Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Rentabilnost proizvodnje duhana

U današnje vrijeme je sve više poljoprivrednih gospodarstva koja raspolažu manjim poljoprivrednim površinama i zbog sigurnog plasmana bavi sadnjom duhana tipa Burley.

Berba kukuruza

Kukuruz jednolično sazrijeva i obično se ne osipa, pa se berba obavlja u punoj zriobi. Kukuruz treba nastojati čim prije obrati, jer svako odugovlačenje berbe smanjuje prirode. 

Gnojidba zobi

Za prosječno plodna tla uz ostvarenje prinosa od 4 t/ha može se preporučiti gnojidba sa 100 kg/ha dušika, 90 - 100 kg/ha fosfora i 90 - 100 kg/ha kalija. U osnovnoj obradi tla zaorati fosforna i kalijeva gnojiva izbalansiranih sadržaja ta dva hraniva (NPK 8:26:26 ili sl.). Pred sjetvu gnojiti startnim gnojivom (NPK 15:15:15; 18:18:18) i jedna prihrana isključivo dušičnim gnojivima (KAN) u vrijeme busanja.

Obrada i priprema tla za soju

Osnovna obrada tla ovisi o pretkulturi. Osnovno oranje treba obaviti u jesen na dubinu oko 30 cm, a na težim tlima treba obaviti poravnavanje. U rano proljeće treba čuvati akumulirane oborine tijekom zime, te što ranije drljačom ili sjetvospremačem spriječiti evaporaciju (kapilarni gubitak vode iz tla). Sjetvena priprema treba biti što kvalitetnije mrvičaste strukture do dubine sjetve, a površina što ravnija da bi se maksimalno izbjegli gubici u žetvi.

Zaštita pšenice od bolesti

Zaštita pšenice od bolesti i štetnika počinje pri proizvodnji i doradi sjemena, a završava u skladištu nakon žetve. Sjemenski usjevi moraju biti uspješno zaštićeni od bolesti, napose karantenskih. 

Žetva soje

Početak žetve treba planirati kad je vlaga zrna 14-16 %, a za čuvanje soje potrebna je vlaga zrna od 12 %. žetva se obavlja kad je sjeme u gornjim mahunama u punoj zrelosti.

Zaštita šećerne repe od korova

Korove u šećernoj repi obvezatno je suzbijati jer oduzimaju vodu, hranjive tvari, smanjuju osvjetljenje i stvaraju bolje uvjete za razvoj štetnika i bolesti. Ako stanje tla dopušta, prvo kultiviranje (na dubini od 5 cm, a kasnije i dublje) izvodi se čim se vide redovi.

Zaštita kukuruza od bolesti

Među prvim bolestima koju možemo opaziti na mladom kukuruzu kada dosegne visinu od 30 do 50 je mjehurasta snijet. Od ostalih značajnijih bolesti javljaju se različita oboljenja na klipu i zrnu kukuruza u vrijeme skladištenja.

Rentabilnost proizvodnje raži

Visok genetski potencijal rodnosti je glavni cilj u oplemenjivanju svih kultura pa i ozime raži. Proizvodni potencijal je pak rezultat uzajamnog djelovanja sorte sa faktorima vanjske sredine.

Zaštita pšenoraži

Korovska flora u pšenoraži je tipična za žitarice. Najčešći korovi koje se javljaju su uskolisni: slakoperka, mačiji repak, divlja zob, ljuljevi, vlasnjače i drugo te širokolisni: kamenica, pastirska torbica, mišjakinja, kopriva, jaramen, priljepača, bročika i dr. 

Sjetva pšenice

Za sjetvu obvezno treba koristiti deklarirano sjeme. Sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena garancija je uspješne proizvodnje, a prirod je i do 20 % viši u odnosu na sjetvu nedeklariranog sjemena. Optimalni rok za sjetvu od 10. listopada-30. listopada.

Agrotehnika kukuruza

Agrotehničkim mjerama (agrotehnikom, od lat. ager = polje i grč. techne = vještina). Agrotehničkim mjerama prilagođavamo uvjete biljne proizvodnje s ciljem dobivanja visokih i stabilnih prinosa, visoke hranidbene i tehnološke kakvoće na ekološki i ekonomski prihvatljiv način. 

Agroekološki uvjeti uzgoja pšenoraži

U pogledu agroekoloških uvjeta ova žitarica je jako prilagodljiva, dobro uspijeva i u sušnim područjima.

Agroekološki uvjeti uzgoja kukuruza

Optimalno područje uzgoja kukuruza na sjevernoj hemisferi je od 15 - 45° sjeverne zemljovidne širine, te na južnoj 21 - 35° južne zemljovidne širine.

Rentabilnost proizvodnje ječma

Ekonomski uspjeh proizvodnje ovisi o razini ostvarenog prinosa i ukupnih troškova proizvodnje.

Žetva suncokreta

Obično krajem kolovoza ili početkom rujna suncokret ulazi u fiziološku zrelost.

Sjetva soje

Optimalni rok za sjetvu: 15. travnja - 30. travnja. Svakim danom kašnjenja sjetve nakon 1. svibnja prinos opada do 25 kg. U sjetvu se treba krenuti čim temperatura tla dosegne 10 °C.

Morfologija duhana

Listovi ovisno o tipu duhana i kultivaru, mogu biti različitih oblika, veličina i nijansi boja. Za svaki tip duhana postoji najpovoljniji oblik. Za virginijski tip to je izduženi list naborane površine, koji naraste do 70 cm duljine, a za burley to je nešto širi list ravne površine. 

Sortiment duhana

Postoji stotinjak različitih sorti duhana. Raznolikost ovisi o primjeni različitih metoda uzgoja te sušenju i obradi duhana.

Morfologija sirka

Sirak je značajna ugljikohidratna krmna kultura koji sa prinosom, kvalitetom i dugim vremenskim periodom korištenja u toku godine, ističe se u ishrani  preživača.

Agroekološki uvjeti uzgoja

Proizvodnje duhana podrazumIjeva stručnu analizu proizvodnje na pojedinom proizvodnom području s pogleda agrotehničkih proizvodnih mjera i poboljšanja istih sa ciljem što kvalitetnijih kvantitativnih i gospodarskih svojstava u proizvodnji duhana.

Agroekološki uvjeti uzgoja raži

Raž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima tamo gdje se ostale strne žitarice ne mogu uzgajati. Osim toga raž je vrsta koja ima najveći stupanj tolerancije prema visokom stupnju kiselosti tla. Zbog toga se preporučuje sjetva raži na ovakvim tipovima zemljišta. Raž ima izniman agrotehnički značaj, jer s obzirom na visinu doprinosi uništenju korova i ostavlja za sobom čistu površinu i finu mrvičastu strukturu zemljišta.

Žetva sirka

Sirak za proizvonju zrna žanje se u punoj zriobi. Ravnomjerno dozrijeva i ne osipa se. Žetva se obavlja adaptiranim žitnim kombajnom. Zrno treba sušiti na 14 % vlage i spremiti kao i zrno drugih žitarica.

Zaštita raži

Njegu i zaštitu raži treba provesti kao i za pšenicu. Za razliku od sredstava za zaštitu pšenice i ječma, sredstava za zaštitu zobi, raži i pšenoraži, registriranih za primjenu u Republici Hrvatskoj, nešto je manje.

Najnovije objave