Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sustava biljne proizvodnje i obrade tla. Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvaća proučavanje zemljopisne rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Specijalno ratarstvo se dijeli na:

  • ratarske kulture,
  • industrijsko bilje,
  • krmne kulture.

Prema upotrebi:

  • žitarice, 
  • zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
  • zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
  • korijenasto (repa),
  • predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
  • gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
  • biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
  • aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
  • biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
  • biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).

Podjela usjeva prema namjeni:

  1. Zaštitni usjevi (protiv erozije),
  2. Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
  3. Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
  4. Usjevi za silažu,
  5. Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Ratarska proizvodnja obuhvaća uzgoj svih važnijih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice i šećerne repe uz primjenu svih agrotehničnih mjera i korištenje najsuvremenije mehanizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz optimalno korištenje kemijske zaštite i poštujući agro rokove. Dosljedno provođenje tehnologije uzgoja svih kultura, kao rezultat velikih ulaganja, provođenjem najsuvremenije tehnologije i ljudskog rada postižu se izuzetno visoki i stabilni prinosi.

Pod krmno bilje spadaju: kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina...

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Prskalice

Za aplikaciju pesticida u ratarstvu se najčešće koriste prskalice. U našoj regiji prskalice su najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida. Slična situacija je i u ostalim Europskim zemljama, s izuzetkom Španjolske u kojoj je orošivač (atomizer) najzastupljeniji priključak za aplikaciju pesticida.

Morfologija soje

Soja je samooplodna diploidna jednogodišnja zeljasta biljka, koja ima sposobnost vezati atmosferski dušika putem dušićne fiksacije.

Jara i ozima zob

Osnovna obrada i gnojidba za jare kulture, isto kao i za ozime trebala se obaviti u jesen, kako bi tlo preko zime promrzlo i bilo bolje strukture za pripremu u proljeće. Jara zob sije se u prvoj polovici ožujka u nešto vlažnije tlo, do 3 cm dubine.

Obrada, priprema tla i gnojidba ječma

Ječam je jedna od najstarijih kultura u prehrani ljudi, a danas se u razvijenim zemljama naročito stavlja naglasak na korištenje oljuštenog zrna. Iako se koristi u različitim industrijskim proizvodima ipak je njegova najvaž­nija primjena u hranidbi stoke i u pivarskoj industriji. U odnosu na druge ž­itarice ječam nešto jače reagira na gnojidbu te se pravilnom gnojidbom povečava prinos, poboljšava kvaliteta i povečava otpornost na nepovoljne utjecaje sredine.

Zaštita uljane repice od korova

Suzbijanje korova primjenom herbicida moguće je obaviti: prije sjetve, nakon sjetve, a prije nicanja i nakon nicanja. Za pravilan odabir herbicida nužno je poznavati sastav korovne flore na njivi. Izbor selektivnih herbicida u uljanoj repici relativno je velik. Svaki herbicid spektrom pokriva samo određeni broj korovnih vrsta, stoga i je potrebno kombinirati i/ili primijeniti u dva roka. U pravilu, korove u uljanoj repici, osobito širokolisne, treba suzbijati prije nicanja. 

Morfologija ječma

Morfologija ječma je slična kao i kod ostalih stranih žitarica sa nekoliko razlika u građi klasa i lista

Sjetva pšenice

Za sjetvu obvezno treba koristiti deklarirano sjeme. Sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena garancija je uspješne proizvodnje, a prirod je i do 20 % viši u odnosu na sjetvu nedeklariranog sjemena. Optimalni rok za sjetvu od 10. listopada-30. listopada.

Vađenje šećerne repe

Vadi se u tehnološkoj zriobi. Vrijeme početka vađenja određuju stručnjaci šećerane na temelju provjere zrelosti šećerne repe. Može se vaditi ručno vilama, plugom, linijama za vađenje (sjekač glava, vadilica, utovarivač) i kombajnima. Strojeve treba dobro podesiti da pravilno režu glave i ne oštećuju korijen.

Žetva soje

Početak žetve treba planirati kad je vlaga zrna 14-16 %, a za čuvanje soje potrebna je vlaga zrna od 12 %. žetva se obavlja kad je sjeme u gornjim mahunama u punoj zrelosti.

Zaštita pšenoraži

Korovska flora u pšenoraži je tipična za žitarice. Najčešći korovi koje se javljaju su uskolisni: slakoperka, mačiji repak, divlja zob, ljuljevi, vlasnjače i drugo te širokolisni: kamenica, pastirska torbica, mišjakinja, kopriva, jaramen, priljepača, bročika i dr. 

Žetva uljane repice

Određivanje vremena žetve uljane repice jedan je od najosjetljivijih momenata u uzgoju, jer o njemu bitno ovisi prinos.

Sjetva ječma

Sije se žitnom sijačicom u redove na razmak 8 – 10 cm. Gustoća sklopa iznosi 300 - 500 klijavih sjemenki/m2, a sije se na dubinu 3 - 5 cm.

Zaštita duhana od štetnika

Štetnici koji se suzbijaju na duhanu dijelimo na štetnike koji prenose viruse (lisne uši i trips), zemljišne štetnike (sovice pozemljuše i žičnjaci) i nadzemne štetnike (gusjenice kukuruznog moljca).

Zaštita šećerne repe od štetnika

U početnim stadijima klijanja i nicanja šećerna repa je osjetljiva na napad štetnika. Od štetnika najvažniji su zemljišni štetnici (žičnjaci, grčice hrušta, sovice pozemljuše, rovci) koji grizu klicu i korjenčiće, te buhači i pipe koji čine štetu na tek izniklim biljkama. Osnovna mjera borbe protiv zemljišnih štetnika je primjena zemljišnih insekticida inkorporacijom u tlo prije sjetve.Znamo li da je na parceli za sjetvu šećerne repe prisutna veća populacija žičnjaka (lat. Elateridae) obavezno je izvršiti njihovo suzbijanje preventivno, jer nakon sjetve nema mogućnosti za njihovo suzbijanje.

Agroekološki uvjeti uzgoja pšenice

Treba istaknuti podjelu na ozime i jare forme te svojstva razvoja biljke u tijeku vegetacijskog ciklusa od sjemena do sjemena. Pšenica je kultura kontinentalne klime. Najpovoljnija temperatura za njezino klijanje i nicanje jest 14 - 20 °C i pri njoj niče za 5 - 7 dana. Pri temperaturi 7 - 8 °C niče za 17 - 20 dana, a pri nižim temperaturama klijanje i nicanje još je sporije.

Zaštita suncokreta od štetnika

Suncokret nema ekonomski značajnog štetnika, odnosno u tehnologiji proizvodnje ove kulture nema obvezatne tehnološke mjere suzbijanja štetnika. Suzbijanje se provodi prema potrebi i eventualno se provodi zaštita od zemljišnih štetnika (žičnjaka i sl.) zemljišnim insekticidima uz inkorporaciju prije sjetve ili zajedno sa sjetvom, te suzbijanje lisnih uši i stjenica. No znatne štete mogu izazvati ptice koje u jatima mogu opustošiti usjeve, a napadi ptica obično su pred žetvu.

Zaštita soje od bolesti

Soju napada mnogo uzročnika biljnih bolesti, no za sada kod nas oni ne čine znatnu ekonomsku štetu pa se suzbijanje protiv bolesti uglavnom ne provodi. Mjere zaštite soje počinju doradom i tretiranjem sjemena,izborom otpornih sorti, vremena i načina sjetve, izborom površine za sjetvu pa do zaštite u toku vegetacije (paljenje žetvenih ostataka, zaoravanje žetvenih ostataka, plodored). 

Morfologija uljane repice

Građa uljane repice je karakteristična kao i kod ostalih kupusnjača.

Herbicidi u šećernoj repi

U proizvodnji šećerne repe postoji veliki broj pripravaka i aktivnih tvari za suzbijanje korova u šećernoj repi. Zajedničkim imenom nazivaju se herbicidi.

Zaštita sirka

Zbog sporog početnog porasta sirak treba zaštititi od korova herbicidima koji se upotrebljavaju za zaštitu kukuruza (na bazi aktivne tvari atrazina i sl.), ali ne onim herbicidima koji suzbijaju divlji sirak u kukuruzu (rimsulfuron, amidosulfuron, nikosulfuron, acetoklor, metaloklor itd.)

Plodored za ječam

O plodosmjeni osobito treba voditi računa ako se sije pivarski ječam. Za proizvodnju pivarskog ječma bitna je kvaliteta zrna.

Morfologija raži

Morfologija raži je slična kao i kod ostalih strnih žitarica sa nekoliko specifičnosti u izgledu.

Zaštita soje od štetnika

Napad štetnika u usjevu soje utječe  na kvalitetu i količinu prinosa zrna soje. Najvažniji štetnici soje su: žičnjaci iz porodice lat. Elateride, gusjenice podgrizajućih sovica iz roda (lat. Agrostis), razne grčice i stonoge, grinje i nematode.

Sortiment krumpira

Postoji čak oko 5000 različitih vrsta krumpira. Iako je više od 150 sorti poznato i kod nas, u našem se podneblju uglavnom sadi dvadesetak najzastupljenijih sorti: Adora, Bintje, Cleopatra, Courage, Desiree, Jaerla, Liseta, Monalisa i Red Scarlet. Inače se brojne sorte krumpira dijele po različitim kriterijima. Prema vremenu sadnje postoje vrlo rane i rane sorte, srednje rane i srednje kasne sorte, te kasne sorte, a po boji pokožice crvene, bijele i smeđe.

Berba duhana

List duhana bere se u tehničkoj zriobi. Listovi postupno dozrijevaju od baze prema vrhu stabljike. Tjedno dozrjevaju 2 – 3 lista, a berba obično traje oko 2 mjeseca i može se obavljati ručno ili strojevima. Berba počinje početkom srpnja i traje do polovine listopada. Duhan se nakon berbe u polju ujednačeno slaže u ramove i priprema za sušenje. Proces sušenja duhana teče prema programu sušenja i traje od 144 do 168 sati. Nakon sušenja, duhan se priprema za otkup. 

Najnovije objave