita uljane repice od štetnika

Kao ozima kultura sije se u kasno ljeto ili ranu jesen tako da je prije zime mogu napasti štetnici koje zajedničkim imenom nazivamo jesenskim štetnicima. Odmah nakon prezimljenja u proljeće počinje napad proljetnih štetnika.

Korištenje krmnog sirka

Sirak se za zelenu masu može kositi do početka metličanja. Stočni sirak je naročito pogodan za namirenje energetskog dijela obroka, ako se stoka hrani lucernom ili crvenom djetelinom, ili smjesom sa povećanim udjelom lepirnjača. Nakon nicanja za košnju dospijeva za 40 - 50 dana.

Morfologija kukuruza

Kukuruz pripada u prosolike žitarice.

Plodored za suncokret

Suncokret ne podnosi monoprodukciju, ali je zato dobar predusjev i za pšenicu i za kukuruz. Ne treba ga uzgajati neposredno poslije razoravanja travnjaka i poslije višegodišnjih mahunarki. U sušim područjima, lucerna može biti nepodesan predusjev za suncokret jer isušuje zemljište, a naročito dublje slojeve iz kojih se suncokret snabdjeva vodom u kritičnim periodima. 

Obrada i priprema tla kukuruza

U osnovnoj obradi tla za kukuruz posebno je važno: optimalna dubina osnovne obrade i strojevi za izvođenje osnovne obrade. Dopunska obrada tla dalje preuzima zadatak dovršenja obrade u smislu stvaranja povoljnog sjetvenog sloja za sjetvu kukuruza.

Zaštita pšenoraži

Korovska flora u pšenoraži je tipična za žitarice. Najčešći korovi koje se javljaju su uskolisni: slakoperka, mačiji repak, divlja zob, ljuljevi, vlasnjače i drugo te širokolisni: kamenica, pastirska torbica, mišjakinja, kopriva, jaramen, priljepača, bročika i dr. 

Sjetva raži

Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je druga polovica rujna. Kada je u pitanju vrijeme sjetve značajno je, da se raž prije zime mora dobro razviti, odnosno bar 75 % biljaka treba se razbusati. Da bi se to osiguralo, sjetvu treba obaviti u prvoj ili drugoj dekadi rujna. 

Žetva sirka

Sirak za proizvonju zrna žanje se u punoj zriobi. Ravnomjerno dozrijeva i ne osipa se. Žetva se obavlja adaptiranim žitnim kombajnom. Zrno treba sušiti na 14 % vlage i spremiti kao i zrno drugih žitarica.

Morfologija raži

Morfologija raži je slična kao i kod ostalih strnih žitarica sa nekoliko specifičnosti u izgledu.

Zaštita kukuruza od štetnika

Najznačajniji štetnik kukuruza koji se javlja u novije vrijeme je kukuruzna zlatica. Ostali štetnici koji čine veće ili manje štete u pojedinim godinama uzgoja su još žičnjaci i kukuruzni moljac.

Gnojidba soje

Soje se obavlja mineralnim i veoma rijetko organskim gnojivima. Prema mišljenju mnogih stručnjaka, soju nije potrebno prihranjivati dušikom, jer ima sposobnost (kvržične bakterije) da fiksira dušik iz zraka i tako se sama obogaćuje dušikom. Poznato je i da soja dušićnom fiksacijom podmiruje 60 – 70 % ukupnih potreba za dušikom.

Obrada, priprema tla i gnojidba raži

Količina mineralnih gnojiva ovisi o plodnosti tla i planiranom prirodu. Na lakšim, pjeskovitim tlima može se koristiti stajski gnoj i mineralna gnojiva.

Zaštita šećerne repe od bolesti

Bolesti u šećernoj repi koje se javljaju u toku vegetacije mogu smanjiti prinos korijena i digestiju šećerne repe. Najznačajnija bolest koja se javlja u toku vegetacije je svakako pjegavost lišća šećerne repe.

Agroekološki uvjeti uzgoja krumpira

Krumpir kao kultura s relativno malim zahtjevima prema toplini bolje uspijeva u hladnijim krajevima, međutim uzgaja se i u kontinentalnom dijelu Hrvatske kao i u Dalmaciji. Važno je imati na umu da vrijeme sadnje ovisi o proizvodnom području.​

Agroekološki uvjeti uzgoja šećerne repe

Poštujući sve zahtjeve u proizvodnji šećerne repe, uz pomoć potrebnih agroekoloških uvjeta, osiguravanje usjeva željenog sklopa i broj biljaka i druge preduvjete agrotehničkim mjerama dobiti ćemo proizvodnju visokih prinosa šećerne repe željene kvalitete.

Zaštita krumpira od štetnika

Najznačajniji štetnik je krumpirova zlatica. Važno je znati da se učestalom upotrebom istih preparata pojavljuje rezistentnost - otpornost na pripravke pa pripravke treba stalno mijenjati.

Agroekološki uvjeti uzgoja kukuruza

Optimalno područje uzgoja kukuruza na sjevernoj hemisferi je od 15 - 45° sjeverne zemljovidne širine, te na južnoj 21 - 35° južne zemljovidne širine.

Zaštita ječma od bolesti

Usjevi ozimog ječma mogu vrlo rano u proljeće pa čak i u jesen biti zaraženi nekim bolestima ječma. Prilikom pojave bolesti u ječmu potrebno primjenjivati sredstva za zaštitu bilja namijenjenih za suzbijanje bolesti na ječmu.

Najnovije objave