Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Plodored kukuruza

Kukuruz je tolerantan na uzgoj u monokulturi. Kukuruz bolje podnosi monokulturu ili uzgoj u užem plodoredu od drugih žitarica, no on će pri uzgoju u plodoredu dati veći prirod i to veći što je veći vremenski razmak u kojem se vraća kukuruz na istu površinu. Kukuruz treba obvezatno uzgajati u plodoredu.

Zaštita pšenoraži

Korovska flora u pšenoraži je tipična za žitarice. Najčešći korovi koje se javljaju su uskolisni: slakoperka, mačiji repak, divlja zob, ljuljevi, vlasnjače i drugo te širokolisni: kamenica, pastirska torbica, mišjakinja, kopriva, jaramen, priljepača, bročika i dr. 

Zaštita suncokreta od bolesti

Suncokret je izuzetno sklon napadu biljnih bolesti, naročito u vlažnijim godinama i područjima s većim intenzitetom godišnjih oborina. Tome još pogoduje i nježna građa glave i stabljike. Najznačajnija bolest protiv koje bi obvezatno trebalo provoditi zaštitu jest (lat. Phomopsis), jer se od jačeg napada prinosi mogu i više nego prepoloviti. Zatim se još mogu pojaviti (lat. Sclerotinia i lat. Botritis). Najčešće i gospodarski najopasnije bolesti suncokreta.

Agroekološki uvjeti uzgoja

Proizvodnje duhana podrazumIjeva stručnu analizu proizvodnje na pojedinom proizvodnom području s pogleda agrotehničkih proizvodnih mjera i poboljšanja istih sa ciljem što kvalitetnijih kvantitativnih i gospodarskih svojstava u proizvodnji duhana.

Sjetva zobi

Zob treba sijati što ranije, optimalni rok za sjetvu ozime zobi je treća dekada rujna. Jara zob sije se na početku proljetnih radova i u nešto vlažnije tlo.

Zakidanje cvata i čišćenje zaperaka

Zakidanje cvata i čišćenje zaperaka treba obaviti kad je 60 % biljaka u fazi butonizacije, a svako eventualno zakašnjenje smanjuje prirod do 1 % dnevno. Odmah nakon potpunog čišćenja cvata i zaperaka obavlja se prskanje kemijskim sredstvima za sprječavanje rasta zaperaka.

Morfologija pšenice

Građa pšenice je karakteristična za građu svih strnih žitarica.

Zaštita pšenice od štetnika

Najvažniji i najčešći štetnik koji se pojavljuje u uzgoju pšenice je žitni balac ili lema, a u pojedinim godinama mogu se pojaviti i lisne uši.

Agroekološki uvjeti uzgoja šećerne repe

Poštujući sve zahtjeve u proizvodnji šećerne repe, uz pomoć potrebnih agroekoloških uvjeta, osiguravanje usjeva željenog sklopa i broj biljaka i druge preduvjete agrotehničkim mjerama dobiti ćemo proizvodnju visokih prinosa šećerne repe željene kvalitete.

Morfologija ječma

Morfologija ječma je slična kao i kod ostalih stranih žitarica sa nekoliko razlika u građi klasa i lista

Agroekološki uvjeti uzgoja uljane repice

Vrlo dobre rezultate daje i na nešto vlažnijim ali prozračnim i hranjivima bogatim tlima. Ne pogoduju joj plitka, siromašna te suha i pjeskovita tla. Uvijek treba imati na umu da repica "ne zna plivati", odnosno na parcelama sa stagnirajućom vodom bit će potpuno uništena. Uljana repica najbolje uspijeva na dubokim, humusnim, kalcijem bogatim ilovasto glinastim tlima.

Plodored za raž

Raž se uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima. Uzgoj u plodoredu omogućuje stabilne prinose raži. Premda ona ima moćan korjenov sistem, pa dobro iskorištava hranjiva iz svih tipova zemljišta, ipak su i za nju, kao i za ostala prava žita, najbolji predusjevi kao što su leguminoze.

Zaštita raži

Njegu i zaštitu raži treba provesti kao i za pšenicu. Za razliku od sredstava za zaštitu pšenice i ječma, sredstava za zaštitu zobi, raži i pšenoraži, registriranih za primjenu u Republici Hrvatskoj, nešto je manje.

Žetva ječma

Žetvu treba obaviti u punoj zriobi. Ukoliko je neravnomjerno sazrijevanje, što često bude slučaj kod jarog ječma zbog različitih razloga, bolje je pričekati nekoliko dana pa da otpuste vlagu i zaostale biljke nego kombajnirati i ići u rizik. Ukoliko se žanje sa povećanom vlagom, zrno mora ići na sušenje što stvara dodatne probleme kod prijema, skladištenja, čuvanja tehnološke kvalitete, a povećava i troškove za proizvođača.

Plodored za krumpir

Plodored je jedan od osnovnih načela proizvodnje krumpira. Pravilnim plodoredom mogu se spriječiti ili smanjiti napadi mnogih štetnih organizama, kao i poboljšati kvaliteta same proizvodnje i dobiti visokokvalitetni proizvodi. Krumpir dobro podnosi monokulturu, ali se uglavnom ne sadi više godina uzastopno na istom mjestu (posebno radi zaštite od nematoda).

Hibridi šećerne repe

Veliki je broj hibrida šećerne repe u proizvodnji koji se razlikuju po dorađivaču, dužini vegetacije, svojstvima i dr.

Plodored pšenice

Pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi zbog opasnosti od pojačanog razvoja bolesti. Kod ponovljene sjetve na istu površinu prinos pšenice se u značajnoj mjeri smanjuje.

Obrada, priprema tla i gnojidba raži

Količina mineralnih gnojiva ovisi o plodnosti tla i planiranom prirodu. Na lakšim, pjeskovitim tlima može se koristiti stajski gnoj i mineralna gnojiva.

Plodored za duhan

Duhan bi trebalo obvezatno uzgajati u plodoredu jer se samo tako može dobiti visok i kvalitetan prirod. Trebalo bi ga uzgajati u plodoredu na isto mjesto dolazi svake četvrte godine.

Zaštita uljane repice od štetnika

Kao ozima kultura sije se u kasno ljeto ili ranu jesen tako da je prije zime mogu napasti štetnici koje zajedničkim imenom nazivamo jesenskim štetnicima. Odmah nakon prezimljenja u proljeće počinje napad proljetnih štetnika.

Agroekološki uvjeti uzgoja ječma

Tijekom vegetacije za nesmetan razvoj dovoljno je do 450 mm pravilno raspoređenih oborina. Klijanje se odvija i pri temperaturi 1 - 2 °C, optimalna temperatura za porast jest 15 °C, a također podnosi i niske temperature do -20 °C nakon što prođe proces kaljenja.

Morfologija suncokreta

Zbog dubokog korijena i posebne sposobnosti da upije vodu i razgradi mnoge štetne i otrovne tvari iz tla, suncokret se često koristi za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zagađenog tla, pa čak i onog koje sadrži olovo ili radioaktivne tvari. Tako je poznato da su u Ukrajini, nakon černobilske katastrofe, zasađena polja suncokreta jer se pokazalo da može izvući oko 90% radioaktivnih tvari iz tla.

Obrada, priprema tla i gnojidba duhana

Najsigurniju, najtočniju i najracionalniju gnojidbu odredit ćemo ako obavimo analizu tla.

Obrada i priprema tla za zob

Obrada tla za ozimu zob (također i za jaru zob) obavlja se prema sustavu obrade tla za ozimine, ovisi svakako o pretkulturi, a pripremi se pristupa ranije nego za pšenicu jer se i sije ranije.

Najnovije objave