Zaštita krastavaca od bolesti

Simptomi pepelnice na listu krastavca

Simptomi pepelnice na listu krastavca

Najučestalija bolest u nasadima krastavaca je plamenjača.

Plamenjača  (lat. Pseudoperonospora cubensis)

Do infekcije ovom gljivom dolazi pri temperaturi od 16°- 22°C i pri zasićenosti zraka vlagom. Kad su noćne temperature 15°C a dnevne 25°C inkubacija traje od 4 - 12 dana. Simptomi se očituju po žutim pjegama koje su u početku male i okrugle (svijetlo zelene boje) i listu daju mozaičan izgled. Kako bolest napreduje pjege se povećavaju i žute te postaju uglate zbog nervature lista koja im ograničava pravilno širenje. Žuti dijelovi lista s vremenom posmeđe, nekrotiziraju i osuše se, smanjuje se asimilacijske površine lista što smanjuje količinu asimilata potrebnih za pravilan rast i razvoj plodova te oni ostaju manji i deformirani.

Preventivne mjere zaštite jesu:

- pravilan plodored (ne sijati ili saditi na površinu gdje je pretkultura bila krastavac ili neka druga kultura iz porodice (lat. Cucurbitaceae),
- korištenje relativno otpornih hibrida,
- uzgoj na mreži (veća prozračnost),
- navodnjavanje kap po kap sustavom,
- upotreba preventivnih fungicida  na osnovi bakra i mankozeba. 

Navedenim mjerama može se smanjiti mogućnost  napada bilja ovim patogenom a gotovo nikad u potpunosti spriječiti. U slučaju napada plamenjačom upotrebljavaju se sistemični fungicidi na bazi aktivnih tvari što su: fosetil, metalaksil, propamokarb, dimetomorf. Kod primjene sistemičnih fungicida valja voditi računa o karenci jer se krastavci (osobito kornišoni) beru svaki ili svaki drugi dan. Najkraću karencu od 4 dana ima aktivna tvar fosetil.

Pepelnica (lat. Erysiphe cichoracearum) je druga najznačajnija bolest koja se pojavljuje na krastavcima.

Gljiva se može početi razvijati i pri relativnoj vlazi zraka od 20%, no najidealniji uvjeti za razvoj bolesti su temperature zraka do 30°C i relativna vlaga zraka od 65 - 85%. Bolest se prepoznaje po simptomima koji nalikuju na pepeljastu prevlaku na licu lista a uslijed jakog napada simptomi se mogu uočiti i na naličju. Takvo lišće žuti, nekrotizira i suši se.

Kao preventivna mjera koristi se sadnja odnosno sjetva otpornih hibrida te primjena sumpornih sredstava s kojima treba biti oprezan kod primjene u zaštićenim prostorima jer kod visokih temperatura mogu izazvati ožegotine. Kurativno se primjenjuju fungicidi na bazi aktivnih tvari: fanarimol, triadimenol, miklobutanil, dinokap.

Ostale bolesti koje se pojavljuju kod uzgoja krastavaca: venuće (lat. Fusarium vrste), bolest klijanaca (lat. Pythium spp., lat. Phytophthora spp., lat. Sclerotinia sclerotiorum, lat. Rhizoctinia solani), trulež korijena (lar. Phomopsis sclerotiodes), bijela trulež (lat. Sclerotinia sclerotiorum), crna trulež stabljike (lat. Didymella bryoniae), antraknoza (lat. Colletotrichum lagenarium), krastavost plodova (lat. Cladosporium cucumerium), virus mozaika krastavaca (lat. Cucumber mosaic virus).

Izdvojeni sadržaj