Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Vađenje šećerne repe

Vadi se u tehnološkoj zriobi. Vrijeme početka vađenja određuju stručnjaci šećerane na temelju provjere zrelosti šećerne repe. Može se vaditi ručno vilama, plugom, linijama za vađenje (sjekač glava, vadilica, utovarivač) i kombajnima. Strojeve treba dobro podesiti da pravilno režu glave i ne oštećuju korijen.

Plodored pšenice

Pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi zbog opasnosti od pojačanog razvoja bolesti. Kod ponovljene sjetve na istu površinu prinos pšenice se u značajnoj mjeri smanjuje.

Zaštita soje od štetnika

Napad štetnika u usjevu soje utječe  na kvalitetu i količinu prinosa zrna soje. Najvažniji štetnici soje su: žičnjaci iz porodice lat. Elateride, gusjenice podgrizajućih sovica iz roda (lat. Agrostis), razne grčice i stonoge, grinje i nematode.

Žetva raži

Ako ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.

Obrada i priprema tla za šećernu repu

Nakon ranih predkultura odmah poslije žetve obavlja se plitko oranje na 10 cm dubine. Prema potrebi nakon oranja obavlja se tanjuranje, drljanje i valjanje. U prvoj polovici kolovoza obavlja se drugo oranje na 20 cm dubine. Krajem rujna i početkom listopada, obavlja se jesenje duboko oranje na dubini od 35 – 40 cm i tanjuranje.

Plodored za pšenoraž

Kao i ostale žitarice tritikale ne podnosi uzgoj u monokulturi, tako da na istu parcelu dolazi nakon tri godine.

Žetva zobi

Budući da zob ne ravnomjerno dozrijeva, početak žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. 

Gnojidba soje

Soje se obavlja mineralnim i veoma rijetko organskim gnojivima. Prema mišljenju mnogih stručnjaka, soju nije potrebno prihranjivati dušikom, jer ima sposobnost (kvržične bakterije) da fiksira dušik iz zraka i tako se sama obogaćuje dušikom. Poznato je i da soja dušićnom fiksacijom podmiruje 60 – 70 % ukupnih potreba za dušikom.

Obrada i priprema tla za suncokret

Ako se suncokret sije poslije usjeva za koje je zemljište obrađeno 35 do 40 cm duboko, za njega je dovoljna dubina od 30 cm, a ako je za predusjev zemljište obrađeno 20 cm duboko, tada je za suncokret potrebna dubina od 35 cm. Za suncokret je najbolje ako se zemlja obradi u toku srpnja ili kolovoza, najkasnije u rujnu. Osnovnu obradu zemljišta treba obavljati pri vlažnosti nižoj od 20%, kako bi na usitnjeno zemljište (poslije obrade) djelovali prirodni faktori.

Rentabilnost proizvodnje soje

Analiza isplativosti soje s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje.

Zaštita ječma od bolesti

Usjevi ozimog ječma mogu vrlo rano u proljeće pa čak i u jesen biti zaraženi nekim bolestima ječma. Prilikom pojave bolesti u ječmu potrebno primjenjivati sredstva za zaštitu bilja namijenjenih za suzbijanje bolesti na ječmu.

Morfologija ječma

Morfologija ječma je slična kao i kod ostalih stranih žitarica sa nekoliko razlika u građi klasa i lista

Sortiment ječma

Pri izboru sorte ječma moramo znati njegovu namjenu, koja može biti za hranidbu stoke, industrijsku preradu i dr.

Rentabilnost proizvodnje suncokreta

Postoje dva osnovna razloga proizvodnje suncokreta: proizvodnja ulja koja prednjači i daje mnoštvo korisnih nusproizvoda od kojih su najznačajniji pogača i sačma, te upotreba specijalno namijenjenih proteinskih formi suncokreta u ishrani stoke kao čitave glave, silirane cijele biljke same ili u kombinaciji s kukuruzom.

Zaštita kukuruza od bolesti

Među prvim bolestima koju možemo opaziti na mladom kukuruzu kada dosegne visinu od 30 do 50 je mjehurasta snijet. Od ostalih značajnijih bolesti javljaju se različita oboljenja na klipu i zrnu kukuruza u vrijeme skladištenja.

Sortiment krumpira

Postoji čak oko 5000 različitih vrsta krumpira. Iako je više od 150 sorti poznato i kod nas, u našem se podneblju uglavnom sadi dvadesetak najzastupljenijih sorti: Adora, Bintje, Cleopatra, Courage, Desiree, Jaerla, Liseta, Monalisa i Red Scarlet. Inače se brojne sorte krumpira dijele po različitim kriterijima. Prema vremenu sadnje postoje vrlo rane i rane sorte, srednje rane i srednje kasne sorte, te kasne sorte, a po boji pokožice crvene, bijele i smeđe.

Morfologija zobi

Zob razvija metlicu za razliku od ostalih strnih žitarica (klas) koja se sastoji od glavne grane od koje se odvajaju postrane grane i grančice, na čijim se krajevima razvijaju klasići. Zob je samooplodna. Masa 1 000 zrna iznosi oko 20 – 25 g, a hektolitarska težina oko 45 – 50 kilograma. Vegetacija ozime zobi traje oko 3-4 mjeseca. 

Sjetva šećerne repe

Sjeme šećerne repe u prirodnim uvjetima slabo klija i niče i računa se da od posijanog sjemena oko 30 % propada. Zato se posebna pažnja posvećuje proizvodnji i doradi sjemena. Sjeme se može dorađivati s omotačem (u omotač se ugrađuju zaštitna sredstva), bez omotača i pilirano. Pilirano sjeme treba upiti više vode u vrijeme klijanja, pa to u uvjetima suše predstavlja nedostatak. Sjeme s omotačem ima izjednačen oblik i veličini što omogućuje precizniju sjetvu.

Obrada i priprema tla za ječam

O predkulturi ovisno o tome dali je ranija ili kasnija, ovisit će i osnovna obrada.

Zaštita sirka

Zbog sporog početnog porasta sirak treba zaštititi od korova herbicidima koji se upotrebljavaju za zaštitu kukuruza (na bazi aktivne tvari atrazina i sl.), ali ne onim herbicidima koji suzbijaju divlji sirak u kukuruzu (rimsulfuron, amidosulfuron, nikosulfuron, acetoklor, metaloklor itd.)

Obrada i priprema tla za sirak

Obrada tla provodi se prema istim načelima i na isti način kao i za kukuruz. Sije se kasnije od kukuruza, pa postoji veća opasnost od isušivanja tla i od zakorovljenosti. 

Zaštita ječma od korova

Korovi utječu na kvalitetu i prinos ječma. Da bi se spriječio njihov negativan utjecaj, potrebno je primjeniti odgovarajuća sredstva za zaštitu bilja. Pri tome treba poslušati savjet struke te se pridržavati uputa o primjeni sredstva.

Rentabilnost proizvodnje ječma

Ekonomski uspjeh proizvodnje ovisi o razini ostvarenog prinosa i ukupnih troškova proizvodnje.

Sjetva duhana

Jedna od zanimljivosti u proizvodnji duhana njegov je uzgoj pomoću piliranog sjemena. Pilirano sjeme je ono čiji je volumen uvećan nekoliko puta, odnosno na to se sjeme nanosi omotač radi postizanja okrugle forme i povećanja apsolutne mase. Neutralni omotač čine zaštitne tvari koje su obojene različitim bojama kako bi se raznovrsni kultivari lakše prepoznali u procesu sjetve.

Najnovije objave