• Mapa stranica pinova.hr

    • Katalog proizvodaPinova katalog proizvoda

      • Nove tehnologijeNove tehnologije naša su primarna djelatnost. Svi naši projekti vezani su za unapređivanje i informatizaciju poljoprivredne proizvodnje koja je neophodna ukoliko naši proizvođači žele opstati, biti ukorak s najnovijim tehnološkim dostignućima te biti konkurentni na tržištu Europske Unije.

        • Agrometeorološka stanica

          • Pinova Meteo agrometeorološka stanicaPinova Meteo stanica je proizvod visoke tehnologije koji je konstruiran za kompjutorsku dijagnostiku i upotrebu u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Pinova Meteo agrometeorološka stanica namijenjena je svim intenzivnim poljoprivrednim proizvođačima (voćarima, povrćarima, vinogradarima, ratarima) tj. svima koji žele biti ukorak s najnovijim tehnološkim dostignućima u poljoprivredi.

          • Beneficije korištenja Pinova Meteo stanicePadajuće cijene proizvoda i sve veći troškovi proizvodnje sve više prisiljavaju poljoprivrednike da optimiziraju troškove proizvodnje. Upravo je Pinova Meteo stanica proizvod koji rješava taj problem jer Vam šalje i prikazuje sve važne parametre kao npr. temperaturu, količinu oborinu, brzinu vjetra, vlažnost lista izmjerene u Vašem nasadu.

          • Pinova Meteo za vinogradareMnogo je problema i dilema sa kojima se susrećete u svakodnevnom radu. PinovaMeteo stanica dati će Vam odgovore na mnoga pitanja. Dobiti ćete korisne informacije uz koje će rizici u proizvodnji biti značajno manji.

          • Pinova Meteo za voćareOsigurajte svojem voćnjaku najbolju brigu pravovremenim reagiranjem na mikroklimatske uvjete - bez obzira na vrstu nasada i voćne kulture. Proizvođači jabuka svake godine veliku borbu vode sa glavnim uzročnikom bolesti u svojim nasadima tj. sa krastavosti (fuzikladij).

          • Pinova Meteo za ratareSvaku kulturu koju proizvodite napadaju određene biljne bolesti i štetnici, a razvoj svih je vezan uz mikroklimatske prilike. PinovaMeteo stanica mjeri sve potrebne parametre koji će Vam olakšati donošenje odluke o potrebnoj primjeni pesticida.

          • Odabir željenih senzora i potrebne konfiguracijeOsnovni model Pinova Meteo stanice sastoji se od: Centralne jedinice, Kišomjera, Senzora temperature i relativne vlažnosti zraka, Senzora vlage lista, Zaštitnog bijelog rebrastog kučišta za senzor temperature i rel. vlage zraka, Softvera za prijenos podataka i GPRS kartice za bežično slanje podataka, PinovaSoft računalne aplikacije za obradu i prikaz izmjerenih paremetara s prognoznim modelima za određenu kulturu, Fotonaponskog modula, Gornjeg i donjeg dijela stalka.

        • Prognozni modeli

          • Prognozni model za bakterijsku palež jabukeIzvor: CougarBlight model (Timothy J. Smith, Whashington State University, USA)   Bakterijska palež jabuke je jedna od najozbiljnijh i najopasnijih bolesti za voćnjake jabuke. Sa biološke strane potencijalno može uništiti kompletan voćnjak, a sa ekonomske napraviti ogromne ekonomske štete u vidu gubitka prinosa te posljedično novčanog gubitka.

          • Prognozni model za krastavost jabukeUzročnik: gljiva Venturia inaequalis   Biologija bolesti Krastavost jabuke je najvažnija i najraširenija bolest na toj kulturi. Uzročnik je Venturia inaequalis, gljivica askomiceta. Anamorfi V. inaequalis su opisivani pod imenima Fusicladium dandriticum i Silocea pomi.

          • Prognozni model za kovrčavost lista breskveUzročnik: gljiva Taphrina deformans   Biologija bolesti Kovrčavost lista breskve je najraširenija bolest breskve i može se naći u svim područjima u kojima se uzgaja breskva. Uzročnik je gljivica Taphrina deformans. Simptomi bolesti se znatno razlikuju ovisno o biljnom organu gdje se dogodi infekcija.

          • Prognozni model za plamenjaču vinove lozeUzročnik: gljiva Plasmopara viticolaPlamenjača vinove loze jedna je od najučestalijih i najraširenijih oboljenja na toj kulturi. Gljivica Plasmopara viticola heterotalična je oomiceta koja prezimljuje kao oospora u otpacima lišća i u tlu. Uzročnik je uvezen u Europu iz Sjeverne Amerike vjerojatno na američkim Vitis vrstama koje su se tada masovno uvozile jer su se koristile kao podloga otporna na filokseru. U Europi se prvi puta pojavila 1874. godine, ali je opisana nekoliko godina kasnije 1878. godine nakon jačeg izboja u Francuskoj. Iz Francuske se proširila u ostale dijelove Europe koji imaju vinogradarske površine. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske plamenjača se pojavila 1882. godine, a u Dalmaciji 1885. godine. S obzirom na podatke od Vossa iz 1880. godine plamenjača je na području Hrvatske vjerojatno postojala i ranije. Danas je ta bolest prisutna u svim dijelovima svijeta koji imaju tradiciju uzgoja vinove loze no postoje iznimke u nekim dijelovim Čilea, Afganistana te savezne države Kalifornije u SAD-u. Štete su bile velikih razmjera sve do formiranja prognoznih službi i napretka u razvoju novih sistemičnih fungicida kada su se štete znatno smanjile. Iako je ostvaren veliki napredak na području zaštite od te bolesti ipak postoje izravne štete koje iznose 3,4% u prosjeku, a variraju od 1-11,5% što uvelike ovisi o rasporedu oborina tijekom vegetacije (Izvor: Cvjetković, B. 2010.: Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze).

          • Prognozni model za pepelnicu vinove lozeUzročnik: gljiva Uncinula necator   Pepelnica vinove loze je jedna od najznačajnijih i najraširenijih gljivičnih oboljenja na vinovoj lozi. Uzročnik infekcije je gljivica po imenu Uncinula necator iako je prema literaturi preimenovana u Erysiphe necator (Cvjetković 2010.) i prva je bolest stranog podrijetla u Europi. Njezina pojava je prvi puta zabilježena nedaleko od Londona 1845. godine. Nedugo nakon toga (šest godina poslije) proširila se svim zemljama Sredozemlja. Kod nas je prvi puta zabilježena 1873. godine. Danas nanosi velike štete u svim predjelima u kojima se uzgaja vinova loza. U Hrvatskoj se javlja gotovo svake godine na području priobalja i na otocima, na kontinentalnom dijelu se isto pojavljuje, ali u manjoj mjeri. Štete osciliraju iz godine u godinu, a to isključivo ovisi u uspješnosti zaštite. Ako se radi o godini koja je povoljna za razvoj U. necator štete mogu doseći i 100%. Prema pokusima može se vidjeti da je urod na neprskanoj parceli bio težinski manji za 70% (Cvjetković 1970.). Prema tim pokazateljima evidentno je da vinova loza u Europi bez ljudske pomoći ne bi mogla opstati.

        • PinovaDoc aplikacijaPinovaDoc je Internet aplikacija za poljoprivrednike koja služi za kompletno evidentiranje i nadzor poljoprivredne proizvodnje. Nastala je na temelju iskustva i znanja domaćih programera, a pod vodstvom agronoma s dugogodišnjim praktičnim iskustvom u proizvodnji.

          • PinovaDoc za voćareBez obzira koju voćnu vrstu uzgajali od voćara se očekuje da se drže i ispunjavaju sve zakonske obaveze vezano za zaštitu, gnojidbu i ostale agrotehničke mjere koje obavljaju u svojim nasadima.

          • PinovaDoc za vinogradare i vinareZa vinogradare i vinare aplikacija PinovaDoc omogućuje ono što rijetko koja druga aplikacija nudi, a to je vođenje kompletne podrumske evidencije koja je napravljena prema trenutno važećim Zakonima i Pravilnicima.

          • PinovaDoc za ratareRatari kao i drugi poljoprivredni proizvođači obavezni su voditi određene evidencije o raznim agrotehničkim mjerama koje obavljaju na svojim poljima kroz sezonu.

      • Alati i oprema u poljoprivredi

      • Mjerni instrumenti U ovoj grupi proizvoda nudimo vam razne mjerne instrumente primjenjive u poljoprivrednoj proizvodnji i šire.Radi preglednosti i lakšeg snalaženja proizvodi ove grupe svrstani su u nekoliko kategorija:   1. MJERAČI TEMPERATURE I VLAGE 2. INSTRUMENTI ZA ANALIZU TLA 3. INSTRUMENTI ZA ODREĐIVANJE STUPNJA ZRELOSTI VOĆA I POVRĆA 4. OSTALI MJERNI INSTRUMENTI   Klikom na željenu kategoriju ponuđenu u glavnom izbornikom ulazite u istu gdje je se nalazi ponuda proizvoda odabrane skupine.

      • Poljoprivredna mehanizacijaU ovoj kategoriji naći ćete strojeve vrhunske tehnologije primjenjive u poljoprivrednoj proizvodnji koji istu čine učinkovitijom, efikasnijom i jednostavnijom a njihovom primjenom osiguravaju  se kavaliteniji urodi.

      • Sredstva za zaštitu bilja

        • Insekticidi

          • AkaricidiAkaricidi su sredstva namjenjena za suzbijanje  grinja.

            • APOLLO 50 SCApollo 50 SC je kontaktni akaricid za suzbijanje zimskih jaja i ličinki crvenog voćnog pauka  u nasadima jabuka, krušaka i vinove loze te ličinki crvenog pauka na ukrasnom bilju i salatnom krastavcu.  

            • DEMITANDemitan je  kontaktni dugotrajni akaricid namijenjen za suzbijanje grinja u nasadima jabuka, krušaka te vinove loze.  

            • ENVIDOR SC 240Envidor je kontaktni akaricid za suzbijanje pokretnih razvojnih oblika štetnih grinja s popratnim ovicidnim djelovanjem. Primjenjiv je na jabuci i vinovoj lozi.  

            • NISSORUN 10 ECNissorun 10 EC je kontaktni akaricid koji djeluje na jaja, larve i nimfe. Nissorun 10 EC se koristi za suzbijanje crvene voćne grinje (Panonychus ulmi) u nasadima jabuke, breskve i vinove loze.

            • ORTUS 5 SCORTUS5 SC je kontaktni akaricid ( regulator razvoja grinja ). Ima i rezidualno djelovanje jer spriječava razvoj grinja i u stadiju mirovanja. Primjenjuje se na jabuci, vinovoj lozi te hmelju.

          • Kontaktni insekticidiKontaktni insekticidi djeluju na štetnika izravno svojim dodirom.

            • ACTELLIC 50 ECActellic je insekticid i akaricid za suzbijanje štetnika u voćarstvu, vinogradarstvu, ratarstvu i povrtlarstvu te u praznim skladištima poljoprivrednih proizvoda kao i na uskladištenoj pšenici i kukuruzu.  

            • ALVERDEAlverde je kontaktni insekticid namjenjen za suzbijanje krumpirove zlatice u krumpiru.

            • ASTROAstro je kontaktni insekticid namjenjen suzbijanju štetnika u voćarstvu, vinogradarstvu te ratarskim usjevima.  

            • AVAUNT 15 SCAvaunt 15 SC je kontaktni insekticid koji se korisit za suzbijanje štetnika u vinogradarstvu.  

            • BATURAD WPBaturad WP je biološki selektivni kontaktni insekticid za suzbijanje gusjenica štetnih vrsta leptira (Lepidoptera). Primjenjuje se u šumarstvu, voćarstvu, maslinama, vinogradarstvu, povrtlarstvu i na ukrasnom bilju.  

            • BETA-BAYTHROID EC 025Beta-baythroid EC 025 je kontaktni insekticid za suzbijanje štetnih kukaca u ratarskim usjevima, povrtnim kulturama, voćkama, vinovoj lozi i hmelju.

            • BIJELO ULJEBijelo ulje je kontaktni insekticid-akaricid.Primjenjuje se za zimsko/ljetna tretiranja višegodišnjih nasada u svrhu suzbijanje brojnih štetnika te suzbijanje lisnih ušiju u sjemenskom krumpiru.Koristi se i kao okvašivač za poboljšanje učinka herbicida  

            • CALLIFOS 48 ECCallifos 48 EC je kontaktni insekticid izrazito dubinskog djelovanja. Primjenjuje se za suzbijanje brojnih štetnika u strnim žitaricama,šećernoj repi,duhanu i krumpiru te za suzbijanje zemljišnih štetnika.  

            • DECIS 2,5 ECDecis 2,5 EC kontaktni insekticid za suzbijanje štetnika u voćarstvu, vinogradarstvu, krumpiru, uljanoj repici i pšenici.

            • DEGESCH PLOČE (TRAKE)DEGESCH je insekticid-fumigant za suzbijanje skladišnih štetnika formuliran u obliku ploča ili traka.

            • DETIA GAS-EX P (PELETE)DETIA GAS-EX P (PELETE) DETIA GAS-EX P (PELETE) su insekticid-fumigant  za suzbijanje skladišnih štetnika ( štetnih kornjaša, moljaca i grinja) na uskladištenim zrnatim poljoprivrednim proizvodima, u duhanu  te u praznim skladištima i mlinovima.

            • DETIA GAS-EX T (TABLETE)DETIA GAS-EX T (TABLETE) je insekticid-fumigant  za suzbijanje skladišnih štetnika ( štetnih kornjaša, moljaca i grinja) na uskladištenim zrnatim proizvodima, uskladištenom duhanu te praznim skladištima i mlinovima.  

            • DIREKTDirekt je insekticid dodirnog (kontaktnog) i želučanog djelovanja. Uništava ličinke i odrasle oblike insekata (imaga). Ima dobro početno i dovoljno trajno djelovanje.odliku je se širokim spektrom djelovanja  u vrlo malim koncentracijama.  

            • DURSBAN E-48Dursban E-48 jekontaktno-želučani orgaofosforni insekticid namjenjen suzbijanju štetnika u voćarstvu i ratarstvu te ličinki štetnika u tlu.  

            • DURSBAN G-7,5Dursban G-7,5 je zemljišni kontaktni, organofosforni insekticid namijenjen za suzbijanje štetnih kukaca u tlu.

            • FASTAC 10 SCFastac 10 SC  je kontaktni-želućani insekticid iz skupine piretroida namijenjen za suzbijanje štetnih kukaca u voćnjacima; vinogradima; ratarskim kulturama; kupusnjačama te zaštičenim prstoriima.  

            • FORCE 1,5 GForce 1,5 G je zemljišni insekticid sa kontaktnim, inhalacionim i želučanim djelovanjem za suzbijanje štetnih insekata u ratarstvu (šećernoj repi, suncokretu, kukuruzu) i povrćarstvu.  

            • KALINOREL D ECKalinorel D  je kontaktni insekticid koji se primjenjuje za suzbijanje štetnika u nasadima jabuka i krušaka te ratarskim usjevima.  

            • KARATE ZEONKarate Zeon je insekticid za suzbijanje štetnika u strnim žitaricama, uljanoj repici, šećernoj repi, vinogradarstvu i voćarstvu.  

            • KARISKaris je kontaktno-želučani insekticid iz skupine piretroida namijenjen za suzbijanje štetnih kukaca u pšenici, ječmu,šećernij repi, uljanoj repici, vinovoj lozi i jabuci.

            • KENYATOX VERDEKenyatox verde je insekticidni koncentrat od prirodnog piretrina za uništavanje lisnih uši, resičara i štitastih moljaca na ukrasnim biljkama na otvorenom i u rasadniku.

            • KINGKing je insekticid sa kontaktnim i želučanim djelovanjem. Primjenjuje se za suzbijanje brojnih štetnika u voćarstvu, vinpgradarstvu, povrćarstvu, zaštićenim prostorima, ratarstvu te šumarstvu.  

            • K-OTHRINE SC 25K-Othrine SC 25 se koristi za suzbijanje širokog spektra štetnih insekata u domaćinstvima, industriji, javnim objektima, skladištima.  

            • LASERLaser je  kontaktno-želučani insekticid iz skupine naturalita namijenjen za suzbijanje štetnih kukaca u krumpiru, jabuci, vinovoj lozi te paprici, rajčici, krastavcima i gerberima u zaštićenom prostoru.  

            • LINOLino je nesistemični insekticid sa kontaktnim, želučanim i respiratornim djelovanjem na brojne insekte na voćkama, vinovoj lozi, pšenici, uljanoj repici te kupusu.  

            • MATCH 050 ECMatch 050 EC je insekticid za suzbijanje štetnih kukaca na jezgričavom voću, vinovoj lozi, krumpiru paprici te u šumarstvu.  Pripada grupi regulatora razvoja kukaca. Prikladan za primjenu u integriranoj zaštiti bilja i tamo gdje je utvrđena rezistentnost na druge grupe insekticida.

            • MAVRIK 2 FMavrik 2F je kontaktni insekticid za suzbijanje lisnih ušiju (Aphididae) na jabuci, ružama te šećernoj repi. Mavrik 2F je proizvod za primjenu u cvatnji jer je siguran za pčele.

            • MIMICMIMIC je BIOTEHNIČKI  INSEKTICIDI ( REGULATORI  RAZVOJA ) namjenjen  za suzbijanje jabučnog savijača, pepeljastog i žutog grožđanog moljca te maslinovog moljca.

            • MIMIC ULVMIMIC ULV je insekticid iz potpuno nove kemijske skupine (M.A.C.),a primjenjuje se u šumarstvu. MIMIC je selektivan na korisne insekte, te je prihvatljiv u integriranoj zaštiti bilja.

            • MINERALNO SVIJETLO ULJEMineralno svijetlo ulje je kontaktni insekticid-ovicid, i pomoćno sredstvo za poboljšanje učinka herbicida.  

            • NOMOLTNomolt je kontaktni insekticid, inhibitor hitinaze i presvlačenja gusjenica štetnih insekata a primjrnjuje se u voćarstvu, vinogradarstvu u šumarstvu te na krumpiru.

            • PIRIFOS ECPirirfos EC je kontaktni insekticid izrazitog dubinskog djelovanja na štetnike.Primjenjuje se za suzbijanje brojnih štetnika folijarnom zaštitom te kao zemljišni insekticid.

            • PRIMAPrima je biljni insekticidni koncentrat širokog spektra djelovanja na osnovi ulja uljane repice, s dodacima koji omogućuju bolje djelovanje i pokrovnost na biljkama. Bezopasno sredstvo primjereno za ekološku proizvodnju.  

            • PROTECT-ITPROTECT-IT  je insekticid za zaštitu uskladištenih zrnatih proizvoda, a primjenjuje se preventivno, nakon žetve i prosušivanja, te čiščenja robe.  Vlaga mora biti manja od 14,5%.  

            • PYRINEX 48 ECPyrinex 48 EC je zemljišni kontaktni insekticid dobrog dubinskog djelovanja za suzbijanje ličinki štetnika u  tlu.

            • PYRINEX 250 MEPyrinex 250 ME je kontaktni insekticid širokog spektra djelovanja primjenjiv na voćarskim, ratarskim te povrtnim kulturama.  

            • RELDAN 40 ECReldan 40 EC  je kontaktni organofosforni insekticid namijenjen za suzbijanje štetnih kukaca na voćkama, vinovoj lozi, kupusnjačama, pšenici te uljanoj repici.  

            • RIMON 10 ECRIMON 10 EC je insekticid koji regulator razvoja kukaca (inhibitor biosinteze hitina) - učinkovit u suzbijanju ličinki, uz dobar ovicidni učinak.

            • ROTOR 1,25 ECRotor 1,25 EC je kontaktno-želučani insekticid iz skupine piretroida namijenjen za suzbijanje štetnih  kukaca na jabuci, vinovoj lozi, žitaricama, krumpiru te uljanoj repici.

            • SUCCESS BAITSuccess bait je kontaktno-želučani insekticid iz skupine naturaliteta namijenjen je za suzbijanje mediteranske voćne muhe na mandarinama i drugim citrusima te maslinine muhe.  

            • SUMIALFA 5-FLSumialfa 5 FL  je  kontaktni insekticid  brzog i dugotrajnog djelovanja. Primjenjuje se za suzbijanje brojnih štetnika u voćarstvu, vinograarstvu, šećernij repi, uljanoj repici i povrću.  

            • VANTEXVantexje kontaktni insekticid za suzbijanje štetnika u voćarstvu, vinogradarstvu, kupusnjačama, žitaricama, uljanoj repici te šećernoj repi.  

          • Sistemični insekticidiSistemični insekticidi djeluju želučano na kukce i to na način da biljka upije insekticid te ga provodnim snopovima rasporedi po svojim organima. Sistemici prvenstveno djeluju na insekte koji bodu i sišu te se hrane biljnim sokovima ( lisne uši,tripsi ) a slabije na one koji grizu. Njihova prednost je ta da mogu djelovati  na kukce koji su skriveni, npr. u zakovrčanom lišću ili gukama, ne ispire ih kiša i ne uništavaju korisne kukce ( prirodne neprijatelje štetnih insekata ). Neki sistemici imaju i kontakno djelovanje čime se povečava spektar štetnika na koje djelu ali kao takvi imaju i štetni utjecaj na prirodne neprijatelje. 

            • ACELAN 20 SPAcelan 20 SP je lokalni sistemik iz skupine neonikotinoida. Primjenjuje se za suzbijanje brojnih štetnika u krumpiru, duhanu, šećernoj repi i brskvi.  

            • ACTARA 25 WGActara 25 WG je sistemični insekticid namjenjen za suzbijanje krumpirove zlatice te lisnih ušiju duhana, kupusnjača, jabuke i kruške.  

            • CALYPSO SC 480Calypso SC 480 sistemični insekticid za folijarno suzbijanje lisnih ušiju na brojnim voćnim i povrtnim kulturama, voćne mediteranske muhe te krumpirove zlatice.  

            • CHROMGOR 40Chromogor 40 je sistemični insekticid namijenjen za suzbijanje štetnih insekata u voćarstvu, duhanu, repi i kupusnjačama.

            • CONFIDOR SL 200Confidor SL 200 je sistemični insekticid širokog spektra djelovanja primjenjv na brojnim pojoprivrednim kulturama.

            • CRUISER FS 350Cruiser 350 FS je sistemični insekticid koji se primjenjuje za tretiranje sjemena.

            • DALIDali je sistemični insekticid za suzbijanje štetnika u voćarstvu, ukrasnom bilju, krumpiru, kupusu, grahu, grašku te rajčici.  

            • GAUCHO FS 600Gaucho FS 600 je sistemični insekticid za tretiranje sjemena šećerne repe i kukuruza.  

            • MOSPILAN 20 SGMospilan 20 SG je sistemični insekticid koji se upotrebljava za suzbijanje sljedećih štetnika: krumpirove zlatica, repinog buhača, repine pipe te duhanovog tripsa i lisnih ušiju na duhanu.  

            • MOSPILAN 20 SPMospilan 20 SP vodeći insekticid za suzbijanje lisnih ušiju. Također ga odlikuje izvrsna učinkovitost u suzbijanju brojnih problematičnih štetnika (tripsi, mineri, štitasti moljci, zlatica, kr. buha.) Primjenjuje se na krumpiru, šećernoj repi, duhanu, jabuci, breskvi, krastavcima te paprici.  

            • NEMATHORIN 10 GNemathorin 10 G je insekticid i nematocid za suzbijanje štetnika u krumpiru.  

            • NURELLE DNurelle D je insekticid za suzbijanje brojnih štetnika u uljanoj repici, šećernoj repi, krumpiru te nasadima jabuka i krušaka.  

            • PIRIMOR 50 WGPirimor 25 WG je sistemični, selektivni aficid, a koristi se za suzbijanje najotpornijih lisnih ušiju na brojnim poljoprivrednim kulturama.  

            • PONCHO FS 600 ROTPoncho FS 600 rot je sistemični insekticid namjenjen za suzbijanje štetnika u kukuruzu ( kukuruzna zlatica, kukuruzna pipa, žičnjaci, sovica pozemljuša,  lisne uši, švedska mušica ).  

            • PRESTIGE FS 290Prestige FS 290 je sistemični insekticid i kontaktni fungicid za tretiranje gomolja (sjemena) krumpira za suzbijanje raznih krumpirovih štetnika.  

            • RAPIDRapid je sistemični insekticid koji se koristi za suzbijanje štetnika folijarno i putem tla na brojnim poljoprivrednim kulturama.

            • REGENTRegent je sistemični insekticid iz skupine inhibitora gaba receptora sinapse te je namijenjen za suzbijanju štetnih kukaca u krumpiru i kukuruzu.  

            • ROGOR 40Rogor 40 je sistemični insekticid i akaricid s kontaktnim i želučanim djelovanjem. Primjenjuje se za suzbijnaje štetnika u voćarstvu, ratarstvu i povrtlarstvu.  

            • RUNNER 240 SCRunner 240 SC je novi insekticid, regulator razvoja (akcelerator razvoja) insekata prikladan za programe integrirane zaštite namijenjen suzbijanju štetnika u nasadima jabuke i vinove loze.  

            • SISTEMIN E-40Sistemine E-40 je sistemični insekticid za suzbijanje širokog spektra insekata na jezgričavom i koštičavom voću te šećernoj repi.

            • VERTIMEC 018 ECVertimec 018 EC je insekticid i akaricid za suzbijanje štetnika na jezgričavom voću te na salatnim krastavcima u zaštićenom prostoru.

          • Sistemično - kontaktni insekticidiNeki sistemici imaju i kontakno djelovanje čime se povečava spektar štetnika na koje djelu ali kao takvi imaju i štetni utjecaj na prirodne neprijatelje. 

            • BOXER 200 SLBOXER 200 SL  je sistemični i kontaktno-želučani insekticid iz skupine neonikotinoida namijenjen  za suzbijanje štenih kukaca u brojnim poljoprivrednim kulturama.

            • CALINOGORCALINOGOR je sistemični i kontaktni insekticid za suzbijanje štetnih kukacana voćkama, duhanu, repi, i kupusnjačama.

            • CHINOOK FS 200CHINOOK FS 200 je kombinirani sistemično-kontaktni insekticid za tretiranje sjemena uljane repice u svrhu suzbijanje repičinog crvenoglavog buhača (Psylliodes chrysocephala) i repičine ose listarice (Athalia rosae).

            • CHROMOREL – DCHROMOREL – D je kombinirani insekticid namjenjen za suzbijanje štetnih kukaca u jabukama, kruškama te na ratarskim usjevima.

            • CHROMOREL P-2CHROMOREL P-2 kombinirani insekticid koji se koristi za suzbijanje štetnih insekata u nasadima jabuka i krušaka te na ratarskim usjevima.

            • KOHINOR 200 SLKohinor 200 SL je insekticid – neonikotinoid s kontaktnim i želučanim djelovanjem. Primjenjuje se na brojnim poljoprivrednim kulturama.

            • MAGNUM 200 SLMAGNUM 200 SL je sistemično - kontaktni insekticid a koristi se za suzbijanje biljnih štetnika na brojnim poljoprivrednim kulturama.

            • PERFEKTHIONPerfektion je organofosforni sistemično - kontaktni insekticid koji se koristi za suzbijanje štetnika prvenstveno na voćarskim kulturama te za suzbijanje buhača (Halticinae) i repine muhe (Pegomya hyosciami).

            • PIREL – DPIREL-D je kombinirani insekticid za suzbijanje brojnih štetnika na ratarskim usjevima te na jabuci i kruški.

            • PROTEUS 110 ODProteus 110 OD je kontaktno sistemični insekticid za folijarnu primjenu na krumpiru namjenjen za suzbijanje krumpirove zlatice.

            • TEPPEKI 500 WGTEPPEKI 500 WG je selektivni kontaktno-sistemični insekticid (aficid) za suzbijanje lisnih ušiju na jabuci, šljivi te breskvi.

            • VOLLEYVolley je lokalno-sistemični  insekticid  kontaktnog  i  želučanog  djelovanja  za  suzbijanje  štetnih  insekata  na krumpiru, šećernoj repi, duhanu i breskvi.

            • ZAGORZAGOR je sistemični insekticid i akaricid sa kontaktnim i želučanim djelovanjem a primjenjuje se za suzbijanje štetnika u voćarstvu, ratarstvu i povrćarstvu.

        • FungicidiFungicidi su sredstva kemijskog ili biološkog podrijetla namenjena suzbijanju fitopatogenih gljiva, (uzročnika bolesti biljaka). 

          • Kontaktni fungicidiKontaktni fungicidi suzbijaju patogene  (uzročnike bolesti ) prije nego oni prodru u tkivo biljke i ostvare infekciju, tj. djeluju na površini biljke 

            • ANTRACOL WP 70Antracol WP 70  je fungicid preventivnog djelovanja za suzbijanje raznih uzročnika bolesti na jabici, vinovoj lozi, kruški, krumpiru, rajčici, luku, tulipanima.

            • BAKRENI ANTRACOL WP 63 Bakreni Antracol WP 63 je preventivni fungicid za suzbijanje plamenjače na vinovoj lozi, rajčici, krumpiru, luku i hmelju te koncentrične crne pjegavosti rajčice i krumpira.

            • BLAUVITBLAUVIT je bakreni preventivni fungicid koji suzbija različite uzročnike bolesti (na vinovoj lozi, koštićavom voću, jabuci, hmelju, grahu,krastavcima,luku).

            • BORDOŠKA JUHABordoška juha je fungicid za suzbijanje peronospore vinove loze (Plasmopara viticola) a djeluje kontaktno i preventivno.Bordoška se juha dobije miješanjem modre galice i vapna u određenom omjeru.

            • BORDOŠKA SUSPENZIJA 20 WPBORDOŠKA SUSPENZIJA S-20 je preventivni bakreni fungicid primjenjiv u brojnim poljoprivrednim kulurama za suzbijanje raznih uzročnika bolesti.

            • BOTRIL 300 SCBOTRIL 300 SC preventivni botricid s fungicidnim učinkom para a koristi se za suzbijanje uzročnikka sive plijesni na vinovoj lozi.

            • CADILLAC 80 WP  Cadillac 80 WP je preventivni kontaktni fungicid iz grupe ditiokarbamata, širokog spektra djelovanja, iznimno učinkovit u suzbijanju bolesti na žitaricama, voćkama, vinovoj lozi, duhanu, krumpiru, paprici, rajčici i ukrasnom bilju.

            • CAPTAN ST-SCAPTAN ST-S je fungicid u obliku tekuće suspenzije za vlažno tretiranje sjemena kukuruza zbog suzbijanja fuzarioza i mjehuraste snijeti.

            • CAPTAN 80 WGCAPTAN 80 WG je preventivni fungicid za suzbijanje uzročnika krastavosti plodova jabuka i krušaka (fuzikladija, Venturia spp.).

            • CAPTAN WP 50CAPTAN WP 50 je kontaktni (preventivni) fungicid za suzbijanje raznih uzročnika bolesti na vinovoj lozi;jezgričavom te koštičavom voću.

            • CHAMPIONCHAMPION je preventivni kontaktni fungicid za suzbijanje različitih uzročnika biljnih bolesti.

            • CHAMPION WG 50CHAMPION WG 50 je preventivni bakreni fungicid namjenjen za suzbijanje uzročnika bolesti na raličitim poljoprivrednim kulturama.

            • CHROMOSUL 80CHROMOSUL 80 je preventivni fungicid na bazi sumpora namjenjen za suzbijanje uzročnika pepelnice na brojnim poljoprivrednim kulturama.

            • CHROMOTIRAM 480 STCHROMOTIRAM 480 ST je kontaktni preventivni fungicid za suzbijanje saprofitskih i parazitskih gljivica na ratarskim i povrćarskim kulturama, tretiranjem sjemena prije sjetve.

            • COSAVET DFCOSAVET DF je preventivni, sumporni fungicid za suzbijanje uzročnika pepelnice na vinovoj lozi, jabuki, breskvi, ukrasnom bilju, povrtlarskim kulturama te hmelju.

            • CRVENO ULJECRVENO ULJE  je kombinirani kontaktni insekto-akaro-fungicid, koji se koristi za suzbijanje štetnika i  uzročnika bolesti u voćarstvu i vinogradarstvu.

            • CRYSTALCRYSTAL je kontaktni fungicid sa specifičnim djelovanjem na uzročnika pepelnice vinove loze.

            • CUPRABLAU-ZCUPRABLAU Z  je kontaktni preventivni fungicid namijenjen za suzbijanje bolesti vinove loze,jezgričavog i koštičavog voća, masline, hmelja, krumpira i rajčice.

            • CUPROLINECUPROLINE  je preventivni bakreni fungicid za suzbijanje biljnih bolesti na brojnim pojoprivrednim kulturama.

            • DACONIL 720 SCDaconil je preventivni, kontaktni fungicid koji sadržava djelatnu tvar klorotalonil, ima iznimno širok spektar djelovanja, pouzdan je u brojnim kulturama te ima formulaciju jedinstvene kvalitete ( iako je kontaktni on se prijepi i ostane na biljci).

            • DELAN 700 WDGDELAN 700 WDG  je preventivni (kontaktni) fungicid namijenjen za suzbijanje bolesti jabuke, breskve i vinove loze.

            • DITHANE DG NEOTECDITHANE DG NeoTec je preventivni fungicid koji upotrebljavamo za suzbijanje bolesti na vinovoj lozi, voćkama, rajčici, krumpiru, duhanu i pšenici.

            • DITHANE M-45DITHANE M-45 j ekontaktni fungicid za suzbijanje neke od bolesti na vinovoj lozi, voćnim vrstama, rajčici, krumpiru,  duhanu i pšenici.

            • ECLAIR 49 WGECLAIR 49 WG je kombinirani fungicid za preventivno suzbijanje bolesti na vinovoj lozi (peronospore i pepelnice).

            • ELECTIS WGELECTIS WG je preventivni kombinirani fungicid za suzbijanje uzročnika plamenjače na rajčici, krumpiru i vinovoj lozi.

            • FOLPAN 80 WDG  FOLPAN 80 WDG je fungicid širokog spektra djelovanja. Suzbija glavne bolesti vinove loze, jabuke, kruške, koštičavog voća, maline, kupine, jagode, lubenice, dinje, krumpira, ukrasnog bilja te se koristi i u industrijske svrhe.

            • IKARIKAR je preventivni i kontaktni fungicid za suzbijanje biljnih  bolesti na suncokretu.

            • INFINITOInfinito je kombinirani preventivni fungicid za suzbijanje plamenjače na krumpiru (Phytophtora infestans) u ratarskom plodoredu.

            • KALINOSUL 80 WGKALINOSUL 80 WG je sumporni kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnica na vinovoj lozi, voćkama, povrću, ukrasnom bilju i hmelju.

            • KARATHANE ECKarathane EC je kontaktni fungicid sa protektivnim i kuratinim delovanjem.Primjenjuje se za suzbijanje pepelnice na jubuki, breskvi, vinovoj lozi; krastavcima i ruži.

            • KARATHANE GOLD 350 ECKarathane GOLD 350 EC je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi, u voćarstvu, povrćarstvu, jagodama i ukrasnom bilju. 

            • KIDANKidan je kontaktni, preventivni fungicid koji djeluje na širok spektar biljnih bolesti na brojnim poljoprivrednim kulturama.

            • KOSSAN WGKOSSAN WG je sumporni, preventivni fungicid sa popratnim akaricidnim djelovanjem na Eryophidae (grinje), za suzbijaje pepelnice u raznim poljoprivrednim kulturama (v.lozi, jabukama, breskvama, povrtnim kulturama, ružama i dr. ukrasnom bilju).

            • KUMULUS DFKumulus DF je sumporni fungicid ali pokazuje i dobro djelovanje na grinje (Tetranychus spp., Panonychus spp.).

            • KVAŠLJIVI SUMPORKVAŠLJIVI SUMPOR je preventivni fungicid namjenjen za suzbijanje uzročnika pepelnice na raznim poljoprivrednim kulturama.

            • MANKONOR 80 WPMANKONOR 80 WP je kontaktni fungicid za suzbijanje biljnih bolesti na vinovoj lozi, voćkama, rajčici, krumpiru, duhanu i pšenici.

            • MANKOZEBMANKOZEB je preventivni, kontaktni fungicid za suzbijanje brojnih biljnih bolesti. Primjenjuje se na vinovoj lozi,jezgričavom voću,koštičavom voću,rajčici,krumpiru,duhanu te sjemenskoj pšenici. Gljive ne razvijaju rezistentnost na mankozeb. 

            • MAXIM XL 035 FSMaxim XL 035 FS je fungicid za tretiranje sjemena kukuruza za zrno i silažu  

            • MERPAN 80 WDGMERPAN 80 WDG je preventivni  fungicid širokog spektra djelovanja,suzbija najvažnije bolesti jabuke, kruške, vinove loze, agruma, koštičavog voća, ratarskih usjeva te se koristi i u industrijske svrhe.

            • MERPAN 50 WPMerpan 50 WP je preventivni fungicid koji se koristi za suzbijanje sljedećih bolesti:plamenjače vinove loze, crne truleži grožđa, krastavosti lista i ploda jabuke, šupljikavosti lišća koštićavog voća i narančaste pjegavosti lišća šljive.

            • MODRA GALICAMODRA GALICA služi za pripremu Bordoške suspenzije koja se rabi kao preventivni kontaktni fungicid.

            • MODRO ULJEModro ulje je kombinirani insekticid-fungicid za zaštitu trajnih nasada a primjenjuje se u stadiju mirovanja vegetacije za suzbijanje bolest i štetnika.

            • NEORAM WGEORAM WG je preventivni fungicid a koristi se za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti u vinogradarstvu, voćearstvu, povrtlarstvu.

            • NORDOX SUPER 75ORDOX SUPER 75 je preventivni fungicid za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu, povrćarstvu i voćarstvu.

            • NORDOX 75 WGNORDOX 75 WG je preventivni (kontaktni) fungicid na osnovi bakra namjenjen za suzbijanje brojnih uzročnika bolesti na vinovoj lozi, vočkama, maslinama, krumpiri i povrću.

            • OPERAOPERA je kombinirani, preventivni fungicid namijenjena  za suzbijanje uzročnika  bolesti pjegavosti lista na šećernoj repi te pepelnice,rđe, sive i mrežaste pjegavosti ječma.

            • PLAVI KAMENPlavi kamen generičkog imena,bakar sulfat,preventivni je fungicid koji se koristi za pripremanje Bordoške juhe koja pak se primjenjuje u voćarstvu, vinogradarstvu, povrćarstvu i ratarstvu  pri suzbijanju različitih uzročnika bolesti.

            • PLAVO ULJEPLAVO ULJE je preventivni INSEKTO-AKARO-FUNGICID, a koristi se za zaštitu voćnjaka u vrijeme mirovanja vegetacije (kraj fenofaze A) zasuzbijanje različitih uzročnika bolesti te insekata.

            • POLYRAM DFPOLYRAM DF je kontaktni (preventivni) fungicid iz skupine ditikarbamata namijenjen je za suzbijanje plamenjače i crve pjegavostivinove loze;plamenjače krumpira i rajčice, krastavosti lista i ploda jabuke, sive i crne pjegavosti suncokreta.

            • PROFILERProfiler je kombinirani preventivni fungicid koji se koristi za suzbijanje plamenjače vinove loze ( Plasmopara viticola  ).

            • RANMAN 400 SCRANMAN 400 SC/RANMAN ACTIVATOR je novi fungicidni pripravak namijenjen suzbijanju plamenjače krumpira (Phytophtora infestans). 

            • SHAKAL 500 SCSHAKAL 500 SC  je prevetivni fungicid za suzbijanje plamenjače na krumpiru (Phytopthora infenstans).

            • SHIRLAN 500 SCShirlan 500 SC je fungicid visoke učinkovitosti na plamenjaču krumpira, različit po načinu djelovanja od ostalih fungicida za tu namjenu.

            • STAR 80 WPSTAR 80 WP je preventivni kontaktni fungicid iz skupine ditokarbamata za suzbijanje biljnih bolesti na vinovoj lozi, jezgričavom i koštuničavom voću, krumpiru rajčici te sjemenskoj pšenici.

            • STOPERSTOPER je prev vni fungicid za suzbijanje biljnih bolesti na voćnim vrstama,vinovoj lozi te ukrasnom bilju.

            • STROBY WGSTROBY WG je preventivni fungicid iz skupine strobilurina namijenjen za suzbijanje pepelnice vinove loze te pjegavosti lista i krastavosti ploda jabuke.

            • SUMPOR MICRO 80 WPSumpor Micro 80 WP je kontaktni fungicid namjenjen za suzbijanje pepelnice na različitim kulturama.

            • SUMPOR SC-80SUMPOR SC-80  je preventivni fungicid za suzbijanje biljnih bolesti s popratnim akaricidnim djelovanjem primjenjuje se na vinovoj lozi;jabukama,breskvama, hmelju, povrtnim kulturama, te n aukrasnom bilju u svrhu suzbijanja pepelnice.

            • SUMPORNO PRAŠIVOSumporno prašivo je preventivni fungicid za suzbijanje pepelnice vinove loze (Uncinula necator).

            • TALENDOTalendo TM  je fungicid za suzbijanje pepelnice vinove loze ( Uncinula necator ).

            • TEKUĆI SUMPORTekući sumpor je kontaktni preventivni fungicid, s popratnim akaricidnim djelovanjem. Namjenjen je suzbijanju uzročnika pepelnice na različitim poljoprivrednim kulturama.

            • TELDOR SC 500TELDOR SC 500 je preventivni fungicid, botricid za suzbijanje plijesni na rajčici, jagodama, vinovoj lozi, koštićavom voću te malinama i kupinama.

            • TERCELTERCEL je  kombinirani preventivni fungicid namijenjen za suzbijanje krastavosti ploda i pepelnice jabuke.

            • THIOVIT JETThiovit Jet je površinski fungicid na bazi sumpora koji se odlikuje jedinstvenom formulacijom koja bitno utječe na efikasnost i selektivnost pripravka. Namjenjen je za suzbijanje pepelnica na različitim poljoprivrenim kulturama.

            • TOSKAToska je fungicid za suzbijanje sivo-crne pjegavosti stabljike suncokreta.

            • TRICHODEX WPTRICHODEX WP je BIOLOŠKI FUNGICID.   Kontaktni, biološki fungicid za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi i jagodama.    

            • ŽUPINEB S-70Župineb je preventivni fungicid pripada grupi ditiokarbamata. Koristi se protiv plamenjače vinove loze, krumpira, rajčice i duhana, fitoftore, fuzikladija i drugih bolesti.

          • Sistemični fungicidiSISTEMIČNI fungicidi su translokacioni i oni se kreću kroz biljku uzlaznim i silaznim tokom, što im omogučava KURATIVNO djelovanje tj. suzbijanje patogena (gljive) nakon ostvarene infekcije.

            • ACROBAT MZAcrobat MZ je sistemik za suzbijanje plamenjače vinove loze, krumpira i krastavca.

            • ALIETTE FLASHAliette Flash je sistemični fungicid sa preventivnim i kurativnim djelovanjem namenjen za suzbijanje uzročnika plamenjače.

            • ARTEA PLUSArtea Plus je kombinirani sistemični fungicid za suzbijanje bolesti u ratarstvu i šumarstvu.

            • AVIAVI WG  je sistemični fungicid preventivnog i kurativnog djelovanja na uzročnike biljnih bolesti na tikvenjačama, hmelju, salati, jagodana i ukrasnom bilju.

            • BAVISTIN FLBAVISTIN FL je sistemični fungicid koristi se za suzbijanje bolesti na pšenici,suncokretu,šećernoj repi i koštićavom voću.

            • BAYCOR WP 25Baycor WP-25 je sistemični fungicid namjenjen za suzbijanje biljnih bolesti na jabuci, kruški, višnji, trešnji, šećernoj repi, krastavcima, lubenicma, cvijeću.

            • BELLISBelis je sistemični fungicid namjenjen za suzbijanje uzročnika krastavosti ploda jabuke i pepelnice jabuke.

            • CANTUSANTUS je sistemični fungicid iz skupine piridin-karboksamida namijenjen za suzbijane sive plijesni vinove loze.

            • CARAMBACARAMBA je sistemični fungicid iz skupine triazola namijenjena za suzbijanje bolesti na ozimoj pšenici, ozimom ječmu i uljanoj repici.

            • CROSCROS je sistemični fungicid koji suzbija bolesti na jabuci ( krastavost ploda i lista te pepelnici ).

            • DIFCORDIFCOR je sistemični fungicid koji se koristi za suzbijanje biljnih bolesti na jabuci ( fuzikladij i pepelnica ) a u zemljama EU primjenjuje se i za suzbijanje uzroćnika bolesti na mnogim povrtnim kulturama.

            • DOMARK 40 MEDOMARK 40 ME je sistemični fungicid koji se koristi se u vinogradarstvu za suzbijanje pepelnice vinove loze (Uncinula necator).

            • EMINENT 125 EWEMINENT 125 EW  je  sistemični fungicid namjenjen suzbijanju biljnih bolesti u šećernoj repi.

            • EQUATION PROEQUATION PRO je kombinirani lokal-sistemični fungicid a koristimo ga za suzbijanje uzročnika plamenjače na krumpiru, rajčici i vinovoj lozi.

            • FALCON EC 460Falcon EC 460 sistemični fungicid s kurativnim djelovanjem te se primjenjuje za zaštitu pšenice i ječma  od brojnih uzročnika bolesti te pepelnice vinove loze.

            • FANTIC FFANTIC F je kombinirani, sistemično-kontaktni fungicid za suzbijanje biljnih bolesti na vinovoj lozi.

            • FANTIC MFANTIC M je kombinirani, sistemično-kontaktni fungicid za suzbijanje uzročnika plamenjače na: vinovoj lozi, luku, rajčici i krumpiru.

            • FOLICUR EW 250Folicur EW 250 je sistemični fungicid za primjenu na pšenici, ječmu, raži, zobu, suncukretu, vinovoj lozi te uljanoj repici.

            • FORUM STARFORUM STAR je kombinirani sistemični fungicid namijenjen za suzbijanje peronospore i sive plijesni vinove loze.

            • INDAR 5 EWIndar 5 EW je sistemični fungicid s kurativnim i eradikativnim djelovanjem na uzročnika pjegavosti lista i krastavosti plodova jabuke i kruške ( fuzikladij ) te pepelnice jabuke.

            • OPUS TEAMOPUS TEAM je kombinirani sistemični fungicid namijenjen je za suzbijanje bolesti pšenice, ječma i šećerne repe.

            • PERGADO FPergado F je sistemični fungicid za suzbijanje plamenjače u vinovoj lozi.

            • PREVICUR 607 SLPREVICUR 607 SL je sistemični fungicid za suzbijanje plamenjače krastavaca,plamenjače paprike,plamenjače gerbera,polijeganje rasada uzrokovanog Phythium vrstama.

            • PROPLANTPROPLANT je sistemični fungicid koji se koristi za suzbijanje uzročnika plamenjače na krastavcima, papriki te uzročnika polijeganja gerbera i uzročnika polijeganja rasada.

            • PUNCH 10 EWPUNCH 10 EW je sistemični fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi te pepelnice i krastavosti ploda jabuke.

            • QUADRISQuadris je fungicid za suzbijanje bolesti vinove loze, krumpira, rajčice i krastavaca.

            • RAXIL FS 060RAXIL FS 060 je sistemični fungicid dugotrajnog učinka za primjenu na sjemenu pšenice, ječma, raži, zoba u svrhu sprečavanja razvoja biljnih bolesti.

            • RAXIL VITALRaxil Vital je fungicid namjenjen za tretiranje sjemena pšenice i ječma.

            • REVUSRevus je novi fungicid sa izraženim djelovanjem na plamenjače krumpira, rajčice i krastavaca.

            • RUBIGAN ECRUBIGAN EC je sistemični fungicid u namijenjen za suzbijanje krastavosti ploda jabuke ( fuzikladij ), te pepelnice na jabuci, vinovoj lozi, krastavcima ( i ostalim tikvenjačama ) te na ruži.

            • SCORE 250 ECSCORE 250 EC sistemični fungicid iz skupine triazola namijenjen za suzbijanje bolesti jabuke (krastavost ploda i lista jabuke, pepelnica jabuke).

            • SWITCH 62,5 WGSWITCH 62,5 WG je kombinirani sistemični fungicid namijenjen za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi i jagodama.

            • SYSTHANE 12 ECSysthane 12 EC je folijarni sistemični fungicid koji se primjenjuje u svrhu suzbijanja uzročnika pepelnice jabuke, vinove loze, krastavaca te ruže.

            • SYSTHANE 24 ESYSTHANE 24 E je sistemični fungicid s preventivnim, kurativnim i eradikativnim djelovanjem protiv širokog spektra gljivičnih bolesti u vinogradarstvu, voćarstvu, povrćarstvu te ukrasnom bilju.

            • TILT 250 ECTILT 250 EC je sistemični fungicid s preventivnim djelovanjem namijenjen je za suzbijanje bolesti pšenice ječma i vinove loze.

            • TOPAS 100 ECTOPAS 100 EC je sistemični fungicid iz skupine triazola namijenjen je za suzbijanje pepelnice vinove loze i pepelnice jabuke.  

            • TOPICTOPIC je izrazito sistemični fungicid namjenjen za suzbijanje plamenjače krastavaca, tikvi, lubenica, dinji, salate i hmelja.

            • TRAPEZTRAPEZ je fungicid namjenjen za suzbijanje pepelnice na jabuci i vinovoj lozi.

            • TREPAK 607 SLTREPAK 607 SL je sistemični fungicid za suzbijanje plamenjače na krastavcima, paprici,gerberima te suzbijanje uzročnika polijeganja u rasadnicima (phytium vrste).

          • Kontaktno - sistemični fungicidi

            • ALONSOALONSO je kontaktno-sistemični fungicid namjenjen suzbijanju uzročnika biljnih bolesti na vinovoj lozi.

            • AMISTAR XTRA 280 SCAmistar Extra 280 SC je fungicid namijenjen suzbijanju bolesti u žitaricama, šećernoj repi i šumarstvu.  

            • ANTRACOL COMBI WP 76Antracol combi WP 76 kombinirani fungicid namjenjen za suzbijanje uzročnika plamenjače vinove loze i krumpira te suzbijanje uzročnika crveni paleži i crne pjegavosi vinove loze.

            • ATTILAATTILA je kombinirani, sistemično preventivni fungicid za suzbijanje bolesti na vinovoj lozi, i to:plamenjače vinove loze i crne pjegavosti rozgve.

            • AVISO DFAVISO DF je kombinirani, sistemično preventivni fungicid za suzbijanje plamenjače u vinovoj lozi i krumpiru.

            • BALDO CBaldo C je kontaktno-sistemični fungicid za suzbijanje plamenjače vinove loze, krumpira, rajčice i luka.

            • BALDO FBALDO-F je kombinirani, sistemično-preventivni fungicid za suzbijanje bolesti na vinovoj lozi - plamenjače vinove loze.

            • BALDO MBALDO M je kombinirani, sistemično-preventivni fungicid za suzbijanje uzročnika plamenjače na vinovoj lozi, povrćarskim i ratarskim kulturama.

            • BUMPER 25 ECBumper je fungicid širokog spektra djelovanja a suzbija najvažnije bolesti u pšenici, ječmu, vinovoj lozi i ukrasnom bilju.

            • CABRIO TOPCABRIO TOP kombinirani, sistemično preventivni fungicid namijenjen  je za suzbijanju bolesti vinove loze ( pepelnice i  peromospore ).

            • CEZARCEZAR je kombinirani  fungicid namjenjen za suzbijanje sive plijesni vinove loze (Botrytis cinerea).

            • CHORUS 75 WGCHORUS 75 WG je kontaktni i sistemični fungicid namijenjen za suzbijanje uzročnika bolesti krastavosti plodova jabuke, sive plijesni vinove loze i paleži cvjetova i sušenja grančica kod višnje.

            • CHROMODIN S-65Chromodin S–65  je preventivni i kurativni fungicid lokalne sistemičnosti namijenjen za suzbijanje bolesti jezgričavog i koštičavog voća.

            • CLARINETClarinet je sistemično-preventivni fungicid za suzbijanje uzročnika krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) te pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha).

            • COLLISCOLLIS je  kombinirani,  preventivni fungicid sistemičnog učinka namijenjen za suzbijanje uzročnika pepelnice kod vinove loze.

            • CONTROLANCONTROLAN je kombinirani preventivno - kurativni fungicid namijenjen za suzbijanje bolesti usjeva pšenice i ječma.

            • CURZATE B WGCURZATE B WG je kombinirani s preventivnim, kurativnim i antisporulantnim djelovanjem.Namjenjen je suzbijanju uzročnika plamenjače vinove loze, rajčice i krumpira.

            • CURZATE FCURZATE F je kontaktno-sistemični fungicid za suzbijanje plamenjače i crne pjegavosti vinove loze.

            • DUETT ULTRADUETT ULTRA je kombinirani  fungicid namijenjen je za suzbijanje bolesti pšenice i ječma (pepelnice, smeđe pjegavosti lista i pljevica, hrđe, sive i mrežaste pjegavosti ) te pjegavost lista šećerne repe.

            • GALBEN CGALBEN C je kombinirani, sistemično-kontaktni fungicid za suzbijanje plamenjače vinove loze, rajčice luka i krumpira.

            • GALBEN FGALBEN F je kombinirani, sistemično-kontaktni fungicid za suzbijanje plamenjače vinove loze.

            • GALBEN MGALBEN M je kombinirani, sistemično-kontaktni fungicid za suzbijanje uzročnika plamenjače na vinovoj lozi, krumpiru, rajčici, paprici, krastavcima, salati, luku i kupusnjačama.

            • IMPACTIMPACT je preventivni i sistemični fungicid za suzbijanje biljnih bolesti pšenice i ječma te pjegavosti lišća šećerne repe

            • IMPACT CIMPACT-C je kombinirani kontaktno-sistemični fungicid za suzbijanje biljnih bolesti na pšenici, ječmu i suncokretu.

            • IMPACT 25 SCIMPACT 25 SC je kontaktni i sistemični fungicid za suzbijanje biljnih bolesti na ratarskim kulturama ( žitaricama; šećernoj repi )

            • LAMARDOR 400 FSLamardor 400 FS  se koristi kao kontaktno - sistemični fungicid za suzbijanj biljnih bolesti koje se prenose sjemenom kod pšenice, ječma, raži, zobi.

            • MAXIM EXTRA 050 FSMaxim Extra 050 FS je sistemični i kontaktni fungicid za suzbijanje bolesti žitarica koje se prenose sjemenom.

            • MELODY DUO WP 66,75MELODY DUO WP 66,75 je kombinirani (sistemično preventivni) fungicid za suzbijanje slijedećih biljnih bolesti: plamenjače vinove loze, plamenjače krumpira, koncentrične pjegavost krumpira, plamenjače rajčice, koncentrične pjegavosti rajčice.

            • MIKAL FLASHMIKAL FLASH je kombinirani  fungicid za suzbijanje bolesti vinove loze (peronospora, crna pjegavost rozgve).

            • MIKAL PREMIUM FMikal premium F je kombinirani fungicid koji se koristi za suzbijanje uzročnika peronospore i crne pjegavosti rozgve vinove loze (Plasmopara viticola, Phomopsis viticola).

            • MILDICUT 25 SCMildicut 25 SC je fungicid za suzbijanje plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola) na osnovi djelatne tvari ciazofamid, koji ima odlično i dugotrajno preventivno djelovanje (10–14 dana).

            • MYTHOSMYTHOS je sistemično-kontaktni fungicid namjenjen za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi.

            • NATIVO 75 WGNativo WG 75 je kombinirani fungicid a koristi se za suzbijanje uzročnika bolesti vinove loze.

            • NIMROD 25 ECNIMROD 25 EC je preventivni i sistemični fungicid za suzbijanje pepelnica na jabukama, krastavcima, lubenicama i dinjama.

            • OCTAVE 50 WPOctave je fungicid sa preventivnim, sistemičnim (kurativnim) i eradikativnim djelovanjem namjenjen za suzbijanje uzročnika sušenja mladica i cvijetova, te truleži i pjegavosti lišća koštičavog voća. 

            • PALISPALIS je sistemični i kontaktni fungicid za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na pšenici i ječmu te pepelnice vinove loze.

            • PALIS – CPALIS je sistemični i kontaktni fungicid za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na pšenici ječmu i vinovoj lozi.

            • PERGADO MZPergado MZ je fungicid za suzbijanje plamenjače na vinovoj lozi, krumpiru, rajčici, krastavcima i duhanu.

            • PICTORPICTOR je kombinirani sistemično-kontaktni fungicid namijenjen za suzbijanje bolesti u suncokretu i uljanoj repici.

            • PORTOPORTO je kombinirani sistemično - preventivni fungicid za suzbijanje biljnih bolesti na suncokretu, pšenici i ječmu.

            • POSTALON 90 SCPOSTALON 90 SC je kombinirani sistemično-kontaktni fungicid namijenjen je za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi.

            • PREVICUR ENERGYPREVICUR ENERGY je  kontaktno sistemični fungicid za suzbijanje uzročnika plamenjače krastavaca (Pseudoperonospora cubensis) te plamenjače paprike (Phytophthora capsici).

            • PROSARO 250 ECPROSARO 250 EC je kontaktno - sistemični fungicid za suzbijanje različitih uzročnika bolesti na pšenici i ječmu.

            • PYRUS 400 SCPYRUS 400 SC je preventivni i kurativni fungicid površinskog i translaminarnog djelovanja za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi (Botrytis cinerea).

            • RIAS 300 ECRIAS 300 EC je kombinirani kontaktno sistemični fungicid namijenjen za suzbijanje bolesti šećerne repe i ozime pšenice.

            • RIVALRIVAL je kombinirani sistemično-kontaktni fungicid namijenjen za suzbijanje bolesti na vinovoj lozi (peronospora i crna pjegavost rozgve).

            • RIDOMIL GOLD COMBI 45 WGRidomil Gold Combi 45 WG je kombinirani fungicid sa sistemičnim i kontaktnim načinom djelovanja.

            • RIDOMIL GOLD MZ 68 WPRIDOMIL GOLD MZ 68 WP je sistemično preventivni fungicid namjenjen za suzbijanje plamenjače na vinovoj lozi, krumpiru, rajčici, patlidžanu te duhanu.

            • RIDOMIL GOLD PLUS 42,5 WPRIDOMIL GOLD PLUS 42,5 WP je kombinirani fungicid namijenjen za suzbijanje peronospore vinove loze.

            • SABITHANESabithane je kombinirani, sistemični i kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice vinove loze i povrtnih kultura (krastavca, dinja i lubenica).

            • SHAVIT FShavit F je kontaktno-sistemični fungicid za suzbijnje peronospore vinove loze (Plasmoparaa viticola), crne pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola) te pepelnice vinove loze (Uncinula necator).

            • SIGNUMSIGNUM je kombinirani fungicid namijenjen za suzbijanje bolesti na koštičavom voću, jagodama, papriki, rajčici, krumpiru, mrkvi, salati glavatici, kupusnjačama te luku.

            • SPHERE 267,5 ECSPHERE 267,5 EC je kombinirani fungicid za suzbijanje pjegavosti lista šećerne repe (Cercospora beticola).

            • SPHERE 535 SCSphere 535 SC je kombinirani fungicid za suzbijanje pjegavosti lišća na šećernoj repi ( Cercospora beticola ).

            • STIL EXTRASTIL EXTRA je kontaktni i sistemični fungicid za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti u strnim žitaricama.

            • SUPERPACT CSUPERPACT C je kombinirano, sistemično preventivni fungicid za suzbijanje širokog spektra bolesti u pšenici, ječmu i suncokretu.

            • TAKTTAKT je kontaktno-sistemični folijarni fungicid sa protektivnim i kurativnim djelovanjem.Primjenjuje se za suzbijanje biljnih bolesti na pšenici, ječmu i šećernoj repi.

            • TOPAS-C 50 WPTOPAS-C 50 WP je sistemično preventivni  fungicid namjenjen za suszbijanje pepelnice jabuke, pjegavosti lišća i krastavosti ploda jabuke i kruške.

            • UNIVERSALISUniversalis je fungicid namjenjen suzbijanju bolesti vinove loze. Preventivno se upotrebljava protiv pepelnice i plamenjače vinove loze.

            • VERITAVerirta je kombinirani fungicid za suzbijanje plamenjače vinove loze ( peronospore ), Plasmopara viticola.Sredstvo iskazuje sekundarno djelovanje na pepelnicu vinove loze (Uncinula necator).

            • VITAVAX EXTRAVITAVAX EXTRA je kombinirani, sistemično preventivni fungicid za zaštitu sjemena od biljnih bolesti, primjenjuje se na sjemenu ječma (ozimi i jari)

            • VITAVAX 200 FFVITAVAX 200 FF je kombinirani kontaktno-sistemični fungicid za zaštitu sjemena i klica od biljnih bolesti. Primjenjuje se za tretiranje sjemena pšenice, ječma, triticalea, zbobi, kukuruza, soje, uljane repice i šećerne repe.

            • VITAVAX 200VITAVAX 200 je kombinirani fungicid za suzbijanje bolesti koje se prenose sjemenom. Primjenjuje se za tretiranje sjemena pšenice, ječma, zobi i triticalea.

            • VIVANDOVIVANDO je lokalnosistemični fungicid translaminarnog kretanja, preventivnog i kurativnog učinka namijenjen za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi, Uncinula necator.

            • WINNERWINNER je fungicid kombiniranog površinskog i sistemičnog (uzlazno-silaznog) djelovanja, (te je uz TOPIC jedini) pravi sistemični fungicid.Primjenjuje se za suzbijanje bolesti na vinovoj lozi.

            • ZATO PLUSZATO PLUS je kombinirani, sistemično preventivni fungicid koji se upotrebljava za suzbijanje bolesti na jabukama i kruškama ( pepelnica i fuzikladij ).

            • ZATO 50 WGZato 50-WG je lokalni sistemični fungicid sa preventivnim i kurativnim djelovanjem (kombinirani) namenjen za suzbijanje uzročnika  krastavosti ploda, pepelnice i skladišnih bolesti  jabuke.

            • ZINOZINO je sistemični fungicid sa protektivnim i kurativnim djelovanjem a primjenjuje se za suzbijanje bolesti na pšenici, suncokretu te koštičavom voću.

        • HerbicidiHerbicidi su sredstva kemijskog podrijetla namjenjena za suzbijanje i uništavanje korova.

          • Kontaktni herbicidiKontaktni herbicidi oštečuju biljne organe na mjestu dodira sa sredstvom (potrebna dobra aplikacija).

            • AFALONAfalon je rezidualni i kontaktni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih  korova u kukuruzu, soji, suncokretu, mrkvi i krumpiru.

            • BASAGRAN SUPERBasagran Super namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova i za smanjenje zakorovljenosti nekim višegodišnjim širokolisnim korovima u grašku i kukuruzu.

            • BASAGRAN 600BASAGRAN 600 namijenjen je za suzbijanje sjemenskih jednogodišnjih širokolisnih korova te za smanjenje zakorovljenosti nekim višegodišnjim širokolisnim korovima u soji, grahu, grašku, lucerni, krumpiru i pšenici.

            • BAZANOBAZANO je kontaktni herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u soji, krumpiru, grašku i stočnom grašku, grahu, lucerni i pšenici.

            • BENTAGRAN 600Bentagran600 je kontaktni herbicid namijenjen suzbijanju sjemenskih širokolisnih korova i smanjenju zakorovljenosti nekim višegodišnjim širokolisnim korovima.Primjenjuje se u grahu, grašku, soji, lucerni, krumpiru i pšenici.

            • BETHA CABetha Ca je kombinirani kontaktni herbicid namijenjenje za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u šećernoj i stočnoj repi.

            • BETHA OFBetha Of je kontaktni herbicid namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u šećernoj repi.

            • BROMOTRIL ECBROMOTRIL EC je kontaktni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu.

            • CAMBIOCAMBIO je namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova i smanjenje zakorovljenosti nekim višegodišnjim širokolisnim korovima u kukuruzu za zrno i silažu ( bez podusjeva ).

            • DOST 330 ECDOST 330 EC je selektivni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih i pojedinih širokolisnih korova u fazi nicanja. Zbog toga se prska po tlu nakon sjetve (sadnje), a prije nicanja korova.Primjenjiv je u ratarstvu, povrtlarstvu te jagodama.

            • ETOSAT EC 20ETO 20 EC namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih i uskolisnih korova u šećernoj repi te uskolisnih korova u travama koje se koriste za proizvodnju sjemena.

            • GALIGAN 240 ECKontaktno rezidualni herbicid GALIGAN 240 EC namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih te nekih višegodišnjih korova u kupusu, suncokretu, vinovoj lozi i luku.

            • GOALGOAL je kontaktni i zemljišni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u suncokretu, luku iz sjemena i lučica, kupusu, voćnjacima i vinogradima.

            • KALINOFAM PRO FLKALINOFAM PRO FL je kombinirani herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih i pojedinih uskolisnih korova u šećernoj i stočnoj repi.

            • KALINOFAM SKALINOFAM S je kombinirani kontaktni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u šećernoj i stočnoj repi i u drugim vrstama repe.

            • KALINORON FLKALINORON je zemljišni kontaktno-rezidualni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u šećernoj i stočnoj repi.

            • KEMIFAM SKEMIFAM-S  je kombinirani kontaktni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u stočnoj i šećernij repi.

            • METABEET 70 WGMETABEET 70 WG je selektivni zemljišni i kontaktni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u šećernoj i stočnoj repi.

            • METRIPHARMETRIPHAR je selektivni zemljišni i kontaktni herbicidi za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova, a smanjuju i brojnost nekih travnih korova u soji, krumpiru, rajčici i etabliranoj lucerni.

            • MOGETONMOGETON je kontaktni herbicid i algicid za suzbijanje mahovina i algi (Bryophyte) na sportskim terenima sa zemljanom podlogom, travnjacima i tratinama.

            • PANIDA GRANDEPANIDA GRANDE je zemljišni i kontaktni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih korova i nekih jednogodišnjih (sjemenskih) širokolisnih korova u krumpiru, duhanu luku, papriki, rajčici i kupusu.

            • PARDNERPARDNER je kontaktni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu za zrno i silažu bez podusjeva.

            • PIKERPIKER je kontaktni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu za zrno i silažu.

            • PLEDGE 50 WPHerbicid za suzbijanje širokog spektra širokolisnih korova i dijela uskolisnih korova.Primjenjuje se u kukuruzu za zrno i silažu. suncokretu te u vinogradima.

            • STARLINE ECKontaktni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova za primjenu na otvorenom u ratarstvu (pšenici, ječmu, raži, zobi, kukuruzu, u voćnjacima jezgričavog voća, te povrćarskim kulturama (u luku iz lučica).

            • VERTONVERTON je kontaktno-rezidualni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u kupusu, luku, suncokretu te voćnjacima i vinogradima.

          • Sistemični herbicidiSistemični (translokacijski) herbicidi zalaze u sve organe biljaka, tretirana biljka ugiba u cjelini.

            • TOR 70 WGTOR 70 WG namijenjen je za suzbijanje nekih jednogodišnjih širokolisnih i uskolisnih korova u krumpiru, rajčici, soji te zasnovanoj lucerni.

            • AXIAL 50 ECAxial 50 EC je herbicid za suzbijanje širokog spektra uskolisnih korova u ozimoj pšenici i ječmu.

            • BANVEL 480 SBANVEL 480 S je translokacijski herbicid namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu za zrno i silažu te strništima.

            • BETANAL AM 11 NEWBetanal Am 11 New je selektivni translokacioni herbicid te  se koristi za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u šećernoj repi.

            • BETANAL EXPERTBetanal Expert je sistemični herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u šećernoj repi.

            • BONDBond je herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u šećernoj  i stočnoj repi nakon nicanja repe  i korova.

            • CALLISTO 480 SCCALLISTO 480 SC  je sistemični herbicid namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova te za smanjenje zakorovljenost sa jednogodišnjim travnim korovima u kukuruzu.

            • CHIKARA 25 WGCHIKARA 25 WG je sistemični herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegod. širokolisnih i uskolisnih korova.Sredstvo se smije koristiti samo jednom godišnje na željezničkim prugama i vinogradima viših uzgojnih oblika starijim od četiri godine.

            • CLIOPHAR 300 SLCLIOPHAR 300 SL je selektivni sistemični herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u šećernoj repi, merkantilnom kukuruzu te ozimoj uljanoj repici.

            • DEHERBAN A EXTRADEHERBAN A EXTRA je sistemični folijarni herbicid namijenjen za suzbijanje većine jednogodišnjih širokolisnih korova, nekih višegodišnjih širokolisnih korova te uz djelomičnu regeneraciju poljskog slaka i kudrave kiselice. Primjenjiv je u ozimim žitaricama i kukuruzu.

            • DEHERBAN COMBI-MDDEHERBAN COMBI – MD namijenjen je za suzbijanje velikog broja širokolisnih korova u pšenici, ječmu te livadama i pašnjacima bez leguminoza.

            • DEHERBAN FLUIDDeherban fluid je herbicid namjenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u pšenici, ječmu te na livadama i pašnjacima.

            • DEHERBAN MDEHERBAN M, sistemični folijarni herbicid, namijenjen je za suzbijanje većine jednogodišnjih širokolisnih korova i nekih višegodišnjih širokolisnih korova u strnim žitaricama bez podusjeva te livadama i pašnjacima.

            • DIKOCIDDIKOCID je selektivni sistemični herbicid, a koristi se za suzbijanje poniklih jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu, strnim žitaricama te na livadama i pašnjacima.

            • DIPHARDIPHAR je translokacijski herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu za zrno i silažu (bez podusjeva), te na strništima.

            • EQUIPEquip je herbicid koji se primjenjuje za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih korova te jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu.

            • ESTERON EXTRA 600 ECESTERON EXTRA 600 EC je novi sistemični herbicid za suzbijanje većine jednogodišnjih i nekih višegodišnjih širokolisnih korova u ratarstvu.

            • FARAONFaraon je sistemični herbicid namijenjem suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu bez podusjeva, te na strništima na kojima neće biti sjetve u istoj godini.

            • FILON 80 ECFilon 80 EC je selektivni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova u ozimoj pšenici.

            • FOCUS ULTRASelektivni graminicirani herbicid FOKUS ULTRA namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih korova u soji, suncokretu, šećernoj repi, uljanoj repici, krumpiru, voćnjacima i vinogradima.

            • FUSILADE FORTEFusilade forte je herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih korova u brojnim širokolisnim kulturama.

            • GEPARD 050 ECGepard 50 EC je sistemični herbicid namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih travnih korova u soji, suncokretu, šećernoj repi, uljanoj repici te krumpiru.

            • GOLTIX SC 70GOLTIX SC 70 je selektivni sistemični herbicid a primjenjuje se za suzbijanje širokolisnih korova u usjevu šećerne repe.

            • GOLTIX WG 70Goltix 70 WG je selektivni sistemični herbicid za suzbijanje korova u šećernoj repi.

            • GRANSTAR 75 DFGRANSTAR 75 DF  je sistemični herbicid koji se primjenjuje za proljetno suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova i smanjenje zakorovljenosti sa višegodišnjim širokolisnim korvima u ozimoj i jaroj pšenici.

            • GRODYLGrodyl je herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova u ozimoj i jaroj pšenici i ječmu.

            • HARMONY 75 DFHARMONY 75 DF je sistemični herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u soji, kukuruzu bez podusjeva, etabliranoj lucerni te livadama i pašnjacima.

            • LAGUNALAGUNA je translokacijski i djelomično zemljišni herbicid za suzbijanje  širokolisnih i travnih korova u soji.

            • LANCELOT 450 WGLANCELOT 450 WG je novi kombinirani sistemični herbicid, na osnovi dvije aktivne tvari, a koristi se za suzbijanje sjemenskih širokolisnih korova, te nekih višegodišnjih širokolisnih korova u strnim žitaricama.

            • LAUDISLaudis je sistemični herbicid za suzbijanje nekih jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova  u merkantilnom kukuruzu te u kukuruzu za zrno i silažu.

            • LEOPARD 5 ECLEOPARD 5 EC je sistemični herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih korova u soji, suncokretu,  šećernoj repi, uljanoj repici i krumpiru. 

            • LINTUR 70 WGLintur 70 WG je kombinirani herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u strnim žitaricama.

            • LOGRAN 20 WGLogran 20 WG je sistemični selektivni herbicid iz kemijske skupine sulfonilurea za primjenu u žitaricama. Suzbija širokolisne korove.

            • MERLINMerlin je istemični herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova i nekih jednogodišnjih travnih korova u kukuruzu bez podusjeva.

            • MISTRAL 70 WGMistral je selektivni translokacioni herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u krumpiru, rajčici, soji i lucerni.

            • MOTIVELLMotivell  je translokacijski herbicid za folijarnu primjenu kod suzbijanja jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih i jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu.

            • MUSTANGMUSTANG je kombinirani sistemični herbicid za suzbijanje sjemenskih širokolisnih korova, te smanjenje zakorovljenosti višegodišnjim širokolisnim korovima u kukuruzu za silažu te ozimoj i jaroj pšenici i ječmu.

            • OPTICA TRIOOPTICA TRIO je herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova u ozimoj i jaroj pšenici i ječmu.

            • OTOOTO  je selektivni sistemični herbicid za suzbijanje širokolisnih te nekih travnih korova u šećernoj repi.

            • PATROLPATROL  je selektivni, sistemični herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u strnim žitaricama,kukuruzu i voćnjacima jezgričavog voća.

            • PULSAR 40PULSAR 40 namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih i uskolisnih korova u suncokretu, soji, grahu, grašku te lucerni.  

            • PUMA EXTRAPUMA EXTRA je selektivni herbicid-graminicid za suzbijanje uskolisnih (travnih) korova u ozimoj i jaroj pšenici te u jarom ječmu.

            • PUMA SUPERPUMA SUPER je selektivni sistemični herbicid, a koristi se za suzbijanje travnih korova u ozimoj i jaroj pšenici i raži.

            • PYRAMIN TURBOPyramin turbo je selektivni sistemični herbicid namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u šećernoj i stočnoj repi.

            • SAFARISAFARI je sistemični  herbicid  koji se primjenjuje za suzbijanje širokolisnih korova, uključujući i europski mračnjak (Abutilon theophrasti) u šećernoj i stočnoj repi.

            • SAFIRSAFIR je sistemični herbicid namjenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u sočnoj i šećernoj repi.

            • SAMBASAMBA  je sistemični herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova  u kukuruzu za zrno i silažu (bez podusjeva)  te na strništima na kojima neće biti sjetve u istoj godini.

            • SAMSON 6 SCSAMSON 6 SC je herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih korova u kukuruzu za zrno i silažu.

            • SANSACSanac je kombinirani, translokacijski herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u ozimoj i jaroj pšenici i ozimom i jarom ječmu.

            • SCORPIO 70 WGSCORPIO 70 WG je selektivni herbicid koji se primjenjuje za suzbijanje jednogodišnjih korova u krumpiru, rajčici, soji i lucerni.

            • SEKATOR ODSekator OD je selektivni kombinirani translkoacijski herbicid za suzbijanje nekih uskolisnih korova i većeg broja najštetnijih širokolisnih korova u ozimoj i jaroj pšenici te ozimom i jarom ječmu.

            • SENCOR WG 70Sencor je selektivni, translokacijski herbicid za suzbijanje sjemenskih (jednogodišnjih) korova u krumpiru i rajčici.

            • SENIORSENIOR  je selektivni sistemični  herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova te smanjenjenje brojnosti jednogodišnjih travnih korova  u krumpiru, rajčici.

            • SORGUMSORGUM  je selektivni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih travnih te sjemenskih i nekih višegodišnjih širokolisnih korova, tretiranjem poslije nicanja usjeva i korova u kukuruzu i krumpiru.

            • TALON 25 WGTalon 25 WG se primjenjuje kao herbicid za suzbijanje korova u kukuruzu i krumpiru.

            • TAROT 25 DFTAROT 25 DF je selektivni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih travnih korova te nekih sjemenskih i višegodišnjih širokolisnih korova u merkantilnom krumpiru te kukuruzu za zrno i silažu.

            • TASK 64 WGTask 64 WG je kombinirani herbicid za suzbijanje korova u kukuruzu nakon nicanja kukuruza i korova.

            • TERIDOX 500 ECTeridox 500 EC je herbicid za suzbijanje korova u uljanoj repici.

            • TOMIGAN 250 ECTomigan 250 EC je selektivni translokacioni herbicid za upotrebu u strnim žitaricama, kukuruzu i na pašnjacima.

            • TOR 70 WPTOR 70 WG je pre - i post - emergence herbicid namijenjen je za suzbijanje sjemenskih jednogodišnjih širokolisnih  i uskolisnih korova u krumpiru, rajčici, soji i zasnovanoj lucerni.

            • TRATIN ELIMINATOR K 1%TRATIN ELIMINATOR K 1% je  gotovo škropivo za direktnu primjenu – sistemični herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova.Sredstvo se koristi samo na površinama pokrivenim isključivo travama (odnosno smjesama trava).

            • TRATIN ELIMINATOR K 46%TRATIN ELIMINATOR K 46% je sistemični herbicid za suzbijanje  jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova (tratinčica, trputac, maslačak, kiselice i dr.) u travnjacima.

            • TRATIN ELIMINATOR MTRATIN ELIMINATOR M je herbicidno sredstvo  za suzbijanje mahovina  na tratinama.

            • VEGAVEGA je kombinirani sistemični selektivni herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u kukuruzu i strnim žitaricama.

          • Kontaktno - sistemični herbicidi

            • AFALON DISPERZIJAAfalon disperzija namijenjena je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u mrkvi, kukuruzu, soji i suncokretu.

            • AKRISAkris je namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih (sjemenskih) uskolisnih i širokolisnih korova u kukuruu za zrno i silažu.

            • ARRATArrat je namijenjen za suzbijanje širokolisnih korova u jarim i ozimim žitaricama ( pšenici i ječmu ).

            • COUGARCougar je kombinirani herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u mekim sortama ozime pšenice i ozimom ječmom bez podusjeva.

            • FEDETO OFFEDETO OF je kombinirani herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u šećernoj repi.

            • HUSSARHussar je kontaktno-sistemični herbicid za suzbijanje korova u ozimim i jarim žitaricama ( ječam, pšenica ).

            • INTER OFFNTER OFF je kombinirani herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u  šećernoj repi.        

            • LIRALIRA je selektivni sistemično-kontaktni herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u šećernoj repi, merkantilnom kukuruzu, ozimoj uljanoj repici te ozimoj i jaroj pšenici i ječmu.

            • LONTREL 300LONTREL 300 je selektivni, kontaktno sistemični herbicid  namijenjen za suzbijanje širokolisnih korova u šećernoj repi, merkantilnom kukuruzu, ozimoj uljanoj repici, luku iz lučice te ozimoj i jaroj pšenici i ječmu.

            • LUMAXLumax je selektivni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova u kukuruzu za zrno i silažu.

            • MAISTER ODMaisTer OD je kombinirani herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u kukuruzu za zrno i silažu.

            • PLATEEN WG 41,5PLATEEN WG je kombinirani herbicid primjenjiv u soji i krumpiru za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova.

            • PRIMEXTRA TZ GOLD 500 SCPRIMEXTRA TZ GOLD 500 SC namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih travnih te jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu za zrno i silažu.

            • PYRAMIN WGPYRAMIN WG je selektivni zemljišni kontaktno sistemični herbicid namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u šećernoj repi, stočnoj repi i cikli.

            • STARANE 250STARANE 250 je kontaktno - sistemični herbicid namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova u žitaricama, kukuruzu, voćnjacima jezgričavog voća, pašnjacima i livadama te luku iz lučice.

            • TENATENA je kombinirani herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih i većine jednogodišnjih širokolisnih korova uključujući i one otporne na hormonalne herbicide.Primjenjuje se u ozimim žitaricama.

            • TORNADOTornado je selektivan kontaktno-translokacijski herbicid za suzbijanje uskolisnih i širokolisnih korova u pšenici i u ječmu. Također se može rabiti i u ostalim žitaricama.

          • Totalni herbicidiTotalni herbicidi nisu selektivni te uništavaju svu tretiranu floru.

            • BASTA 15BASTA 15 je totalni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih korova u vinogradima viših uzgojnih oblika i voćnjacima jezgričavih i koštićavih voćaka (osim breskve) starijima od dvije godine, za desikaciju suncokreta te suzbijanje korava na nepoljoprivrednim površinama.

            • CIDOKORCIDOKOR je neselektivni sistemični herbicid za suzbijanje višegodišnjih korova s dubokim korijenom-rizomima-gomoljima te jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova uz primjenu na polioprivrednim i nepoljoprivrednim površinama.

            • DOMINATORDOMINATOR je neselektivni (totalni) sistemični herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih travnih i širokolisnih korova uključujući i korove s dubokim korijenom - rizomima ili gomoljima, primjenjiv je na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim površinama. Dominator je ekološki vrlo prihvatljiv proizvod.

            • DONORDONOR je totalni herbicid-arboricid za suzbijanje nepoželjne vegetacije (širokolisni korovi, grmlje, šiblje i drveće) kad je u intezivnom porastu.

            • FORTELONFORTELON  je neselektivni kontaktni herbicid i desikant.

            • GLYPHOGAN 480 SLGlyphogan 480 SL je neselektivni sistemični herbicid širokog spektra djelovanja za suzbijanje nepoželjne vegetacije na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim zemljištima

            • HERBOCIDHERBOCID  je neselektivni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih travnih i širokolisnih korova na nepoljoprivrednim površinama, stazama i grobljima.

            • HERBOCID 2 %HERBOCID 2 %  je neselektivni sistemični herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih travnih i širokolisnih korova na nepoljoprivrednim površinama, stazama i grobljima kao gotovo škropivo za primjenu bez razrjeđivanja.

            • HERBOCOR SLHERBOCOR  je neselektivni sistemični herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova,  te višegodišnjih korova s dubokim korjenom-rizomima-gomoljima na poljoprivrednom i nepoljoprivrednom zemljištu.

            • HERKULES 480 SLHERKULES 480 SL je sistemični ne selektivni herbicid namijenjen za suzbijanje višegodišnjih korova s dubokim korijenom, rizomima i gomoljima, te jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova primjenjiv na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim površinama.

            • OURAGAN SYSTEM 4Ouragan System 4 je totalni, sistemični herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih i uskolisnih korova.

            • OXALISOXALIS je namijenjen za suzbijanje sjemenskih travnih i širokolisnih, te višegodišnjih zeljastih i drvenastih korova na nepoljoprivrednim površinama te voćnjacima i vinogradima visokih uzgojnih oblika.

            • REGLONE FORTEReglone Forte je totalni herbicid koji se primjenjuje za desikaciju nekih ratarskih kultura te za umjereno suzbijanje korova u voćnjacima i vinogradima( viši uzgojni oblici ).

            • TORDON 22 KTORDON 22 K je sistemični totalni herbicid-arboricid namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih širokolisnih korova na nepoljoprivrednim zakorovljenim površinama.

            • TOTAL BIOTotal bio je kao neselektivni sistemični herbicid namjenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnih i širokolisnih korova (zeljastih i drvenastih), uključujući i korove s dubokim korijenom (gomolji, rizomi) na nepoljoprivrednim površinama, te u voćnjacima i vinogradima visokih uzgojnih oblika.

          • Zemljišni herbicidi

            • BUTISAN SBUTISAN S namijenjen je za suzbijanje uskolisnih i nekih širokolisnih korova u uljanoj repici te bijelom i crvenom kupusu.

            • CLON 480 ECCLON 480 EC namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih te nekih jednogodišnjih uskolisnih korova u soji, uljanoj repici, duhanu i krumpiru.

            • DUAL GOLD 960 ECDUAL GOLD 960 EC namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih sjemenskih travnih te nekih jednogodišnjih sjemenskih korova u kukuruzu, šećernoj repi, soji, suncokretu i duhanu.

            • ETO 20 ECETO 20 EC namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih i uskolisnih korova u šćernoj repi te za suzbijanje travnih korova u travama, koje se koriste za proizvodnju sjemena.

            • GOLIJATGOLIJAT 90 WG je selektivni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih i nekih jednogodišnjih travnih korova u stočnoj i šećernoj repi.  

            • GOLIJAT 90 WGGOLIJAT 90 WG je selektivni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova  i nekih jednogodišnjih travnih korova u šećernoj i stočnoj repi.

            • HERBOGRAMINEAHERBOGRAMINEA  je selektivni zemljišni herbicid u kukuruzu.

            • HERBOTROFHERBOTROF je selektivni zemljišni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih, i nekih jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu bez podusjeva.

            • KEMIRON FLOWKEMIRON FLOW  je zemljišni i kontaktno-rezidualni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova i neki jednogodišnjih travnih korova u šećernoj repi i stočnoj repi.

            • KERB 50 WKERB 50 W je herbicid za suzbijanje  jednogodišnjih i višegodišnjih travnih korova i nekih jednogodišnjih (sjemenskih) širokolisnih korova u salati, zasnovanoj lucerni i šećernoj repi.

            • KOBAN TKoban T je kombinirani zemljišni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih korova u kukuruzu za zrno i silažu.

            • KOBAN 600KOBAN 600  je zemljišni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova.

            • LEGIONAR EXTRALEGIONAR EXTRA  je kombinirani herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih korova u kukuruzu za zrno i silažu.

            • LEGIONAR 84 ECLEGIONAR 84 EC je zemljišni herbicid za suzbijanje sjemenskih travnih korova u kukuruzu.

            • ORIONORION  je selektivan zemljišni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova te nekih jednogodišnjih travnih korova u duhanu, soji, uljanoj repici i krumpiru.

            • RACER 25 ECRacer 25-EC je zemljišni i kontaktni herbicid, a koristi se za suzbijanje jednogodišnjih  širokolisnih korova u suncokretu, krumpiru i kukuruzu ( bez podusjeva ).

            • RADAZIN EXTRA TZRADAZIN EXTRA TZ  je kombinirani zemljšni herbicid u kukuruzu za suzbijanje jednogodišnjih travnih te jednogodišnji širokolisnih korova.

            • RADAZIN TZ-50RADAZIN TZ-50  je zemljišni herbicid primjenjiv u kukuruzu za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova te smanjenje zakorovljenosti s jednogodišnjim travnim korovima.

            • RAFTRaft je zemljišni herbicid za suzbijanje nekih uskolisnih i širokolisnih korova u suncokretu.  

            • RAZZARAZZA  je zemljišni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u uljanoj repici, duhanu, rajčici, papriki, kupusu, kelju, cvjetači, lubenici, jagodama te voćnjacima i vinogradima starijim od godinu dana.

            • ROKOROKO je selektivni zemljišni herbicid za suzbijanje većine sjemenskih širokolisnih korova u suncokretu, krumpiru i kukuruzu bez podusjeva.

            • RUBINRUBIN je zemljišni herbicid za suzbijanje većine širokolisnih korova te nekih travnih korova u suncokretu, kukuruzu i krumpiru.

            • STOMP 330 EStomp 330 E je zemljišni herbicid koji se primjenjuje u ratarstvu, a posebno u povrćarstvu.Suzbija korove u fazi klijanja i nicanja i to jednogodišnje travne i širokolisne korove (muhar, proso, štir, plamida, pepeljuga, gorušica, ambrozija).

            • STONSTON je selektivni zemljišni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih i nekih širokolisnih korova u ratarskim i povrtnim kulturama.

            • TERAZIN WP-50Terazin je zemljišni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u kukuruzu (bez podusjeva).

            • TROPHYTROPHY je selektivni rezidualni zemljišni herbicid namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih travnih i nekih širokolisnih korova u kukuruzu ( bez podusjeva ).

            • VENZARVENZAR je zemljišni herbicid koji se odlikuje vrlo dugim rezidualnim djelovanjem na korove u klijanju i nicanju. Primjenjuje se u jagodama i šećernoj repi.        

        • Sredstva za ostale namjeneSredstva za različite namjene - regulatori rasta, sredstva za prorjeđivanje, okvašivači

          • LimacidiLimacidi su pripravci namijenjeni suzbijanju puževa. Koriste se u obliku zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke.

            • GARDENEGARDENE je limacid za suzbijanje svih vrsta puževa golaća i drugih štetnih vrsta puževa u povrću, rasadnicima, jagodama, vinogradima i voćnjacima, ratarskim usjevima i niskom ukrasnom bilju u polju i zaštićenom prostoru,

            • MESUROL GRANULATMesurol granulat je limacid i insekticid za suzbijanje svih vrsta štetnih puževa te rovaca.

            • PUŽOMORPUŽOMOR je namijenjen za suzbijanje svih vrsta puževa golaća i drugih štetnih vrsta puževa u povrću, jagodama, ratarskim usjevima, vočnjacima, vinogradima te rasadnicima.

          • Nematocidi / DezificijensiNematocidi su sredstva za suzbijanje štetnih nematocida.

            • BASAMID GRANULATBasamid Granulat je sredstvo za dezinfekciju tla i supstrata, širokog spektra djelovanja. Namijenjen je za suzbijanje štetnih gljivica (Fusarium spp., Sclerotinia spp., Pythium spp.), insekata, nematoda i korova, u proizvodnji rasada povrća, cvijeća i duhana, te u travnjacima.

            • MENNO FLORADESMenno Florades je dezinficijens koji se koristi za suzbijanje biljnih patogena. Koristi se kao dezinficijens u skaldištima krumpira te u hortikulturi. Odlikuje se povoljnim toksikološkim i ekotoksikološkim svojstvima zbog čega proizvođači mogu sami izvršiti dezinfekciju.

            • VYDATE 10 LVYDATE 10 L je nematocid i insekticid s kontaktnim i sistemičnim djelovanjem za suzbijanje nematoda i početnog napada koprivine grinje (Tetranychus urticae) u proizvodnji rajčice, paprike i krastavaca isključivo u zaštićenom prostoru.

          • OvlaživačiOvlaživači su pomoćna sredstva koja neke pesticidi čine učinkovitijim. Smanjuju površinsku napetost tekućine određenih sredstava za zaštitu te na taj način omogučuju lakše usvajanje sredstva od strane biljke ili pak insekata do kojih je prodor sredstva zbog njihove građe otežan.

            • BREAK THRUBREAK THRU namijenjen je za poboljšanje učinka herbicidnih pripravaka MOTIVELL, CAMBIO I ARRAT u kukuruzu te žitaricama.

            • CITOWETTPomoćno sredstvo - ovlaživač, kod suzbijanja ličinki koje oblikuju paučinaste omotače te kod suzbijanja gljivica s epifitnim organima.

            • ETALFIX PROEtalfix Pro je pomoćno sredstvo - ovlaživač za poboljšanje za poboljšanje učinka sredstava za zaštitu bilja i folijarnih gnojiva.

            • HERBOVIT 90HERBOVIT 90 se koristi kao pomoćno sredstvo (ovlaživač) za poboljšanje biološkog učinka herbicida na iznikle korove.

            • NU-FILM-17Nu-film je sredstvo za sprječavanje gubitaka pri žetvi (priljepljivač - polimerizator).

            • SANDOVITSandovit je ovlaživač koji smanjenje površinske napetosti kapljica zaštitnog sredstva i omogučava bolje močenje tretirane površine, kao i kod primjene na bilje s izraženom voštanom prevlakom.

            • TREND 90TREND 90 primjenjujemo kao ovlaživač za poboljšanje djelovanja sulfonilurea herbicida kao što su TAROT 25 DF, SAFARI, HARMONY 75 DF, GRANSTAR 75 DF, LAGUNA i drugi.  

          • Regulatori rasta

            • CYCOCEL 750CYCOCEL 750 namijenjen je za usporavanje rasta ( RETARDANT ) žitarica, visokih stabljika radi sprječavanja polijeganja, a ujedno je stimulator rasta korjenovog sustava

            • ETHRELEthrel je sistemični fiziotrop kratke perzistentnosti a primjenjuje se u rajčici i višnjama za ujednačeno dozrijevanje plodova.

            • FAZORFAZOR je sistemični regulator rasta koji se koristi za sprječavanje klijanja luka kod dugoročnog skladištenja.

            • MODDUS 250 ECModdus 250 EC primjenjuje se za sprečavanje polijeganja usjeva, žitarica.

            • NEO-STOPNEO-STOP je regulator rasta na osnovi djelatne tvari klorprofam koji inhibira klijanje uskladištenog krumpira.

            • TUBERITE NTUBERITE N je sredstvo za sprečavanje klijanja konzumnog krumpira u tijeku skladištenja.

          • Repelenti / Insekticidi

            • MESUROL FS 500Mesurol FS 500 je insekticid namjenjen za primjenu na sjemenu kukuruza i suncokreta u svrhu suzbijanja žičnjaka a ujedno je i repulzivno sredstvo za odbijanje ptica koje vade sjeme iz tla nakon sjetve (vrane, fazani i druge).

          • Rodenticidi

            • BRODILON BLOKBRODILON BLOK je specifično formuliran kruti mamac, ukusan glodavcima, a neprivlačan većini drugih neciljanih životinja a upotrebljava se za suzbijanje štakora (Rattus norvegicus, R. rattus) i miševa (Mus musculus) u komunalnoj i javnoj higijeni za preventivnu i protuepidemijsku deratizaciju.

            • BRODILON MAMACRodenticid je druge generacije antikoagulanata za suzbijanje glodavaca u polju i u urbanim prostorima. Djelatna tvar je na biljnom nosaču od ljuštene zobi i od lomljenih zrna pšenice. Učinkovit je protiv svih vrsta glodavaca uključujući i otporne vrste tzv. super miševe i super štakore.

            • BRODILON PARAFINSKI BLOKOVIBRODILON parafinski blokovi se upotrebljavaju za suzbijanje štakora (Rattus norvegicus, R. rattus) i miševa (Mus musculus). Posebno su pogodni za vlažne uvjete, gdje je potrebna veća stabilnost rodenticida i njegovo dulje djelovanje. Smrtonosna doza postiže se već jednim uzimanjem obroka, a ugibanje je slično prirodnom.

            • BRODILON PELETERodenticidi druge generacije antikoagulanata za suzbijanje glodavaca u urbanim prostorima i u polju.

        • Sredstva za gnojidbu

    • Baza znanjaBaza znanja kreirana je na stranicama Pinove kako bi našim korisnicima omogučili da na jednom mjestu imaju uvid u agrotehniku većine voćarskih i povrćarskih kultura te vinove loze.

      • VoćarstvoVoćarstvo je vrlo važna grana poljoprivredne proizvodnje. U zadnjih desetak godina posebno se naglašava važnost konzumacije svježeg voća i voćarskih proizvoda pa se i svijest ljudi o dobrobitnom utjecaju voća na zdravlje bitno počela mijenjati. Zbog svoje hranjive i terapeutske vrijednosti, voće bi moralo ulaziti u svakodnevni jelovnik pojedinca tijekom cijele godine.

        • Voćne vrsteVoće ljudskom organizmu služi kao brz izvor energije i tekućine s elektrolitima i mineralima. Najveći udio u kemijskom sastavu voća imaju ugljikohidrati i voda.

          • JabukaJabuka (lat. Malus domestica Borkh.) je voćna vrsta koja se s pravom kiti laskavim nazivom kraljice voća. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta pa sve do zime što nije čudno jer je u svijetu poznato više od 10.000 sorata jabuke.

            • Ekološki uvjeti za uzgoj jabukeKako rodnost i rentabilnost proizvodnje jabuke ovisi o ekološkim uvjetima u kojima se uzgaja, razumljivo je zašto je neophodno što bolje poznavati ekološke čimbenike područja namijenjenog njenom uzgoju.

            • Priprema tla za sadnju jabukeKako jabuka nakon sadnje ostaje na istom mjestu i do 30 godina, izboru i pripremi tla za uzgoj treba posvetiti punu pažnju.

            • Izbor sadnog materijala jabukeNajprofinjeniji i najodgovorniji stručni dio posla kod podizanja nasada jabuka jest izbor i osiguranje sadnog materijala određenih sorata na odgovarajućoj podlozi. Sve što se planira i želi imati u nasadu osigurava se voćnim sadnicama.

            • Izbor podloga za jabukuPri podizanju suvremenih nasada jabuke teži se smanjenju bujnosti što se postiže dobrim odabirom podloga. Dobar odabir voćne podloge prvi je preduvjet za uspješnu voćarsku proizvodnju.

            • Izbor sorata jabukePravilan izbor sorte je osnovni preduvjet za uspješnu proizvodnju. Kada je riječ o ekološkim uvjetima, kod izbora sorte mora se voditi računa o njezinim potrebama. Postoje sorte koje se jako dobro prilagođavaju danim ekološkim uvjetima, ali ne daju uvijek dobru kvalitetu plodova.   

            • Izbor uzgojnog oblika za jabukuIzabrati najpovoljniji uzgojni oblik nije lako obzirom da odabir ovisi o više čimbenika kao npr. o bujnosti podloge i sorte, plodnosti tla, primjeni mehanizacije, površini parcele, utrošku ljudske radne snage i sl.

            • Sadnja jabukeNakon izabranog i pripremljenog zemljišta slijedi još jedan vrlo važan dio agrotehnike, a to je sadnja. Ona se također sastoji od određenih dijelova.

            • Vrijeme sadnje jabukeJabuku je najbolje posaditi u periodu mirovanja vegetacije, tj. u jesen, zimi ili u proljeće.

            • Sustav uzgoja jabukeJabuka je versatilna voćna vrsta koju je moguće uzgajati na različitim podlogama i u različitim klimatskim uvjetima. Za različite uvjete uzgoja postoje različiti sustavi uzgoja jabuke.

            • Tehnika sadnje jabukePrije sadnje potrebno je pripremiti sadnice što znači da ih sve treba još jednom pregledati. Sve oštećene, nekvalitetne i zdravstveno neispravne se odstranjuju. Na zdravim sadnicama se odstrane svi oštećeni dijelovi korijena, a ako je korijenov sustav izrazito razvijen kao u bujnih sorata, treba ga skratiti na dužinu 15 do 20 cm.

            • Održavanje nasada jabukeTlo u nasadu jabuka može se održavati kao jalovi ugar, tratina ili se može zatravljivati te malčirati.

            • Gnojidba jabukeU redovitoj gnojidbi razlikuje se gnojidba mladih nasada od gnojidbe nasada u rodu. Utvrđivanje količine pojedinih biljnih hraniva određuje se prema rezultatima kemijske analize tla i preporuci za gnojidbu koje daje ovlašteni laboratorij.

            • Navodnjavanje jabukeU intenzivnoj proizvodnji plodova jabuke gdje su prosječne godišnje oborine manje od 800 mm ili su tijekom vegetacije nepravilno raspoređene potrebno je navodnjavati.

            • Rezidba jabukeZa početak uspješne rezidbe treba znati razlikovati cvjetne i cvatne (generativne) od lisnih (vegetativnih) pupova. Cvjetni pupovi su zaobljeniji i krupniji, a lisni su šiljasti i izduženi.

            • Eko uzgoj jabukeAko se netko odluči baviti ekološkom proizvodnjom ili pak prijeći na nju s konvencionalne, prvo treba izabrati neku od nadzornih stanica gdje je potrebno zatražiti nadzor, a nakon toga slijede tri godine prijelaznog razdoblja i ako se pridržava svih pravila dobiva certifikat za ekološku proizvodnju. Također jebit na i pozicija nasada, parcele mora biti udaljena 50 metara od prometnice i od velikih zagađivača.Dokumentacija nije previše zahtjevna, ali tijekom cijele proizvodnje vodi se zapisnik o ekološkoj proizvodnji. Iznosi osnovnog plaćanja uvećanog za plaćanje za ekološku poljoprivredu u uzgoju jabuka mogu dosegnuti i više od 6.000,00kn/ha.

            • Određivanje početka berbe jabukeKod plodova jabuke razlikuju se dva stupnja zrelosti koji su podjednako važni za određivanje vremena berbe. To su fiziološka zrelost ili dozrelost i tehnološka zrelost ili dospjelost. U fiziološkoj zrelosti plodovi dostižu svoju najveću krupnoću, a sjemenke su posve razvijene i u povoljnim uvjetima mogu proklijati. Kad plodovi postignu najbolji okus, miris i boju pokožice te sve ostale karakteristike potrebne za daljnju namjenu (prerada, čuvanje u skladištu ili hladnjači) može se govoriti o tehnološkoj zrelosti.

            • Hranjiva vrijednost jabukeJabuka je među najrasprostranjenijim vrstama voća; osvježavajuća, kiselo-slatkog okusa i svojstvene arome. Poznate su brojne sorte (njih oko 10 000), koje se međusobno razlikuju po okusu, slatkoći ili kiselosti, konzistenciji i sočnost.

            • Uporabna vrijednost jabukeJabuka je među najrasprostranjenijim vrstama voća; osvježavajuća, kiselo-slatkog okusa i svojstvene arome. Najčešće se jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, želee, a poznat je i vrlo cijenjen jabučni ocat.

            • Strojna berba jabukeNajučinkovitiji i najkvalitetniji način berbe je berba pomoću specijalnih strojeva za berbu jabuka tzv. samohodne platforme.

            • Ručna berba jabukeBerba jabuka je važna agrotehnička operacija kojom u jesen ubiremo plodove cjelogodišnjeg truda i rada. No postoji jedan veliki problem u berbi, a taj je što se u hrvatskim voćnjacima u prosjeku 10 do 25% plodova deklasira ili uništi tj. prijeđe iz više u nižu klasu zbog nepravilne i nekvalitetne berbe. 

            • Ljetne sorte jabukeLjetne sorte jabuke

            • Jesenske sorte jabukeJesenske sorte jabuke

            • Zimske sorte jabukeZimske sorte jabuke

          • Na vrijeme se pripremite za berbuMnogim voćarima uskoro počinje berba pa se treba adekvatno pripremiti za predstojeće radove u voćnjacima. Kako bi berba bila što kvalitetnija i brža potrebno je nabaviti odgovarajuću opremu.

          • KruškaKruška (lat. Pyrus communis L.) spada u jezgričave voćne vrste zajedno s jabukom, dunjom i oskorušom. U biljnoj sistematici kruška spada u porodicu ružovki (Rosaceae) te rod Pyrus. Jedna je od najstarijih voćnih vrsta.

            • Ekološki uvjeti za uzgoj kruškeU pogledu ekoloških uvjeta, kruška ima slične zahtjeve kao i jabuka s razlikom da bolje podnosi nižu relativnu vlagu zraka pa dobre uvjete za uzgoj nalazi i u području semiaridne klime. No kruški najviše odgovara umjerena klima s dosta sunca, topline i vlage.

            • Izbor položaja za podizanje nasada kruškePošto se kruška ističe relativno ranom cvatnjom u proljeće, kako cvjetovi i zametnuti plodovi ne bi smrznuli potrebno je izabrati neki vinogradarski položaj na sjevernoj ili sjeveroistočnoj strani ili pak neki položaj van vinogradarske zone s južnim i jugoistočnim položajem.

            • Priprema tla za sadnju kruškeNakon što je najbolji položaj izabran, slijedi priprema tla za sadnju. Prije same obrade tlo se mora očistiti od kamenja, panjeva, korijenja drugih biljaka i ostalih biljnih ostataka.

            • Izbor sadnog materijala kruškeBudući nasad uvelike ovisi o samoj kvaliteti sadnog materijala, valja saditi jednogodišnji, bezvirusni sadni materijal visoke kvalitete tj. sadnice s dobro razvijenim korijenovim sustavom i zrelim nadzemnim dijelom (i provodnice i pupova).

            • Izbor podloga za kruškuNekada su nasadi kruške bili podizani na sjemenjaku divlje, šumske  kruške (lat. P. communis) dok se današnji suvremeni nasadi podižu na vegetativnim podlogama dunja.

            • Izbor sorata kruškeDanas se u svijetu uzgaja više od 6.000 različitih sorata kruške. Izbor sorte treba prilagoditi ekonomskim i ekološkim uvjetima područja u kojem se kruška želi uzgajati.

            • Izbor uzgojnog oblika za kruškuKruška se kao i jabuka može uzgajati i lako prilagođavati različitim uzgojnim oblicima i sustavima uzgoja. Najčešći uzgojni oblici jesu piramida, vretenasti grm, pravilna i nepravilna palmeta kosih grana te razni kordonci.

            • Vrijeme i tehnika sadnje kruškeVrijeme sadnje kruške je isto kao i kod jabuke. Preporučuje se jesenska sadnja. Nakon duboke obrade tla u kolovozu napravljena gruba brazda se ostavlja u tlu do početka studenog kada se nabave sadnice.

            • Održavanje nasada kruškeOdržavanje nasada kruške je potpuno isto kao i kod jabuke. Stoga, preporučuje se da se tlo između redova održava uređenjem njegovane tratine tj. da se malčira 6 do 8 puta u vegetaciji, a da se unutar redova između stabala primjenjuju herbicidi kako bi taj dio ostao nezakorovljen.

            • Gnojidba kruškeGnojidba je jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera koja se provodi u uzgoju kruške. Prilikom gnojidbe potrebno je voditi evidenciju o gnojivima koja se koriste u toku vegetacije kruške, upravo to zahtjeva i zakonska regulativa za konvencionalnu i integriranu proizvodnju.

            • Navodnjavanje kruškePoželjno je navodnjavati kruške od sadnje i u plodonošenju za vrijeme suše.

            • Rezidba kruškeU odnosu na jabuku, kruška se odlikuje užim kutovima grananja i uspravnijim rastom mladica pa ju je potrebno više povijati, posebno u prvim godinama nakon sadnje kako bi se krošnja oblikovala u skladu sa željenim uzgojnim oblikom.

            • Berba kruškeOdrediti pravo vrijeme početka berbe plodova krušaka vrlo je važno. Ukoliko predugo ostanu na stablu meso postane smeđe i neukusno.

            • Hranjiva vrijednost kruškeKruške su dobar izvor dijetalnih vlakana koja ljekovito deluju najprije na zdravlje probavnog, a zatim i kardiovaskularnog sistema. Zanimljiv je podatak da kruške sadrže više pektina od jabuka.

            • Uporabna vrijednost kruškeKruške su poznate po tome što se od njih sprema vrlo kvalitetna rakija, manje ih koristimo u kompotima i pekmezima iako se i od njih može prirediti vrlo ukusni konzervirani voćni proizvodi.

          • ŠljivaU sistematici bilja šljiva (lat. Prunus domestica L.) spada u porodicu ružovki (Rosaceae) i rod Prunus u koji su svrstane i breskva, marelica, trešnja, višnja, badem, džanarika, bjelošljiva.

            • Ekološki uvjeti za uzgoj šljiveSpram drugih voćnih vrsta, šljiva je u pogledu ekoloških uvjeta manje zahtjevna voćna vrsta. Može se zadovoljiti i lošijim tlom te oštrijom klimom, no najbolje rezultate će, naravno, dati u zadovoljavajućim i optimalnim uvjetima.

            • Izbor položaja za podizanje nasada šljiveŠljivu treba saditi tamo gdje daje najsigurnije, najredovitije i najkvalitetnije plodove.

            • Priprema tla za sadnju šljivePrije samog podizanja nasada tj. dubokog oranja, površinu parcele treba očistiti i poravnati, a na osnovi pedološke analize tla i uz preporuku stručnjaka treba obaviti prihranu PK gnojivima i s 40 do 50 t/ha stajnjaka.

            • Izbor podloga za šljivuZa uzgoj šljive mogu poslužiti generativne i vegetativne podloge. Najčešća podloga koja se kod nas koristi, a pokazala se kao vrlo dobra, je Prunus myrobalana/cerasifera (džanarika).

            • Izbor sorata šljiveZa podizanje nasada izbor sorte ima odlučujuću važnost. Danas je poznato više od 2.500 sorata šljive. Prema namjeni plodova, sorte šljive se dijele u tri skupine: stolne sorte, sorte za više namjena ili sorte kombiniranih svojstava i rakijske sorte.

            • Izbor uzgojnog oblika za šljivuKao i ostale voćne vrste i šljiva se može uzgajati u različitim uzgojnim oblicima.

            • Vrijeme i tehnika sadnje šljiveSadnja šljive, ako je tlo na vrijeme pripremljeno, može se obaviti u jesen ili rano proljeće. Preporučuje se jesenska sadnja kao i kod jabuke i kruške.

            • Održavanje nasada šljiveBudućnost nasada šljive ovisi o prvim godinama tj. o tome kako je bilo pripremljeno tlo i je li na temelju kemijske analize meliorativna gnojidba bila dobro određena.

            • Gnojidba šljiveKod gnojidbe šljive potrebno je voditi evidenciju upotrebe gnojiva koju traži zakonska regulativa.

            • Navodnjavanje šljiveŠljivu se preporučuje navodnjavati sustavom kap po kap jer biljka na taj način kontinuirano dobiva vodu, a i velika je ušteda na vodi.

            • Rezidba šljiveSve su koštičave voćne vrste osjetljive na rezidbu pa rezidbu debljih grana treba izbjegavati kako se ne bi napravile velike rane. Koliko god je moguće, pinciranjem mladica u fazi intenzivnog rasta ili orunjivanjem pupova u početku kretanja vegetacije treba na vrijeme usmjeriti rast voćke u željene mladice.

            • Berba šljiveŠljive treba brati po suhom i toplom vremenu kad su potpuno zrele jer tada imaju najviše šećera i samo takve i daju najviše rakije (s bogatom karakterističnom aromom) i najkvalitetnije slatke prerađevine.

            • Hranjiva vrijednost šljiveZbog obilja vitamina, minerala, dijetetskih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. Ona pridonosi i poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njezin sastav u biološki najprihvatljivijim omjerima ljudski organizam lako prihvaća i time je iskoristivost pojedinih sastojaka povećana.

          • BreskvaBreskva (lat. Prunus persica L.) potječe iz Kine gdje je udomaćena još prije 2.500 do 3.000 godina iako njeno znanstveno ime bi dalo navesti na zaključak da potječe iz Perzije.

            • Ekološki uvjeti za uzgoj breskveBreskva kao kultura zahtijeva dosta topline. Najprikladniji su vinogradarski položaji. Ako se godišnja temperatura kreće od 3.000 do 4.000 °C, breskva donosi visoke urode.

            • Izbor položaja za podizanje nasada breskveZa breskvu su prikladna duboka, dobro drenirana tla, lakšeg teksturnog sastava i dobre strukture, te neutralne do slabo kisele reakcije.

            • Priprema tla za sadnju breskveKad se odlučilo na određenoj parceli podići nasad breskve, mora se najprije uzeti uzorak tla i u laboratoriju napraviti kemijska analiza.

            • Izbor sadnog materijala breskveDobar, vitalan, bezvirusni i zdrav sadni materijal ne znači ništa drugo nego u svakom pogledu dobar i profitabilan nasad. Drugim riječima, ne bi trebalo štedjeti novac kada se dođe do sadnica dobre kvalitete.

            • Izbor podloga za breskvuIzbor podloge za breskvu ovisi o zahtjevima prema tlu što znači da kada se zna kakvo tlo imamo, lakše je napravidi odabir podloge kako slijedi:alkalna tla (višak vapna) – križanci badema i breskvekisela tla – selekcije vinogradarske breskveumorna tla – selekcije šljiva

            • Izbor sorata breskvePri izboru sorata breskve i nektarine treba uzeti u obzir sljedeće karakteristike: urod, organoleptička svojstva, veličinu ploda, otpornost na udarce pri berbi i pakiranju, vrijeme cvatnje i dozrijevanja, osjetljivost na biljne bolesti i štetnike.

            • Izbor uzgojnog oblika za breskvuUzgojni oblici koji se najčešće koriste za breskvu jesu vaza i vretenaste forme.

            • Vrijeme i tehnika sadnje breskveBreskvu je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen ili u rano proljeće.

            • Održavanje nasada breskvePreporučuje se održavati sustav tratine u međurednom prostoru.

            • Gnojidba breskveGnojidba breskve temelji se na rezultatima kemijske analize tla. Osim kemijske analize tla za gnojidbu svake voćne vrste pa tako i breskve važno je voditi evidenciju o količini gnojiva koja se unose u tlo, a to zahtjeva i zakonska regulativa.

            • Navodnjavanje breskvePri navodnjavanju nasada bresaka preporučuje se metoda navodnjavanja kapanjem.

            • Rezidba breskvePri rezidbi važno je izbjegavati zasjenjivanje rodnih grančica da se ne bi usporio rast mladica i zametanje cvjetnih pupova.

            • Berba breskveBerba bresaka je jedan od najkritičnijih dijelova proizvodnog procesa. Berbom ne završava proizvodni proces breskve.

            • Hranjiva vrijednost breskveOvo sočno voće niske je energetske vrijednosti od samo 40-tak kcal na 100 g. Sadrži 87% vode, 11 % ugljikohidrata i vrlo male količine bjelančevina i masti.

          • MarelicaKao što joj botaničko ime daje krivo naslutiti, marelica (lat. Prunus armeniaca L.) nije porijeklom iz Armenije. Marelica je drevna voćna vrsta koja se u Kini uzgajala još prije pet tisuća godina.

            • Ekološki uvjeti za uzgoj mareliceMarelica, za razliku od ostalih Prunus vrsta, ima veće zahtjeve spram ekoloških uvjeta. Bez obzira što se marelica može praktički uzgajati od 50° sjeverne do 40° južne geografske širine najbolje rezultate u uzgoju daje na ograničenom području.

            • Izbor položaja za podizanje nasada mareliceObzirom da je marelica osjetljiva vrsta na naglu promjenu temperature, kasne proljetne mrazove zbog rane cvatnje i jako vlažna te teška tla, izboru položaja za podizanje nasada marelice treba se posvetiti puna pažnja.

            • Priprema tla za sadnju mareliceNakon što se izabrao teren, iskrčio, očistio i poravnao, slijedi analiza tla.

            • Izbor sadnog materijala marelicePošto nasad uvelike ovisi o kvaliteti sadnog materijala, preporučuje se saditi jednogodišnje sadnice visoke kvalitete koje su bezvirusne, s dobro razvijenim korijenovim sustavom i zrelim nadzemnim dijelom.

            • Izbor podloga za marelicuZadovoljavajuće podloge za marelicu još uvijek nema što dovodi do teškoća u uzgoju i širenju ove atraktivne voćne vrste. Kao podloge u Hrvatskoj više se koriste generativne od vegetativnih podloga. 

            • Izbor sorata mareliceKod biranja sorte, možda bi najbolje bilo da je marelica cijepljena na sjemenjak jer će tada biti najmanje osjetljiva na apopleksiju. Osim toga, treba izabrati što manje bujnu sortu kako bi se plodovi mogli brati bez upotrebe ljestava. 

            • Izbor uzgojnog oblika za marelicuKako marelica traži puno svjetla odabir uzgojnog oblika uvjetovan je klimatskim prilikama, a ponajviše osvjetljenjem. U kontinentalnom području kao uzgojni oblici najčešće se koriste vaza i vretenasti grm.

            • Vrijeme i tehnika sadnje mareliceNajbolje vrijeme za sadnju marelice jest vrijeme mirovanja u jesen, iako se može saditi i na proljeće. Svi oštećeni dijelovi korijena trebaju se prije sadnje odstraniti dok se sitno korijenje ne prikraćuje.

            • Održavanje nasada mareliceNasad marelice se održava kao i kod svih ostali voćni vrsta. Unutar reda potrebno je ukloniti korove primjenom herbicida. Između redova najpovoljnije je zatravljivanje površine koje je potrebno tijekom vegetacije kositi i malčirati.

            • Gnojidba mareliceZa planiranje gnojidbe važna je analiza tla međutim, vrlo su važni i neki drugi faktori kao što je izračun gnojidbe na osnovu analize tla, vođenje evidencije utroška pojedinih gnojiva, zalihe gnojiva itd.

            • Navodnjavanje mareliceKao i kod svih drugih voćnih vrsta pa tako i navodnjavanje marelice je obavezna agrotehnička mjera.

            • Rezidba mareliceRezidba se mora redovito obavljati ukoliko se želi dobiti više plodova dobre kvalitete. Također je dobro potaknuti vegetativni rast kako bi voćka stvorila što više duljih mješovitih rodnih šiba koje imaju dulje razdoblje cvatnje pa lakše izbjegavaju proljetne mrazove.

            • Berba mareliceMarelica se u Hrvatskoj bere od lipnja do kraja srpnja.

            • Hranjiva vrijednost mareliceMarelica je jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A, C, B kompleksa, kalija i beta karotena. Marelica je dobar je izvor biljnih vlakana, celuloze i pektina koji povoljno utječu na probavu, a preporučuje se anemičnim osobom zbog visokog sadržaja željeza.

            • Uporabna vrijednost mareliceOsim za potrebe prehrane stanovništva, marelica se koristi kao dekorativna vrsta, a njeno drvo je visoke mehaničke i dekorativne kvalitete.

          • TrešnjaTrešnja (lat. Prunus avium L.) je voćna vrsta koja spada u porodicu Rosaceae i rod Prunus. Spada u koštičave voćne vrste zajedno s breskvom, šljivom, višnjom i bademom.

            • Ekološki uvjeti za uzgoj trešnjeTrešnja, kao i sve druge voćne vrste, ima određene zahtjeve prema ekološkim uvjetima proizvodnje. Redoviti i zadovoljavajući urod visoke kvalitete moguće je postići samo u područjima i voćnjacima gdje su ekološki uvjeti svake sezone optimalni.

            • Izbor položaja za podizanje nasada trešnjePoložaj terena za podizanje intenzivnog nasada trešnje mora zadovoljavati određene ekološke uvjete.

            • Priprema tla za sadnju trešnjeSvrha i temeljne odrednice pripreme tla za sadnju je jednako onom opisanom u poglavlju istog naslova kod jabuke.

            • Izbor sadnog materijala trešnjeKao i za sve ostale voćne vrste tako i sadni materijal trešnje mora biti bezvirusni, zdravstveno ispravan, kvalitetan, kategoriziran te nabavljen u provjerenom rasadniku.

            • Izbor podloga za trešnjuSve sorte nemaju jednaku podudarnost s istom vrstom podloge pa je u tome radi postizanja boljih rezultata potrebno znanje i iskustvo. Kao podloge za trešnju kod nas su zastupljene generativne, ali i vegetativne podloge.

            • Izbor sorata trešnjeNajvažniji kriteriji za odabir sortimenta trešnje su veličina ploda, čvrstoća ploda, vrijeme dozrijevaja, otpornost prema pucanju plodova, okus i samooplodnost. Prema tim kriterijima, slijedi preporuka sorata za uzgoj.

            • Izbor uzgojnog oblika za trešnjuRezidbom mladih voćaka trešnje oblikuje se uzgojni oblik, a kod voćaka u rodu održava se povoljna ravnoteža između rasta i rodnosti. Uzgojni oblik trešnje u najvećoj mjeri ovisi o podlozi na koju je cijepljena.

            • Vrijeme i tehnika sadnje trešnjeZa trešnju se preporučuje jesenska sadnja. Prije same sadnje potrebno je odstraniti sve oštećene dijelove korijena dok sitno korijenje nije potrebno prikraćivati.

            • Sustavi uzgoja trešnjeKako je većina sorata trešnje autosterilna i ističu se specifičnim problemom u oplodnji (interinkompatibilitet), potrebno je saditi multisortne nasade tj. nasade s različitim sortama u različitim redovima.

            • Održavanje nasada trešnjeNasad trešnje se održava kao i kod svih ostali voćni vrsta. Unutar reda potrebno je ukloniti korove primjenom herbicida.

            • Gnojidba trešnjeZ gnojidbu trešnje kao i svake druge poljoprivredne kulture potrebno je voditi evidenciju koju svaki poljoprivredni proizvođač mora voditi.

            • Navodnjavanje trešnjeDonedavna sadnja sorata trešnje na bujnim podlogama uvjetovala je relativno visoka stabla čiji je korijen dosezao duboko u zemlju pa je biljci na taj način bio omogućen pristup izvorima vode u tlu koji nisu dostupni površinskom korijenju novih sorata trešnje koje je zbog toga potrebno obavezno navodnjavati.

            • Rezidba trešnjeTrešnja se odlikuje izraženom dominacijom vrha tako da nakon skraćivanja sadnice razvije nekoliko jakih izboja na vrhu sadnice. U drugoj godini će iz njihovih vegetativnih pupova  izrasti jače mladice.

            • Zaštita od pucanja plodova trešnjeTrešnja za svoj razvoj treba dovoljne količine vode (slično kao jabuka), ali su oborine u razdoblju od početka promjene boje pa do berbe vrlo opasne.

            • Berba trešnjeČak 25% težine plod trešnje dobiva u posljednjem tjednu prije berbe, stoga se berba pokušava produljiti čim više da bi se urod poboljšao i dobio čim veći plod.

            • Hranjiva vrijednost trešnjeTrešnje su jedno od voća sa najnižim glikemičnim indeksom. Glikemični indeks nam pokazuje kako neka namirnica nakon konzumacije djeluje na nivo glukoze u krvi i kako utječe na lučenje insulina. Kao mjera se uzima glukoza koja ima glikemični indeks 100. Nakon konzumiranja hrane s visokim GI, zbog naglog lučenja velikih količnina insulina brzo pada nivo glukoze u krvi, dolazi do hipoglikemije a što pojačava potrebu za slatkim. Začarani krug se zatvara – više slatkiša traži još novih slatkiša.

            • Uporabna vrijednost trešnjeZanimljivo je da je taj plod na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterola u krvi, koji je inače faktor koji uvelike pridonosi razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar.

          • VišnjaVišnja (lat. Prunus cerasus L.) je voćna vrsta koja spada u koštičave voćke. U biljnoj sistematici spada u porodicu ruža (Rosaceae), rod Prunus i podrod Cerasus.

            • Ekološki uvjeti za uzgoj višnjeVišnja se može uzgajati u hladnijim klimatskim područjima, ali i u sredozemnom području. U vrijeme dubokog zimskog mirovanja višnja može podnijeti temperature i do -35 °C.

            • Izbor položaja za podizanje nasada višnjeVišnja je u pogledu položaja i tla vrlo skromna voćka tako da se uspješno može uzgajati na svim položajima. Ipak, više joj odgovaraju otvoreni nego zatvoreni položaji.

            • Priprema tla za sadnju višnjeVišnja je dugogodišnja voćna vrsta koja se uzgaja na jednom mjestu duže od 20 godina. Iz tog razloga potrebna joj je temeljita priprema tla.

            • Izbor sadnog materijala višnjeZa sadnju višnje u obzir dolaze samo prvorazredne jednogodišnje sadnice višnje sa snažno razvijenim nadzemnim dijelom s prijevremenim izbojima te dobro razvijenim korijenovim sustavom.

            • Izbor podloga za višnjuKao podloge za višnju zastupljene su i generativne i vegetativne podloge.

            • Izbor sorata višnjeKod izbora sorata višnje treba voditi računa o dvjema važnim činjenicama. Najprije da se u sjevernim krajevima Hrvatske uspješno uzgajaju sorte tzv. sjeverne višnje, a u Dalmaciji sorta Maraska.

            • Izbor uzgojnog oblika za višnjuVišnja se može uzgajati u obliku popravljene piramide i vaze. Na slabo bujnim podlogama može se uzgajati i u obliku vretenastog pa čak i vitkog vretenastog grma.

            • Vrijeme i tehnika sadnje višnjePreporučuje se jesenska sadnja jer proljetna, a posebno kasna proljetna, sadnja može biti vrlo loša glede primitka i razvitka primljenih sadnica jer višnja rano tjera, njezini pupovi se rano probude dok se korijen istodobno u tlu sporo regenerira, stoga u toj dobi nema dobre ravnoteže u opskrbi vodom i hranivima iz tla.

            • Održavanje nasada višnjePošto se višnja može uzgajati u dva različita uzgojna područja (kontinentalna Hrvatska i Dalmacija), održavanje nasada u ta dva dijela se bitno razlikuju.

            • Gnojidba višnje

            • Navodnjavanje višnjeKao i kod svih drugih voćnih vrsta pa tako i navodnjavanje višnje je obavezna agrotehnička mjera. U intenzivnim nasadima višnja će dati najbolji prirod samo ako se navodnjava.

            • Rezidba višnjeKako je snaga vegetativnog rasta višnje u prvim godinama nakon sadnje dobra, uzgojni oblik se relativno brzo oblikuje. Dominacija vrha je izražena pa je pravovremena izolacija vrha važna za dobro obrastanje grana i sprječavanje zasjenjivanja.

            • Berba višnjeBerba je najzahtjevniji posao u nasadu višnje. Naime, ukoliko se višnja bere ručno, što je kod nas najčešće slučaj, od ukupnog prihoda više od 30% otpada na trošak ručne berbe koja ispada dosta skupa.

            • Hranjiva vrijednost višnjePoznato je da nutricionisti redovito preporučuju konzumiranje što više raznovrsnog voća, a razloga za konzumiranje višanja je uistinu mnogo. Višnje su poznate po svojoj živoj crvenoj boji. Tu boju duguju polifenolnim flavonoidima antocijanima, pigmentu koji daje crvenu, ljubičastu ili plavu boju voću, a najviše su koncentrirani u koži.

            • Uporabna vrijednost višnjeOporavak sportaša nakon unosa koncentrata soka od višnje značajno je brži u odnosu na konzumiranje sokova koji nemaju isti hranjivi sadržaj soka od  višnje. Nakon pijenja soka od višnje, sportaši se vraćaju na 90 posto normalne mišićne sile kroz 24 sata, u usporedbi sa samo 85 posto kroz isto vrijeme, ali bez soka od višnje.

          • JagodaJagoda (lat. Fragaria × ananassa Duch.) je najznačajnija jagodasta voćna vrsta iz više razloga: lako se razmnožava vriježama, rano prorodi (najčešće u prvoj godini nakon sadnje), rano dozrijeva (već u svibnju) kada je tržište slabo opskrbljeno svježim voćem, daje vrlo kvalitetne plodove koji se mogu iskoristiti u različite svrhe. Također, jagoda brzo vraća uložena sredstva u proizvodnju i veoma je rentabilna voćna vrsta, osobito ako se uzgaja na suvremeni način u blizini velikih gradova.

            • Ekološki uvjeti za uzgoj jagodeJagoda se može uzgajati u veoma različitim ekološkim sredinama od suptropa preko umjerene kontinentalne klime do južne granice Arktika. U našim krajevima za uspješno uzgajanje jagode važniji su klimatski od zemljišnih čimbenika.

            • Izbor položaja za podizanje nasada jagodeKao najpovoljniji položaji za uzgoj jagode pokazale su se nizine vezane uz doline rijeka ili uz njihove pritoke zbog niske nadmorske visine (do 200 m), bez nagiba ili s blagim nagibom (3 do 5%) što jagodi najviše odgovara.

            • Priprema tla za sadnju jagodePrije same priprema tla vrlo je bitno voditi računa o plodoredu. Jagoda na istu površinu dolazi tek nakon 3 godine. Također se preporučuje da se jagoda ne sadi iza određenih kultura kao što su krumpir, rajčica ili krizanteme ili neke druge vrste jagoda.

            • Izrada gredica za sadnju jagodeNa pripremljenoj parceli napravi se prva gredica koja mora biti ravna i usporedna s dužom stranom parcele ili puta, a ostale gredice se ravnaju prema njoj. Gredice se rade mehanizirano, priključnim strojem u nas nazivanim baulator.

            • Izbor sadnog materijala jagodeOsnova uspješne proizvodnje jagoda predstavlja i kvalitetan, sortno čisti i zdravstveno ispravan tj. bezvirusni sadni materijal. Kod izbora sadnica jagode potrebno je voditi računa da je centralni pup uočljiv i svjež.

            • Izbor podloga za jagoduJagoda se uzgaja na vlastitom korijenu pa podloge ne postoje.

            • Izbor sorata jagodeSorta čini 50% uspješne proizvodnje. Obzirom da danas postoji i preko 10.000 sorata jagode, vrlo je teško odabrati najbolje sorte za uzgoj.

            • Vrijeme i tehnika sadnje jagodeKako je jagoda višegodišnja zeljasta biljka može se saditi tijekom cijele godine. U intenzivnim jednogodišnjim nasadima sadnice jagode preporučuje se saditi krajem srpnja ili početkom kolovoza jer tada će sadnica dati siguran i kvalitetan urod u sljedećoj vegetaciji.

            • Sustavi uzgoja jagodeJagoda se može uzgajati na više načina pa se razlikuju dva osnovna načina uzgoja: uzgoj na otvorenom polju i uzgoj u zaštićenom prostoru.

            • Održavanje nasada jagodeSadnice 10 do 14 dana nakon sadnje imaju razvijena 2 do 3 lista. U to vrijeme je najlakše konstatirati primitak sadnica i obaviti nadosadnju kako bi planirani sklop bio realiziran.

            • Gnojidba jagodeJagoda je kultura koja se po načinu proizvodnje i gnojidbe posve razlikuje od ostalih voćnih vrsta. Ali je zajedničko kao i svim ostalim voćnim kulturama da treba voditi evidenciju upotrebe gnojiva točnije.

            • Navodnjavanje jagodeVažnost ove agrotehničke mjere proizlazi iz svojstva da jagoda kao voćna vrsta ima velike potrebe za vodom u svim fenofazama rasta i razvoja. Voda neophodna za uzgoj jagoda potječe od oborina u obliku kiše, snijega i rose te od navodnjavanja.

            • Berba jagodePriprema za berbu započinje još tijekom zime kako bi se na vrijeme osigurao sav potreban materijal, radna snaga, oprema i prodaja.

            • Hranjiva vrijednost jagodeKultiviranjem su uzgojene vrlo krupne i crvene jagode. Od vrtnih jagoda poznate su ananas jagode krupnih plodova i slatkasto-kiselkastoga okusa.

            • Uporabna vrijednost jagodeProljeće i ljeto je doba jagoda jer krajem ožujka iz staklenika stižu prve crvene, sočne, primamljive jagode koja cijelo ljeto mame svojim mirisom, bojom i obiljem zdravlja. Pored divlje šumske jagode, postoje još i brojne druge uzgojene vrste s velikim i raznim oblicima plodova, kao i vrtne jagode - mjesečarke. 

        • Agrotehnika voćnjakaU cjelokupnom hrvatskom gospodarskom okruženju stalno se događaju brojne promjene koje se posebno odražavaju i na poljoprivredni sektor.

          • Ekološki uvjeti za uzgoj voćaka  Ekološki uvjeti govore i upozoravaju na to o čemu je potrebno voditi računa kada se polazi od ideje i želje da se na nekoj površini podigne suvremeni voćnjak. Znalačka interpretacija ekoloških uvjeta nekog područja ili lokaliteta upućuje na to može li se ili ne može na planiranom položaju podizati komercijalni plantažni nasad.

          • Izbor mjesta za podizanje voćnjaka  Obzirom da se položaj bira samo jedanput, potrebno mu je posvetiti potpunu pozornost.

          • Priprema tla za podizanje voćnjaka  Tlo je potrebno pažljivo pripremiti kako bi se posađene voćke pravilno razvijale, redovno rađale i duže živjele. Priprema zemljišta sastoji se od čišćenja terena, ravnanja terena, melioriranja i rigolanja terena.

          • Analiza tlaPoznato je da svaka biljka prirodom iznese određeni dio hraniva iz tla kojeg iduće godine treba nadoknaditi gnojivom. Stoga, da bi znali kakvo je stanje hraniva u tlu potrebno je prethodno napraviti pedološku analizu.

          • Popravljanje strukture tla u nasadu  U vrijeme stalnog poskupljenja mineralnih gnojiva i ostalog repromaterijala, poljoprivrednici bi trebali početi primjenjivati mjere kojima će popraviti i sačuvati plodnost tla kako bi zadržali prinose i eventualno uštedjeli prilikom kupovine repromaterijala.

          • Meliorativna gnojidba  Meliorativna gnojidba je jedna od dvije alternative u provođenju tla u višu grupu opskrbljenosti tj. meliorativnom gnojidbom se povećava količina zalihe hraniva u tlu.

          • Izbor vrsta, sorata i podloga voćakaUspjeh u voćarskoj proizvodnji najviše ovisi o izoru voćne vrste, sorte i podloge. Jednu vrstu pa i sortu treba uzgajati u području i na podlozi koji im najbolje odgovaraju.

          • Izbor sadnog materijala voćaka  Najprofinjeniji i najodgovorniji stručni dio posla kod podizanja nasada jabuka jest izbor i osiguranje sadnog materijala određenih sorata na odgovarajućoj podlozi. Sve što se planira i želi imati u nasadu osigurava se voćnim sadnicama.

          • Izbor uzgojnih oblika za voćke  Uzgojni oblik voćke predstavlja način na koji se oblikuje krošnja. Uzgojni oblik je, uz sortu, podlogu, i razmak sadnje ključni element o kojem ovisi rentabilnost proizvodnje.

          • Parceliranje voćnjakaKada se nasad podiže na većoj površini, vrlo je važno da se ta površina podijeli na parcele.

          • Raspored voćaka u nasadu  Raspored voćaka u nasadu može biti različit. Pravilan raspored mora osigurati voćkama dovoljno životnog prostora, sigurno oprašivanje i primjenu mehanizacije.

          • Raspored sorata i oprašivača  U nasadima u kojima će se uzgajati autosterilne voćne vrste (jabuka, kruška, trešnje, višnja, orah, lijeska, pitomi kesten, ...) posebna se pozornost daje izboru i rasporedu sorata oprašivača.

          • Određivanje razmaka sadnje voćaka  Razmak sadnje između voćaka, kako između redova tako i u redu, je različit. On najčešće ovisi o biološkim osobinama voćne vrste, o bujnosti, sorti, podlozi, osobinama tla, klimatskim uvjetima, načinu obrade tla, mogućnosti primjene mehanizacije i dr.

          • Sadnja voćakaZa uspjeh u sadnji voćaka potrebno je:

          • Održavanje tla u voćnjakuOsnovna svrha održavanja tla u voćnjaku je osiguranje plodnosti, vlage, hranjivih i organskih tvari u tlu.

          • Navodnjavanje voćnjaka  Navodnjavanje je agrotehnička mjera kojom se korijenov sustav opskrbljuje dovoljnom količinom vode jer padaline najčešće ne zadovoljavaju potrebe voćke za vodom.

          • Gnojidba i prihrana voćaka  Zbog posebnosti korijenovog sustava voćaka kao višegodišnjih kultura, njihova ishrana je znatno složenija nego ishrana jednogodišnjih kultura.

          • Rezidba voćaka  Rezidba je osnovni pomotehnički zahvat. Voćke u intenzivnim nasadima je potrebno orezivati iz više razloga.

          • Prorjeđivanje plodova Prorjeđivanje je pomotehnički zahvat gdje se uspostavlja ravnoteža između vegetativnog i generativnog rasta. Postoji kemijsko i mehaničko prorjeđivanje.

          • Upotreba herbicida u voćnjaku  U intenzivnim nasadima voćaka borba protiv korova zauzima važno mjesto. Njihovom suzbijanju potrebno je posvetiti dužnu pozornost jer nanose velike štete u voćarskoj proizvodnji.

          • Zaštita voćaka od niskih temperatura  Voćke su posebno izložene opasnosti od niskih temperatura u prijelaznim fenofazama tj. iz zimskog mirovanja u vegetaciju ili iz vegetacije u zimsko mirovanje.

          • Berba voćaka  Da bi berba bila pravilna i kvalitetna, trebamo odraditi i određene predradnje u toku godine. Znači osim onih standardnih kao što su pravilna zaštita od bolesti i štetnika, navodnjavanje, zaštita od tuče, tu je još izuzetno važno kemijsko i ručno prorjeđivanje plodova kojima postižemo to da su plodovi na stablu pravilno raspoređeni, da nisu u gronjama i da tu samu berbu možemo odraditi pravilno i kvalitetno.

          • Mreže protiv tuče Wiesel sustavKada pričam s kolegama voćarima, vinogradarima, rasadničarima, mnogi me pitaju što zapravo znači pojam Wiesel sustav za zaštitu od tuče.

          • Noviteti prilikom montaže mreža protiv tučeDošlo  je do  bitnih promjena u plantažnim nasadima jabuke posljednjih nekoliko godina. Plantažni su nasadi sve viši, urodi su sve veći, statika sve zahtjevnija, a vremenske (ne)prilike sve ekstremnije. Nemalo se je nasada jabuke u Austriji i bližoj okolici jednostavno srušilo u vrijeme nekoliko tjedana prije berbe.

        • Zaštita voćnjakaZadnjih godina u Hrvatskoj je primijećen trend u porastu površina pod voćnjacima. Zasnivanje i briga oko voćnjaka zahtijeva značajna financijska sredstva što u konačnici osigurava dobitak.  Miješanje pesticida zavisi od više faktora o kojima treba voditi računa kako ne bi došlo do štetnih posljedica zbog nestručne primjene. Zbog pogrešnog miješanja pojedinih pripravaka dolazi do brže razgradnje aktivne supstance, smanjene efikasnosti, a često i pojave paleži na lišću i plodovima voćaka. Stoga prilikom miješanja dvaju ili više pripravaka preporuča se pridržavati slijedećih pravila:Stavljenu mješavinu treba istog dana upotrijebiti i ne ostavljati je za upotrebu idućeg dana.NIKAD NE MIJEŠATI NERAZRIJEĐENE PRIPRAVKE (KONCENTRATE). U VOĆARSTVU I VINOGRADARSTVU UTROŠAK PRIPRAVKA IZRAŽAVA SE U POSTOTKU (%)

          • Zaštita jabukeOsnovni plan prskanja jabuka radi se prema najvažnijoj bolesti jabuka, a to je krastavost jabuka. Mnogo je različitih programa zaštite koje daju stručnjaci iz zaštite bilja ili proizvođači pesticida.

            • Bolesti jabukeJabuku napada određeni broj bolesti od kojih se određene pojavljuju svake godine, a neke samo kad se zadovolje određeni klimatski uvjeti. Više o bolestima jabuke i njihovim simptomima, biologiji razvoja, potrebnim klimatskim uvjetima i prevenciji pročitajte u člancima ispod.

              • Bakterijska palež jabukeErwinia amylovora   Bakterijska palež jabuke opasna je bakterijska bolest  ne samo jabuka i krušaka već i mnogih drugih vrsta obzirom da napada oko 160 biljnih vrsta iz 30 rodova. Osim jabuka i krušaka bolest napada dunju, glog, oskorušu, mušmulu te još neke koštičave i ukrasne vrste. Zbog zastupljenosti u našoj proizvodnji, bakterijska palež može nanijeti velike gospodarske štete. Raširena je u gotovo svim europskim zemljama.

              • Krastavost lista i ploda jabukeVenturia inaequalis   Krastavost ili fuzikladij jabuke (Venturia inaequalis) kako u svijetu tako i kod nas je najvažnija i najštetnija bolest jabuke. Pojava ove bolesti smanjuje količinu i kvalitetu uroda. Kako je u Hrvatskoj jabuka najvažnija voćna vrsta po intenzivnosti uzgoja, zaštita od bolesti i štetnika godišnje stoji od 8 do 10 tisuća kuna, što čini četvrtinu ukupnih troškova. Polovica iznosa  troškova suzbijanja otpada samo na fuzikladij. Zapravo, gotovo cijeli program zaštite jabuke prilagođen je suzbijanju fuzikladija. Prosječan broj tretiranja u nas je oko 15 do 20 puta.

              • Pepelnica jabukePodosphaera leucotricha   Nakon krastavosti, ovo je najčešća bolest jabuka. Osim jabuke, štete nanosi i kruški, dunji i mušmuli. Pojavu bolesti pospješuju blage zime, suho i toplo vrijeme u proljeće, jača gnojidba, osjetljive sorte, moderan način uzgoja. Teže ju je suzbiti od krastavosti od koje ju razlikuje što se više javlja za toplijih, manje kišnih godina, te na više sunčanim, manje vlažnim i toplijim položajima što je uvjetovano drugačijim zahtjevima gljive u pogledu vlage zraka i padalina.

              • Smeđa trulež plodova jabukeMonilia fructigena   Smeđa trulež plodova najznačajniji je prouzročitelj truleži jezgričavog voća, najčešće jabuka i krušaka, a može napasti i koštičavo voće, šljive i trešnje. Ova bolest nanosi ogromne štete, pa može uništiti od 50% pa čak do 75% uroda.

              • Rak kore jabukeNectria galligena   Rak kore je vrlo važna bolest jabuke, a nastaje putem rana.

              • Rak korijenova vrata jabukePhytophthora cactorum   Ova bolest se najčešće javlja na jabuci, nešto rjeđe na kruškama i koštuničavim vrstama voćaka. U Hrvatskoj prvi puta je determinirana u dolini Neretve 1980. godine. Kasnije je ustanovljena i na drugim lokalitetima.

            • Štetnici jabukeOsim bolesti, jabuku napadaju i mnogi štetnici o kojima možete pročitati više u člancima ispod.

              • Jabučni savijačCydia pomonella L.   Jabučni savijač najvažniji je štetnik u intenzivnim nasadima jabuke. Protiv ovog štetnika provode se 1 do 2 pa čak do 7 tretiranja godišnje stoga se najveći dio mjera suzbijanja štetnika u nasadima upravo odnosi na ovu vrstu. Smatra se da može izazvati štetu u visini od 50% potencijalnog prinosa, s time da mu je u novije vrijeme štetnost jako porasla što se pripisuje klimatskom zatopljenju zbog čega je pojava ove vrste sve ranija i jača.

              • Voćni crveni paukPanonychus ulmi Koch   Voćni crveni pauk odavno je poznat kao štetnik voćaka, a tek od 1960. godine postaje važnijim štetnikom plantažnih nasada jabuka, najprije u Međimurju, a kasnije i drugdje u Hrvatskoj. Međutim, od tada se brojnost populacija općenito smanjuje pa se smatra da pojava ovog pauka postaje problem samo tamo gdje je izazvan nekom pogrešnom mjerom. Postoji više teorija o osciliranju pojave crvenog pauka.

              • Savijač kožice plodaCapua reticulana Hb.   Kao štetnik, savijač kožice ploda otkriven je prvi puta u okolici Varaždina 1964. godine. Jaki napadi ovog štetnika javljaju se uglavnom u plantažnim voćnjacima u kojima se provodi intenzivna, ponekad i pretjerana, zaštita uz primjenu univerzalnih insekticida. Ovaj štetnik najčešće napada jabuku i krušku.

              • Jabučna krvava ušEriosoma lanigerum Hausm.   Smatra se da je ovaj štetnik introduciran u Europu iz Sjeverne Amerike još krajem 18. stoljeća. Vrlo je proširena u nas i to češće u intenzivnim voćnjacima. Jedan od razloga jest da se rado naseljuju na brojnim ranama koje su nastale rezidbom.

              • Jabučna koma ušLepidosaphes ulmi Lind.   Jabučna koma uš je čest štetnik kod nas. Najčešće se nalazi na jabukama i kruškama.

              • Kalifornijska štitasta ušQuadraspidiotus perniciosus Comst.   Kalifornijska štitasta uš često se naziva i San Jose uš prema kalifornijskoj dolini San Jose. Domovina ovog štetnika je Kina odakle je prenesena u Sjevernu Ameriku. U Europi je otkrivena 1928. godine u Mađarskoj pa u Subotici odakle se ubrzo proširila i u Hrvatsku. Spada u karantenske štetnike (lista A2) za našu i većinu drugih europskih zemalja.

              • Jabučni cvjetarAnthonomus pomorum L.   Jabučni cvjetar jedan je od najvažnijih štetnika jabuke u našoj zemlji.

              • Jabučni svrdlašRhynchites bacchus L.   Jabučni svrdlaš čest je štetnik jabuka. Najveće štete nanosi u godinama s hladnim proljećem kada je razvoj voćaka usporen. Ova vrsta prenosi spore gljivica Monilia vrste.

              • Moljac vijugavih minaLyonetia clerkella L.

              • Patuljasti moljac minerStigmella malella Stt.   Ovaj štetnik napada jabuku, kod nas je vrlo čest i može izazvati velike štete.

              • Moljac kružnih minaLeucoptera malifoliella Zell.   Ovaj miner može biti vrlo štetan jer se u Hrvatskoj često javlja u velikom broju.

              • Moljac točkastih minaPhyllonorycter pomifoliella Zell.   Moljac točkastih mina samo povremeno nanosi velike štete.

              • Mali mrazovacOperophtera brumata L.   Česti je štetnik koji se javlja u rastresitom tipu nasada jabuka, posebno u blizini šuma. Periodični je štetnik.

              • Jabučna pepeljasta ušDysaphis plantaginea Pass.   Jabučna pepeljasta uš je najštetnija vrsta lisnih ušiju u Hrvatskoj. Proširena je u cijeloj Europi, ali i na drugim kontinentima.

              • Jabučna buhaPsylla mali Schm.   Ozbiljan je štetnik jabuke samo u netretiranim voćnjacima. Široko je rasprostranjena i česta u Europi.

              • Jabučna osicaHoplocampa testudinea Klug.   Jabučna osica javlja se sve češće u intenzivnim nasadima jabuka što ju svrstava u najvažnije štetnike jabuka.

              • Jabučna zelena ušAphis pomi De Geer   Ovaj štetnik je proširen po cijeloj Europi, a vrlo je čest i kod nas. Osim jabuke napada i krušku.

              • Jabučni staklokrilac Synanthedon myopaeformis Borch.   Jabučni staklokrilac važan je štetnik plantažnih nasada jabuka.

              • Travna uš jabukeRhopalosiphum insertum Walk.

              • GranotočZeuzera pyrina L.   Ovaj štetnik napada gotovo sve vrste voćaka. Jedan je od najvažnijih štetnika nasada jabuke i kruške u mediteranskom području.

              • Jabučni moljacYponomeuta malinellus Zell.   Ovaj štetnik je dosta rijedak u Hrvatskoj.

              • Rogati cvrčakStictocephala bisonia Kopp & Yonke   Ovaj štetnik je američkog podrijetla.

              • Manje značajni štetnici jabuke

            • Orijentacijski programi zaštite jabuke Uvodne napomene distributera Fitopromet d.o.o.Distributer SZB i gnojiva je programe zaštite i gnojidbe za pojedine kulture napravio na temelju sredstava za zaštitu bilja i gnojiva koja su registrirana i imaju dozvolu za promet na hrvatskom tržištu.U programima distributer SZB i gnojiva informativno navodi i sredstva koja u nekim zemljama imaju proširene dozvole za primjenu na pojedinim kulturama, kao i sredstva koja su ispitana u pokusima za neke druge namjene.Distributer SZB i gnojiva programe navodi kao orijentacijske jer ovise o klimatskim uvjetima, zdravstvenom i općem stanju pojedinog nasada te drugim uvjetima i kao takvi podložni su promjenama.

          • Zaštita kruške

            • Bolesti kruške

              • Krastavost kruškeVenturia pyrina   Krastavost ili fuzikladij kruške ekonomski je izuzetno važna bolest jer stvara najveće teškoće proizvođačima ove voćne vrste. Rasprostranjena je po cijelom svijetu, ali veće probleme stvara u Europi i Japanu. Sorte osjetljivije na krastavost mogu pretrpjeti čak 100% gubitka uroda. Krastavost kruške podsjeća na krastavost jabuke u gotovo svim aspektima. Razlike su u tome što kod krastavosti kruške, pjege nastaju u pravilu s donje strane lista,  zaraza lista javlja se vrlo rano dok je još uvijen zbog čega su pjege locirane uz glavnu žilu, ranu i jaku zarazu plodova prate jake deformacije i raspucavanje tkiva (izraženije nego kod jabuke) te parazit krastavosti kruške često prezimljava na kori mladih izboja zbog čega i nastaju rane zaraze.

              • Bakterijska palež kruškeErwinia amylovora   Bakterijska palež jabuke i kruške opasna je bakterijska bolest  ne samo jabuka i krušaka već i mnogih drugih vrsta obzirom da napada oko 160 biljnih vrsta iz 30 rodova. Zbog zastupljenosti u našoj proizvodnji, bakterijska palež može nanijeti velike gospodarske štete. Raširena je u gotovo svim europskim zemljama.

              • Siva pjegavost lista kruškeMycosphaerella sentina   Siva pjegavost lista kruške je bolest koja osim kruške napada i dunju. Veoma je rasprostranjena u samoniklim, starim ili zapuštenim voćnjacima krušaka. Također, bolest se pojavljuje u voćnjacima gdje se ne provodi redovita zaštita od krastavosti, a posebno u uvjetima kišnih proljeća. Siva pjegavost lista kruške može izazvati ozbiljne štete koje se manifestiraju preuranjenim otpadanjem lišća. Osim na kruški, bolest se može pojaviti na dunji, pa čak i na jabuci u iznimnim slučajevima.

              • Kruškin pikacGymnosporangium sabinae   Kruškin pikac ili rđa kruške je česta bolest kruške u južnoj Hrvatskoj i Istri u komercijalnim voćnjacima, no već dulji niz godina prisutna je i u kontinentalnom dijelu u urbanim sredinama. Ova vrsta parazita je heterotalična što znači da ima dva domaćina. Ecidijski stadij se javlja na kruškama, a telio stadij na Juniperus vrstama. Ako ove dvije vrste imate u susjedstvu, imati ćete problema s kruškinim pikcem.

              • Bakterijski rak kruškePseudomonas syringe pv. syringe   Ova bakterijska bolest izuzetno je opasna za krušku jer može uzrokovati sušenje grana i čitavog stabla. Često se mijenja s bakterijskom paleži kruške.

              • Rak korijenova vrata kruškePhytophthora cactorum   Ova bolest se rjeđe javlja na kruškama i koštuničavim vrstama voćaka. U Hrvatskoj prvi puta je determinirana u dolini Neretve 1980. godine. Kasnije je ustanovljena i na drugim lokalitetima.

              • Rak kore kruškeNectria galligena   Rak kore je manje važna bolest kruške, a nastaje putem rana.

            • Štetnici kruške

              • Obična kruškina buhaPsylla pyri L.   Mnogi istraživači smatraju običnu kruškinu buhu najvažnijim štetnikom kruške u nas. Najčešće se javlja u nasadima krušaka, posebno na niskim uzgojnim oblicima. Mjestimice je bila uzrok krčenja dijelova nasada jer se toliko namnožila da je ugrozila opstanak nasada.

              • Kruškin cvjetarAnthonomus piri Koll.   Važan je štetnik krušaka u Hrvatskoj. Štete se teže zapažaju i često se pripisuju drugim uzrocima.

              • Kruškina osa srčikaricaJanus compressus F.   Ova vrsta ose postaje sve češći štetnik kod nas. Spada u periodične štetnike.

              • Kruškina osicaHoplocampa brevis Klug.   U nekim krajevima ova vrsta je češća i štetnija od jabučne osice.

              • Kruškina brašnena ušDysaphis pyri B. de F.

              • Mušica šiškarica kruškinih plodovaContarinia pyrivora Ril.   Mušica šiškarica kruškinih plodova dosta je raširen štetnik kod nas. Pojavljuje se povremeno i lokalno tako da veće štete nanosi u pojedinim voćnjacima ili samo na pojedinim voćkama s time da se štete iz godine u godinu povećavaju. Češće napada rane sorte.

              • Mušica šiškarica lišća kruškeDasyneura pyri Bouche   Ova mušica je dosta čest i lako uočljiv štetnik u Hrvatskoj, no štete su malene. Veće štete čini samo na sadnicama i u mladim nasadima.

              • Trešnjina osicaCaliroa cerasi L.   U nekim krajevima Hrvatske, trešnjina osica je čest štetnik. Osim kruške napada i trešnju, rjeđe višnju i šljivu.

              • Manje značajni štetnici kruške

            • Orijentacijski programi zaštite kruškeUvodne napomene distributera Fitopromet d.o.o.Distributer SZB i gnojiva je programe zaštite i gnojidbe za pojedine kulture napravio na temelju sredstava za zaštitu bilja i gnojiva koja su registrirana i imaju dozvolu za promet na hrvatskom tržištu.U programima distributer SZB i gnojiva informativno navodi i sredstva koja u nekim zemljama imaju proširene dozvole za primjenu na pojedinim kulturama, kao i sredstva koja su ispitana u pokusima za neke druge namjene.Distributer SZB i gnojiva programe navodi kao orijentacijske jer ovise o klimatskim uvjetima, zdravstvenom i općem stanju pojedinog nasada te drugim uvjetima i kao takvi podložni su promjenama.

          • Zaštita šljiveU zaštiti šljive potrebno je voditi određene evidencije kao što je Evidencijski list o upotrebi zaštitnih sredstava te dostaviti inspekciji. Za brzo i jednostavno obavljanje ove evidencije kao i niz drugih evidencija koje zahtjeva zakonska regulativa možete se poslužiti internet aplikacijom PinovaDoc. Koja iz osnovnih informacija automatski generira i popunjava sve obrasce za inspekciju. na kraju je potrebno samo isprintati obrasce i izvještaje bez potrebnog računanja i preračunavanja jer je aplikacija to napravila za Vas. Osim toga, u evidencijama i statistikama radi vlastite kontrole, omogućen je uvid u ukupnu količinu određenog pesticida i aktivne tvari koju ste dodali na određenu parcelu ili na hektar. Posjetite link: http://pinova-doc.com/hr_HR/primjena .

            • Bolesti šljive

              • Plamenjača šljivePolystigma rubrum   Uz rđu, plamenjača je najvažnija gljivična bolest koja se javlja na šljivi. Ova bolest posebno pridonosi alternativnoj rodnosti šljive što znači da će se izmjenjivati jedna vrlo rodna godina i jedna slabo ili potpuno nerodna godina. Neke sorte su prirodno sklone alternaciji, dok kod većine ostalih sorata uzrok tomu je prvenstveno loša zaštita. Plamenjača se javlja na svim sortama šljive, a posebno velike štete nanosi sorti Požegača. Štete se očituju u prijevremenom otpadanju lišća što onemogućava dozrijevanje plodova koji gube svaku upotrebnu vrijednost.

              • Hrđa šljiveTranzschelia pruni spinosae   Hrđa šljive, uz plamenjaču, najštetnija je bolest koja uzrokuje prijevremenu defolijaciju šljive. Ova bolest osim šljive napada i marelicu, breskvu, a rjeđe i badem.Veće štete su zabilježene samo na šljivi, dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne. Sve sorte šljive podliježu ovoj bolesti.

              • Rogač šljiveTaphrina pruni   Ova bolest je rasprostranjena na šljivi i većinom je bezopasna. Javlja se periodički pa samo u pojedinim godinama, koje u Hrvatskoj i nisu rijetkost, dolazi do jačih napada kada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. To se najčešće događa za kišnih i hladnih proljeća. Rogač šljive javlja se i na mnogim divljim Prunus vrstama.

              • Šarka šljivePlum plox virus (PPV)   Šarka je najpoznatija i najopasnija virusna bolest šljive koja izaziva ogromne ekonomske štete pa se postavlja pitanje i samog opstanka šljivarske proizvodnje obzirom da je ista ograničena jer nisu stvorene potpuno otporne, visokorodne i komercijalno prihvatljive sorte šljive kvalitetnih plodova. Ovisno o sorti može smanjiti prinos do 30% i izazvati otpadanje plodova do 40% mjesec dana prije berbe.

            • Štetnici šljive

              • Šljivina štitasta ušParthenolecanium corni Bouche   Šljivina štitasta uš jedna je od najvažnijih štetnika šljive u Hrvatskoj. Proširena je u cijeloj zemlji. Osim šljive napada i druge voćne vrste. Periodički je štetnik.

              • Šljivin savijač pupovaHedya pruniana Hb.

              • Šljivine osiceCrna šljivina osica (Hoplocampa minuta Christ.) i Žuta šljivina osica (Hoplocampa flava L.)   Ove dvije vrste šljivinih osica ubrajaju se u najvažnije štetnike šljive. Redovito se javljaju svake godine s manjim oscilacijama. U godinama sa slabom cvatnjom, ove osice mogu prouzročiti štetu i višu od 50%.

              • Šljivin savijačCydia funebrana Tr.   Jedan je od najvažnijih štetnika šljive u Hrvatskoj.

              • Šljivina uš uvijalicaBrachycaudus helichrysi Kltb.   Šljivina uš uvijalica je vrlo štetna na šljivi. Palearktičnog je podrijetla, ali je proširena po cijelom svijetu.

              • Šljivin moljac Yponomeuta padellus L.   Šljivin moljac je izrazito periodičan štetnik pa su poznate masovne pojave, posebno u Lici. Osim šljive napada i glog.

              • Višnjin svrdlašRhynchites auratus Scop.   Važan štetnik šljive i višnje.

              • Kukavičji suznikMalacosoma neustria L.   Ovaj štetnik ubraja se u štetnike golobrsta. Najčešće se hrani lišćem šljiva.

              • ŽilogrizCapnodis tenebrionis L.   Žilogriz je jedna od najopasnijih štetnika koštičavih voćaka, pa tako i šljive, posebno u našem obalnom dijelu, no prisutan je i u kontinentalnim krajevima.

              • Manje značajni štetnici šljive

            • Orijentacijski programi zaštite šljiveUvodne napomene distributera Fitopromet d.o.o.Distributer SZB i gnojiva je programe zaštite i gnojidbe za pojedine kulture napravio na temelju sredstava za zaštitu bilja i gnojiva koja su registrirana i imaju dozvolu za promet na hrvatskom tržištu.U programima distributer SZB i gnojiva informativno navodi i sredstva koja u nekim zemljama imaju proširene dozvole za primjenu na pojedinim kulturama, kao i sredstva koja su ispitana u pokusima za neke druge namjene.Distributer SZB i gnojiva programe navodi kao orijentacijske jer ovise o klimatskim uvjetima, zdravstvenom i općem stanju pojedinog nasada te drugim uvjetima i kao takvi podložni su promjenama.

          • Zaštita breskveZaštita breskve zahtjeva vođenje određene evidencije kao što je Evidencijski list o upotrebi zaštitnih sredstava koji treba dostaviti inspekciji. Za brzo i jednostavno izvođenje ove evidencije kao i niz drugih evidencija koje zahtjeva zakonska regulativa možete se poslužiti internet aplikacijom PinovaDoc. 

            • Bolesti breskve

              • Kovrčavost lišća breskveTaphrina deformansKovrčavost lišća breskve je najčešća bolest breskve u Hrvatskoj. Ponajviše nanosi neizravne štete zbog smanjenja asimilacijske površine. Jaka zaraza uzrokuje defolijaciju i novo listanje što narušava normalan rast i razvoj.

              • Pepelnica breskvePodosphaera pannosa   Pepelnica breskve u pojedinim godinama može izazvati znatne štete, posebno na plodovima. U voćnjacima u kojima rano prestaje zaštita zna se pojaviti u jesen na listovima za vrijeme sekundarnog prirasta mladica.

              • Šupljikavost lista breskveStigmina carpophilla   Uzročnik ove bolesti parazitira na svim koštičavim voćnim vrstama. Kod nas je na breskvama dosta česta bolest, posebno na ranim sortama jer se često nakon berbe prestaje sa zaštitom. Jače zaraze se javljaju u kišnim godinama.

              • Palež cvijeta, izboja i trulež plodova breskveMonilia laxa   Ova bolest parazitira na mnogim voćnim vrstama. Ubraja se u najvažnije bolesti breskve.

              • Krastavost breskveVenturia carpophilaOva bolest nije česta kod nas. Osim na breskvi, gljiva može parazitirati na šljivi i bademu. Najčešće se javlja na vinogradarskim breskvama, u zapuštenim voćnjacima breskve ili nasadima s umjetnim kišenjem. Zaraženi plodovi ne izgledaju privlačno i postižu malu tržišnu vrijednost. U kišnim godinama ako se ne provodi zaštita, štete mogu biti velike.

            • Štetnici breskve

              • Breskvin savijačCydia molesta Busck.   Uz breskvinog moljca, jedan je od najvažnijih štetnika breskve. Osim breskve napada marelicu, jabuku i krušku. U Hrvatskoj nije karantenski štetnik, al kako ga nema u nekim zemljama sjeverne Europe nalazi se na A2 listi karantenskih štetnika za Europu.

              • Breskvin moljacAnarsia lineatella Zell.   Uz breskvinog savijača, najvažniji je štetnik breskve. Osim breskve, napada i šljivu. U Hrvatskoj nije karantenski štetnik, al kako ga nema u nekim zemljama sjeverne Europe nalazi se na A2 listi karantenskih štetnika za Europu.

              • Breskvina crna ušBrachycaudus persicae Pass.   Breskvina crna uš je štetnik koji najveće štete može napraviti u rasadnicima.

              • Mediteranska voćna muhaCeratitis capitata Wied.   Mediteranska voćna muha je karantenski štetnik na A2 listi za Hrvatsku. Kako je proširena u mediteranskom području, nazvana je mediteranskom voćnom muhom, a pošto često napada breskvu nazvana je i breskvinom muhom. Od 200 biljnih vrsta, koliko ih napada, najradije napada breskvu, marelicu, krušku, jabuku, a sve češće velike problem radi I na agrumima. Stoga pojavi ovog štetnika pogoduju područja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina zriobe plodova. Treba istaknuti da čak i najmanja zaraza plodova ovim štetnikom može spriječiti njihov izvoz u druge države.

              • Zelena breskvina ušMyzus persicae Sulz.   Ova vrsta uš prenosi više od 100 perzistentnih i neperzistentnih virusa.

              • Breskvina uš uvijalicaMyzus varians David.   Ova uš također prenosi neke vrste virusa, a među njima i virus šarke šljive.

              • Breskvina osa predivicaNeurotoma nemoralis L.   Ova osa predivica javlja se mjestimice. Osim breskve napada marelicu, trešnju i badem.

              • Manje značajni štetnici breskve

            • Orijentacijski programi zaštite breskveUvodne napomene distributera Fitopromet d.o.o.Distributer SZB i gnojiva je programe zaštite i gnojidbe za pojedine kulture napravio na temelju sredstava za zaštitu bilja i gnojiva koja su registrirana i imaju dozvolu za promet na hrvatskom tržištu.U programima distributer SZB i gnojiva informativno navodi i sredstva koja u nekim zemljama imaju proširene dozvole za primjenu na pojedinim kulturama, kao i sredstva koja su ispitana u pokusima za neke druge namjene.Distributer SZB i gnojiva programe navodi kao orijentacijske jer ovise o klimatskim uvjetima, zdravstvenom i općem stanju pojedinog nasada te drugim uvjetima i kao takvi podložni su promjenama.

              • Program zaštite breskve - Fitopromet d.o.o.  Potrebe za 1 ha odraslog nasada. Za starost nasada od 2 godine zadane količine je potrebno množiti s 0,4 do 0,5, dok nasade stare 3 godine količine je potrebno množiti s 0,6 do 0,7.

          • Zaštita mareliceU zaštiti marelice potrebno je voditi određene evidencije kao što je Evidencijski list o upotrebi zaštitnih sredstava te dostaviti inspekciji. 

            • Bolesti marelice

              • Palež cvijeta, izboja i trulež plodova mareliceMonilia laxa   Palež cvijeta i izboja te trulež plodova je puno opasnija bolest marelice nego u drugih koštičavih voćnih vrsta. Ova bolest je najvažniji uzročnik sušenja rodnih grančica marelice. Ako se bolest javlja više godina uzastopno, postupno zahvati veliki dio krošnje što može rezultirati sušenjem cijelog stabla. Kako svake godine nisu povoljni uvjeti za pojavu monilije marelice, zaštita se u manjim voćnjacima ne provodi, međutim ona je potrebna jer štete mogu biti jako velike u godinama povoljnim za razvoj bolesti.

              • Apopleksija marelice  Prijevremeno sušenje i odumiranje stabala marelice tzv. apopleksija ili kap marelice, jedan je od najvećih problema u uzgoju ove voćne vrste. Ova štetna pojava raširena je u mnogim zemljama Europe. Unatoč mnogim istraživanjima, problem odumiranja marelice samo je djelomično razjašnjen. 

              • Ispucala kora marelicePhomopsis perniciosa   Ova bolest napada voćke iz roda Prunus, a posebno marelicu, te orah, jabuku i krušku.

              • Šupljikavost lista mareliceStigmina carpophilla   Kod nas se ova bolest javlja rjeđe nego na drugim koštičavim voćkama pa su i štete manje.

              • Uvijenost i sušenje lista mareliceApiognomonia erythrostoma   Ova bolest javlja se u kišnim godinama i važna je u zemljama u kojima postoji plantažni uzgoj marelice jer izaziva gospodarske štete.

            • Štetnici marelice

              • Breskvin savijačCydia molesta Busck.   Ovaj štetnik osim breskve napada i marelicu. U Hrvatskoj nije karantenski štetnik, al kako ga nema u nekim zemljama sjeverne Europe nalazi se na A2 listi karantenskih štetnika za Europu.

              • ŽilogrizCapnodis tenebrionis L.   Žilogriz je jedna od najopasnijih štetnika koštičavih voćaka, pa tako i marelice, posebno u našem obalnom dijelu, no prisutan je i u kontinentalnim krajevima.

              • Bademov cvjetojedAnthonomus amygdali Hust.   Ovaj periodičan štetnik osim badema napada i marelicu te breskvu.

              • Moljci mareliceMoljci marelice (Recurvaria nanella Hb.; Recurvaria leucatella Cl.)

          • Zaštita trešnjeZaštita trešnje kao i svake druge voćne kulture je kompleksna agrotehnička mjera koja uz primjenu zaštitnih sredstava u toku vegetacije zahtjeva i vođenje evidencija koje ipuniti prema zakonskoj regulativi.

            • Bolesti trešnje

              • Kozičavost lista trešnjeBlumeriella jaapii   U literaturi ova bolest se spominje kao parazit biljaka iz roda Prunus, ali ne parazitira na breskvi i bademu. Kod nas najveće štete uzrokuje na višnji, a nešto manje na trešnji. Na trešnji su zaraze uvijek slabije zbog duljeg inkubacijskog razdoblja i manjeg broja konidija. Napadi su posebno jaki u rasadnicima gdje uzrokuje rano otpadanje listova.

              • Šupljikavost lista trešnjeStigmina carpophilla

              • Uvijenost i sušenje lišća trešnjeApiognomonia erythrostoma   Parazit je na višnji, trešnji i marelici. Za vrijeme kišnih proljeća česta je po okućnicama. U rasadnicima štete su dosta česte.

              • Palež cvijeta i mladica trešnjeMonilinia laxa   Postoje razlike u osjetljivosti sorata trešnje i višnje, ali od presudne važnosti za pojavu bolesti jesu klimatske prilike u doba cvatnje.

              • Trulež ploda trešnjeMonilinia fructigena   Za razliku od prethodne vrste koja napada cvijet i mladice, M. fructigena napada isključivo plodove. Plodovi trešnje osjetljiviji su od plodova višnje. Bolest se najčešće javlja u kišnim godinama. Međutim, plodovi u voćnjaku mogu biti kontaminirani i bez vidljivih simptoma. Takvi plodovi izvor su zaraze u transportu i skladištima.  Plodovi bez stapke podložniji su napadu parazita u skladištu.

            • Štetnici trešnje

              • Trešnjina muhaRhagoletis cerasi L.   Trešnjina muha je najvažniji štetnik trešnje i višnje. Uzročnik je crvljivosti plodova trešanja, višanja i maraske. Proširena je u svim našim krajevima. Najradije napada srednje i kasne sorte trešanja.

              • Crna trešnjina ušMyzus cerasi F.   Ova uš rasprostranjena je po cijeloj Europi. Prenosi desetak perzistentnih i neperzistentnih virusa.

              • Trešnjina osicaCaliroa cerasi L.   U nekim krajevima Hrvatske, trešnjina osica je čest štetnik. Osim kruške napada i trešnju, rjeđe višnju i šljivu.

              • Manje značajni štetnici trešnje

            • Orijentacijski programi zaštite trešnjeUvodne napomene distributera Fitopromet d.o.o.Distributer SZB i gnojiva je programe zaštite i gnojidbe za pojedine kulture napravio na temelju sredstava za zaštitu bilja i gnojiva koja su registrirana i imaju dozvolu za promet na hrvatskom tržištu.U programima distributer SZB i gnojiva informativno navodi i sredstva koja u nekim zemljama imaju proširene dozvole za primjenu na pojedinim kulturama, kao i sredstva koja su ispitana u pokusima za neke druge namjene.Distributer SZB i gnojiva programe navodi kao orijentacijske jer ovise o klimatskim uvjetima, zdravstvenom i općem stanju pojedinog nasada te drugim uvjetima i kao takvi podložni su promjenama.

          • Zaštita višnjeZa brzo i jednostavno obavljanje evidencije o upotrebi zaštitnih sredstava u toku vegetacije višnje kao i niz drugih evidencija koje zahtjeva zakonska regulativa možete se poslužiti internet aplikacijom PinovaDoc

            • Bolesti višnje

              • Kozičavost lista višnjeBlumeriella jaapii   U literaturi ova bolest se spominje kao parazit biljaka iz roda Prunus, ali ne parazitira na breskvi i bademu. Kod nas upravo na višnji uzrokuje najveće štete.

              • Šupljikavost lista višnjeStigmina carpophilla

              • Uvijenost i sušenje lišća višnje Apiognomonia erythrostoma   Parazit je na višnji, trešnji i marelici. Kod nas su zabilježene jače štete na višnji, Maraski u nasadima kod Zadra. Za vrijeme kišnih proljeća česta je po okućnicama, a dosta česte štete uzrokuje u rasadnicima.

              • Palež cvijeta i mladica višnje Monilinia laxa   Bolest je češća na višnjama nego na trešnjama. Postoje razlike u osjetljivosti sorata trešnje i višnje, ali od presudne važnosti za pojavu bolesti jesu klimatske prilike u doba cvatnje.

              • Trulež ploda višnje Monilinia fructigena   Za razliku od prethodne vrste koja napada cvijet i mladice, M. fructigena napada isključivo plodove. Plodovi višnje su manje osjetljiviji od plodova trešnje. Bolest se najčešće javlja u kišnim godinama. Međutim, plodovi u voćnjaku mogu biti kontaminirani i bez vidljivih simptoma. Takvi plodovi izvor su zaraze u transportu i skladištima.  Plodovi bez stapke podložniji su napadu parazita u skladištu.

            • Štetnici višnje

              • Trešnjina muhaRhagoletis cerasi L.   Trešnjina muha je najvažniji štetnik višnje i trešnje. Uzročnik je crvljivosti plodova višanja, maraske i trešanja. Proširena je u svim našim krajevima.

              • Višnjin svrdlašRhynchites auratus Scop.   Važan je štetnik višnje, a u nekim područjima i šljive.

              • Maraskin svrdlašAnthonomus rectirostris L.   Vrsta je dosta proširena na području Dalmacije.

              • Manje značajni štetnici višnje

            • Orijentacijski programi zaštite višnjeUvodne napomene distributera Fitopromet d.o.o.Distributer SZB i gnojiva je programe zaštite i gnojidbe za pojedine kulture napravio na temelju sredstava za zaštitu bilja i gnojiva koja su registrirana i imaju dozvolu za promet na hrvatskom tržištu.U programima distributer SZB i gnojiva informativno navodi i sredstva koja u nekim zemljama imaju proširene dozvole za primjenu na pojedinim kulturama, kao i sredstva koja su ispitana u pokusima za neke druge namjene.Distributer SZB i gnojiva programe navodi kao orijentacijske jer ovise o klimatskim uvjetima, zdravstvenom i općem stanju pojedinog nasada te drugim uvjetima i kao takvi podložni su promjenama.

          • Zaštita jagodeJagoda traži vrlo zahtjevnu zaštitu od bolesti i štenika pri čemu treba voditi Evidencijski list o upotrebi zaštitnih srestava te dostaviti inspekciji. Za brzo i jednostavno obavljanje ove evidencije kao i niz drugih evidencija koje zahtjeva zakonska regulativa možete se poslužiti internet aplikacijom PinovaDoc.

            • Bolesti jagode

              • Siva plijesan jagodeBotrytis cinerea   Siva plijesan je najčešća i najopasnija bolest plodova jagode u Hrvatskoj. Dovoljno je da u razdoblju berbe padnu jake kiše pa da berba bude umanjena za 50% i više.

              • Crvena trulež korijena jagodePhytophthora fragariae   Crvena trulež korijena je najopasnija bolest jagode jer se teško suzbija, a tlo ostaje zaraženo od 3 do 15 godina nakon pojave bolesti.

              • Obična pjegavost lista jagodeMycosphaerella fragariae   Ova bolest je poznata u svim područjima uzgoja jagode. Nekada je to bila najčešća i gospodarski najvažnija bolest lista. Međutim, u jednogodišnjem ili dvogodišnjem uzgoju kakav se danas prakticira kod jagode, bolest je mnogo rjeđa pa izaziva i manje štete.

              • Palež lista jagodePhomopsis obscurans   Bolest je poznata u svim uzgojnim područjima jagode. Parazitira samo na vrstama iz roda Fragaria. Neki ovu bolest smatraju manje važnom bolesti i da nanosi male štete, dok ju drugi smatraju gospodarski važnom. Izravne štete su veće u onim područjima i na onim sortama na kojima osim lista napada i plodove.

              • Crvena pjegavost lista jagodeDiplocarpon earlianum   Ovo je prva bolest koja se javlja u proljeće na listovima jagoda. Lako se može zamijeniti s običnom pjegavošću pa se u početku ovoj bolesti nije pridavala dovoljna pozornost, dok prema novijim spoznajama utječe na vigor i urod biljke jagode.

              • Antraknoza jagodeColletotrichum acutatum   Ova bolest je kod nas tek nedavno otkrivena. Naročito se javlja u južnijim područjima naše države kao npr.  na području Vrgorca. U početku su se simptomi mijenjali sa simptomima sive plijesni.

            • Štetnici jagode

              • Koprivina grinjaTetranychus urticae Koch   Ovaj štetnik još se naziva i običnim crvenim paukom. Izraziti je polifag pa se hrani na najmanje 200 vrsta različitih biljaka. Na voćkama obično se javlja tek od sredine ljeta pa nadalje. Najveće štete treba očekivati u suhim i toplim uvjetima.

              • Malinin cvjetarAnthonomus rubi Hrbst.   Jedan je od najvažnijih štetnika jagode i maline.

              • Jagodina voštana štitasta ušCeroputo pilosellae Šulc.   Mjestimice je najopasniji štetnik jagoda.

              • Pipa jagodine peteljkeCaenorhinus germanicus Hrbst.

              • Jagodina grinjaTarsonemus pallidus Banks   U Hrvatskoj ova grinja samo lokalno čini veće štete. Javlja se pretežno u vlažnim područjima i u vlažnim godinama jer ima potrebu za visokom relativnom vlagom zraka (80 do 100%). Napadi su najjači na teškim tlima i u starijim nasadima.

              • Jagodina lisna ušChaetosiphon fragaefolii Cock.

              • Jagodina mala lisna ušAphis forbesi Weed   Ova uš proširena je u cijeloj Hrvatskoj. Javlja se na divljim i kultiviranim Fragaria vrstama. Prenosi nekoliko virusa. Ne smatra se važnijim štetnikom jagoda.

              • Manje značajni štetnici jagode

            • Orijentacijski programi zaštite jagodeUvodne napomene distributera Fitopromet d.o.o.Distributer SZB i gnojiva je programe zaštite i gnojidbe za pojedine kulture napravio na temelju sredstava za zaštitu bilja i gnojiva koja su registrirana i imaju dozvolu za promet na hrvatskom tržištu.U programima distributer SZB i gnojiva informativno navodi i sredstva koja u nekim zemljama imaju proširene dozvole za primjenu na pojedinim kulturama, kao i sredstva koja su ispitana u pokusima za neke druge namjene.Distributer SZB i gnojiva programe navodi kao orijentacijske jer ovise o klimatskim uvjetima, zdravstvenom i općem stanju pojedinog nasada te drugim uvjetima i kao takvi podložni su promjenama.

          • Zaštita maline

            • Bolesti maline

              • Crvenilo korijena maline Phytophthora fragariae var. rubi   Na malini je zabilježeno nekoliko vrsta Phytophthora fragariae. Najdestruktivnija je vrsta Phytophthora fragariae var. rubi. To je najopasniji parazit maline koji može izazvati ozbiljne štete ako je nasad podignut na osjetljivim sortama i na slabo dreniranim tlima. U mnogim zemljama privuklo je pažnju istraživača zbog ogromnih šteta koje je izazvala.

              • Kestenjasta pjegavost izdanka maline Didymella applanata   Gljiva parazitira na Rubus vrstama. Kod nas najveće štete nastaju na malini i kupini. Znatnije štete primijećene su kod nas nakon podizanja većih nasada.

              • Antraknoza maline Elsinoë veneta   Bolest u suhom podneblju obično ne izaziva veće štete, ali u humidnim područjima na osjetljivim sortama gospodarski je važna bolest. Bolest je poznata u Hrvatskoj, a veće zaraze zapažene su nakon podizanja plantažnih nasada u Međimurju i Gorskom kotaru.

              • Siva plijesan maline Botrytis cinerea   U kišnim godinama siva plijesan može izazvati velike gubitke u urodu jer se bolest javlja tik pred berbu kada je već kasno za bilo kakvu zaštitu.

              • Sušenje mladica maline Leptosphaeria coniothyrium   Parazitira na Rubus vrstama, ali najveće štete nastaju na malini. Gljiva se smatra parazitom ozljeda. Kod nas je prisutna u svakom nasadu. Učestala je bolest u starim nasadima. Nakon uvođenja mehaničke berbe u mnogim zemljama zabilježene su povećane zaraze.

            • Štetnici maline

              • Malinin cvjetarAnthonomus rubi Hrbst.   Jedan je od najvažnijih štetnika maline i jagode.

              • Malinin puparByturus tomentosus Fabr.   Malinin pupar je važan štetnik malina pa je mjestimice zabilježeno i do 80% uništenih cvjetova i cvjetnih pupova. Osim malina napada i kupinu.

              • Malinina grinjaPhyllocoptes gracilis Nal.   Malinina grinja češći je štetnik maline.

              • Malinina mušicaResseliella theobaldi Barnes   Malinina mušica je štetnik koji povremeno nanosi veće štete u nasadima malina i kupina.

              • Malinina mušica galicaLasioptera rubi Heeger   Malinina mušica galica je štetnik koji se vrlo lako zamijeti u malinjaku, a napada i kupinu.

              • Malinov prstenarAgrilus aurichalceus Redt.   Ovaj štetnik je samo mjestimice proširen.

              • Velika malinina ušAmphorophora idaei Börn.   Ova uš je proširena po Europi. Domaćin joj je malina. Vrlo je slična vrsti Amphorophora rubi čiji domaćin je kupina. Danas te dvije vrste razlikujemo po specifičnim domaćinima ili po broju kromosoma koji vrsta ima.

              • Ružin cvrčakTyphlocyba rosae L.   Ovaj štetnik može jače naštetiti i malini i kupini. Izraziti je polifag.

              • Manje značajni štetnici maline

          • Zaštita kupine

            • Bolesti kupine

              • Ljubičasta i narančasta rđa kupineLjubičasta rđa (Phragmidium violaceum) i narančasta rđa (Phragmidium bulbosum)   Obje vrste parazitiraju na kultiviranim kupinama, ali kod nas dolaze i na samoniklim kupinama. Proširene su u svim umjerenim zonama uzgoja kupine. Ljubičasta hrđa češća je i njezina pojava znala je u pojedinim godinama iznenaditi proizvođače jer se kupine kod nas nisu štitile do pojave žute stabljikine hrđe (Kuehneola uredinis).

              • Žuta hrđa izboja i lista kupine Kuehneola uredinis   Ova hrđa u nas je postala problem nakon uvođenja u proizvodnju kupina bez trna. Prisutna je u svim područjima u kojima se uzgajaju kupine bez trnja. Rani napadi mogu uzrokovati prijevremeni gubitak listova što ima za posljedicu nedovoljno sazrijevanje izboja i njihovo izmrzavanje tijekom zime.

              • Purpurna pjegavost izboja kupine Septocyta ruborum   Prisutnost ove bolesti zabilježena je i na našim područjima. Znatne štete nanosi u starim nasadima.

              • Kestenjasta pjegavost izdanka kupine Didymella applanata   Gljiva paratizira na Rubus vrstama. Kod nas najveće štete nastaju na malini i kupini. Znatnije štete primijećene su kod nas nakon podizanja većih nasada.

              • Antraknoza kupine Elsinoë veneta   Bolest u suhom podneblju obično ne izaziva veće štete, ali u humidnim područjima na osjetljivim sortama gospodarski je važna bolest. Bolest je poznata u Hrvatskoj, a veće zaraze zapažene su nakon podizanja plantažnih nasada u Međimurju i Gorskom kotaru.

              • Siva plijesan kupine Botrytis cinerea   U kišnim godinama siva plijesan može izazvati velike gubitke u urodu jer se bolest javlja tik pred berbu kada je već kasno za bilo kakvu zaštitu.

            • Štetnici kupine

              • Kupinina grinjaAcalitus essigi Hassan   Ova grinja napada kupinu i malinu i često se pojavljuje u nasadima u Hrvatskoj.

              • Malinina mušicaResseliella theobaldi Barnes   Malinina mušica je štetnik koji povremeno nanosi veće štete u nasadima malina i kupina.

              • Malinov krasnikCoroebus rubi L.   Ovaj štetnik se u slobodnoj prirodi održava na divljim ružama i na kupini.

              • Malinin puparByturus tomentosus Fabr.   Malinin pupar je štetnik koji osim malina napada i kupinu.

              • Rogati cvrčakTyphlocyba rosae L.   Ovaj štetnik može jače naštetiti i malini i kupini. Izraziti je polifag.

              • Manje značajni štetnici kupine

            • Orijentacijski programi zaštite kupine

          • Zaštita ribiza

          • Zaštita ogrozda

          • Zaštita lijeske

            • Bolesti lijeske

              • Smeđa trulež ploda lijeske Monilia laxa   Bolest postaje sve veći problem u nasadima. Uzrokuju je gljive iz roda Monilia spp.

              • Trulež jezgre lješnjaka Nematospora coryli   Ova bolest je proširena kod nas, ali se često mijenja sa simptomima koje uzrokuje Monilia. U etiologiji ove bolesti veliku ulogu imaju stjenice koje uzrokuju dva tipa simptoma.

              • Pepelnica lijeske Phyllactinia guttata   Pepelnica lijeske je prvi patogen registriran na lijeski kod nas. Štete nanosi osim na lijesci i na dudu, pistaciji te brojnim drugim šumskim vrstama. Štete su obično neznatne, ako se pepelnica javi kasno u vegetaciji. Međutim, kada se bolest pojavi ranije, prije berbe, štete mogu biti tolike da ekonomski opravdavaju zaštitu.

              • Bakterioze lijeske Xanthomonas arboricola pv. corylina i Pseudomonas syringae pv. avellanae

            • Štetnici lijeske

              • LjeskotočCurculio nucum L.   Ljeskotoč je najvažniji štetnik lijeske u Hrvatskoj. Uzročnik je opadanja plodova i njihove „crvljivosti“. Postotak oštećenih plodova kod nas se kreće od 10 do 40%.

              • Lijeskova grinjaPhytocoptella avellanae Nal.   Lijeskova grinja čest je štetnik lijeske u Hrvatskoj, a posebno na području Istre.

              • Lijeskova strizibubaOberea linearius L.

              • Manje značajni štetnici lijeske

            • Orijentacijski programi zaštite lijeskeUvodne napomene distributera Fitopromet d.o.o.Distributer SZB i gnojiva je programe zaštite i gnojidbe za pojedine kulture napravio na temelju sredstava za zaštitu bilja i gnojiva koja su registrirana i imaju dozvolu za promet na hrvatskom tržištu.U programima distributer SZB i gnojiva informativno navodi i sredstva koja u nekim zemljama imaju proširene dozvole za primjenu na pojedinim kulturama, kao i sredstva koja su ispitana u pokusima za neke druge namjene.Distributer SZB i gnojiva programe navodi kao orijentacijske jer ovise o klimatskim uvjetima, zdravstvenom i općem stanju pojedinog nasada te drugim uvjetima i kao takvi podložni su promjenama.

          • Zaštita oraha

            • Bolesti oraha

            • Štetnici oraha

              • Orahov savijačCydia amplana Hb.   Katkad se na orahu javlja zajedno s jabučnim savijačem. Može napasti i plodove lijeske i pitomog kestena.

              • Mala orahova ušChromaphis juglandicola Kltb.   Ova uš je karakteristična za orah. Nije privlačna mravima.

              • Manje značajni štetnici oraha

              • Orahova muhaRhagoletis completa   Orahova muha je štetnik podrijetlom iz Sjeverne Amerike (SAD i Meksiko). Prema literaturnim podacima može napasti breskvu i nektarinu, ali prvenstveno napada orah. U Europi se najprije proširila u sjevernoj Italiji, odakle se počela širiti u Švicarsku, a naknadno u Sloveniju i Njemačku.

            • Orijentacijski programi zaštite orahaUvodne napomene distributera Fitopromet d.o.o.Distributer SZB i gnojiva je programe zaštite i gnojidbe za pojedine kulture napravio na temelju sredstava za zaštitu bilja i gnojiva koja su registrirana i imaju dozvolu za promet na hrvatskom tržištu.U programima distributer SZB i gnojiva informativno navodi i sredstva koja u nekim zemljama imaju proširene dozvole za primjenu na pojedinim kulturama, kao i sredstva koja su ispitana u pokusima za neke druge namjene.Distributer SZB i gnojiva programe navodi kao orijentacijske jer ovise o klimatskim uvjetima, zdravstvenom i općem stanju pojedinog nasada te drugim uvjetima i kao takvi podložni su promjenama.

          • Zaštita kestena

            • Bolesti kestena

            • Štetnici kestena

              • Kestenov moljac minerCameraria ohridella Deschke et Dimić   Ova vrsta štetnika otkrivena je u Ohridu u Makedoniji i velikom se brzinom proširila po cijelom Balkanu i mnogim dijelovima srednje Europe. U Hrvatskoj zabilježen je prvi puta u Zagrebu 1989. godine. Najradije se hrani lišćem divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) i to stabala s bijelim cvatom.

              • Kestenov savijačCydia splendana Hb.

              • Kestenova pipaCurculio elephas Gyll.

      • Vinogradarstvo - Vinova loza i vino na tlu HrvatskePočeci uzgoja vinove loze sežu u davnu prošlost, zemljopisno negdje između Crnog i Kaspijskog mora, a prema nekim istraživačima i u područje Sredozemlja.Iz tog područja vinova loza se širila u tri smjera: na istoj prema Indiji, na jug prema Palestini i Egiptu i na zapad preko južnog dijela Rusije, Male Azije i Balkanskog poluotoka. Prije pojave vinove loze, u davnoj prošlosti, postojale su biljke su biljke slične vinovoj lozi. Dokaz su postojanja tih biljaka fosilni ostaci pronađeni u Europi, u Americi i Aziji, u Hrvatskoj kod mjesta Radoboj blizu Krapine u Hrvatskom Zagorju (šest vrsta). Plemenita vinova loza (Vitis vinifera) nastala je križanjem u prirodi, pa otud i mnoštvo sorta.

        • Agrotehnika vinogradaPrilikom izvođenja određenih agrotehničkih mjera potrebno je voditi evidenciju o obavljanju istih kao i niz drugih evidencija u uzgoju vinove loze.

          • Ekološki uvjeti za uzgoj vinove lozeVažni čimbenici za uspješan i rentabilan uzgoj vinove loze svakako su okolinski uvjeti. Potrebni su povoljni uvjeti klime i tla, te reljefa. Vinova loza uspješno se uzgaja u umjerenom klimatskom području.

          • Izbor položaja za sadnju vinogradaKako vinova loza ostaje na zasađenom mjestu 25 do 30 godina, a ponekad i više, potrebno je izabrati dobar položaj za sadnju na kojem će biti moguće osigurati povoljan ekonomski uspjeh proizvodnje postizanjem stabilnih prinosa i visoke kvalitete grožđa.

          • Podizanje vinogradaKod podizanja novih vinograda nužno je kritički procijeniti čimbenike uspješne i profitabilne proizvodnje grožđa i vina kao što su prikladnost ekoloških uvjeta, organizacija budućeg gospodarstva, raspoloživost tehničkih i logističkih čimbenika (mehanizacija, tržište, mogućnost prerade, transport, itd.) te dostupnost tehnološke pomoći.

          • Priprema površine za sadnju vinogradaVinogradi se često podižu na terenima gdje je prethodno bio posađen voćnjak, vinograd ili šikara. Na takvim površinama najprije je potrebno obaviti krčenje. Pri krčenju prethodne vegetacije valja što bolje odstraniti sve ostatke korijenja u tlu koji mogu biti izvor zaraze gljivama truležnicama.

          • Meliorativna gnojidba vinogradaCilj meliorativne gnojidbe je obogatiti tlo u glavnoj zoni rasprostiranja korijena do nivoa dobre opskrbljenosti tla uz zalihu hraniva za rast i razvoj vinograda te postizanje redovitih i visokih priroda.

          • Duboko oranje vinogradaDuboka obrada tla koja prethodi podizanju vinograda naziva se rigolanje ili duboko oranje. Rigolanjem se stvaraju povoljni uvjeti za brži početni razvoj mladog trsa.

          • Izbor sorata vinove lozeIzbor sorata vinove loze namijenjenih proizvodnji vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te područja sadnje koja su prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze podijeljena na zone, regije, podregije, vinogorja i vinogradarske položaje propisani su Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih sorata vinove loze.

          • Izbor podloga za vinovu lozuIzbor podloge potrebno je prilagoditi klimatskim i pedološkim uvjetima (količina oborina, tip tla) položaja na kojem će se vinograd podignuti. Pri izboru podloge osobito je potrebno voditi računa o sadržaju fiziološki aktivnog vapna utvrđenog kemijskom analizom tla.

          • Izbor sadnog materijala vinove lozeVinograd se podiže deklariranim sadnim materijalom proizvedenim sukladno Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja.

          • Priprema tla za sadnju vinogradaRigolano tlo ostavlja se određeno vrijeme u otvorenoj brazdi. Na taj se način akumuliraju dovoljne zalihe vlage u tlu, a pod utjecajem niskih temperatura (mrazova) stvara se povoljna struktura tla.

          • Odabir smjera redova u vinograduSmjer redova ovisi o konfiguraciji terena i ekološkim uvjetima položaja. Općenito se može reći da je u sjevernim krajevima povoljniji smjer redova sjever - jug radi bolje osvijetljenosti, a u južnim krajevima, gdje je veći broj sunčanih sati, smjer redova nije tako bitan.

          • Odabir razmaka sadnje trsovaRazmak sadnje loznih cijepova ovisi o mnogim čimbenicima kao npr. o ekološkim uvjetima, konfiguraciji terena, uzgojnom obliku, bujnosti podloge i sorte te tehnološkoj liniji strojeva.

          • Obilježavanje sadnih mjesta loznih cijepovaPrije sadnje potrebno je obilježiti sadna mjesta. Na većim površinama redovi se obilježavaju s pomoću geodetskog instrumenta, tzv. teodolita, tako da se odredi pravac prvog reda, a drugi redovi moraju biti pod pravim kutom u odnosu na prvi red.

          • Vrijeme sadnje loznih cjepovaVinograd se može saditi u jesen ili na proljeće. U jesen je preporučljiva sadnja u mediteranskom dijelu tj. samo ondje gdje vlada posve blaga zima, odnosno gdje ne prijeti opasnost od jake smrzavice.

          • Sadnja vinogradaPrije sadnje loznim cijepovima treba prikratiti korijen do zdravog dijela i odstraniti ono korijenje koje je oštećeno. Cijepove je poželjno 24 sata prije sadnje namočiti u vodu.

          • Armatura u vinograduVinova loza biljka je penjačica te se za njezin uspješan uzgoj u modernim vinogradima postavlja oslonac - potporanj. Rjeđi je uzgoj vinove loze bez oslonca, gotovo se isključivo primjenjuje u vrlo toplim podnebljima (Dalmacija).

          • Njega mladog vinogradaNjega mladog vinograda sastoji se od raznih agrotehničkih mjera kao npr. plijevljenja nepotrebnih mladica, vezanja mladica, obrade tla, uklanjanje zaperaka, vršikanje izraslih mladica i zaštite protiv bolesti i štetnika.

          • Održavanje tla u vinograduPostoji nekoliko načina održavanja tla u vinogradu. Najčešći su obrada tla, zatravljivanje, primjena herbicida ili kombinacija zatravljivanja i primjene herbicida te kombinacija obrade i primjene herbicida.

          • Gnojidba vinograda u roduGnojidba vinograda važna je agrotehnička mjera prijeko potrebna za postizanje redovitog rasta i rodnosti vinove loze. Unošenje biljnih hraniva u tlo ili preko lista u pojedinim fenološkim fazama razvoja osigurava lozi normalno odvijanje metabolitičkih procesa.

          • Izbor uzgojnog oblika za vinovu lozuSustav uzgoja predstavlja oblik trsa, odnosno broj i razmještaj pojedinih dijelova trsa u prostoru, način postavljanja naslona, rez i raspored dijelova trsa na armaturi.

          • Jednostavni sustavi uzgoja vinove lozeTri su najčešća uzgojna oblika vinove loze koji se koriste u Hrvatskoj, a to su starohrvatski, Guyot i dvokraki uzgojni oblik.

          • Složeni sustavi uzgoja vinove lozeU složene uzgojne oblike za vinovu lozu spadaju razni tipovi kordonaca i zavjesa.

          • Rezidba vinograda u roduVinova loza u svom životnom ciklusu zahtjeva rez svake godine. To je jedna od najvažnijih tehnoloških operacija u vinogradarskoj proizvodnji.

          • Rezidba vinove loze u zreloRez u zrelo je prikraćivanje jednogodišnje mladice - rozgve na određenu dužinu koja je u pravilu određena brojem rodnih pupova. Potrebno je uskladiti korist koja se očekuje od vinograda sa zahtjevima loze.

          • Rezidba vinove loze u zelenoPored reza u zrelo koji se izvodi za vrijeme mirovanja loze, postoje i zahvati koji se izvode tijekom vegetacije na zelenim dijelovima trsa, a nazivaju se mjere zelenog reza. To su vrlo važni radovi kojima također direktno utječemo na prinos i kakvoću, te zdravstveno stanje, opći izgled i kondiciju trsa.

          • Dozrijevanje grožđaNakon oplodnje cvjetova vinove loze dolazi do intenzivnog rasta bobica kada one vrlo brzo mijenjaju svoj volumen i masu. Tijekom intenzivnog rasta neznatno se povećava sadržaj šećera jer se koristi za rast i razvoj, a znatno se povećava sadržaj organskih kiselina.

          • Berba grožđaPrije same berbe grožđa potrebno je obaviti pripremu za berbu. Ona se sastoji od pripreme alata i posuda, podruma i strojeva za primarnu preradu te organizacije radne snage i transporta.

          • Zaštita vinograda od mrazaVremenske nepogode koje najviše pogađaju vinovu lozu jesu mraz i tuča. Od tih nepogoda, koje mogu pričiniti znatne štete, zaštićujemo nasade vinove loze na razne načine.

          • Zaštita vinograda od tučeTuča je štetna oborina, javlja se u toplom dijelu godine kad je vrlo intenzivno uzdizanje toplog i vlažnog zraka u gornje slojeve atmosfere.

          • PodrivačObrada tla je jedna od najvažnih agrotehničkih mjera koja je poljoprivrednicima omogučila da koriste i lošije tipove tla gotovo podjednako dobro kao i prirodno plodna tla.

        • Zaštita vinogradaZaštita vinograda je vrlo važna agrotehnička mjera koja se obavezno provodi u periodu od svibnja do kraja kolovoza/rujna, ali kako smo svjedoci promjene vremenskih prilika taj period prskanja treba uzeti s rezervom jer on varira iz godine u godinu.

          • Bolesti vinove lozeZa uspješnu zaštitu vinove loze potrebno je dobro poznavanje biologije bolesti, klimatkse uvjete pod kojima dolazi do njihovog razvoja, fenofaza vinove loze te kemijski sastav i način djelovanja sredstava za zaštitu.

            • Plamenjača vinove lozePlamenjača vinove loze (lat. Plasmopara viticola), kod nas poznatija kao peronospora, donesena je u Europu iz SAD-a najvjerojatnije na američkim Vitis vrstama koje su se u to vrijeme masovno uvozile jer su se koristile kao podloge otporne na filokseru.

            • Pepelnica vinove lozePepelnica (lat. Uncinula necator) je prva bolest stranog podrijetla na vinovoj lozi koja se pojavila u Europi. Njena pojava prvi put je zabilježena 1845. godine nedaleko Londona, a šest godina nakon toga proširila se u svim zemljama Mediterana.

            • Crvena palež vinove lozeCrvena palež vinove loze (lat. Pseudopezicula tracheiphila) bolest je europskog podrijetla. Obično se javlja na lakim tlima na kojima loza nema dovoljno vode. Kod nas se javlja povremeno na nekim lokacijama (Plješivica i Moslavačko vinogorje).

            • Siva plijesan vinove lozeŠtete koje gljiva sive plijesni (lat. Botrytis cinerea) uzrokuje su dvojake. Možemo ih definirati kao direktne i indirektne. Direktne štete nastaju zbog smanjenog uroda, a kod nas u prosjeku iznose oko 3,5% premda mogu biti i značajno veće.

            • Crna pjegavost rozgve Uzročnik bolesti crne pjegavosti rozgve (lat. Phomopsis viticola) je determiniran tek 1973. Nakon sve manje uporabe fungicida na osnovi bakra i sumpora, crna pjegavost je postala sve veći problem.

            • Crna trulež boba vinove lozeGljiva koja izaziva bolest crne truleži boba (lat. Guignardia bidwellii) parazitira samo na vrstama iz porodice Vitaceae (Vitis, Ampelopsis, Partenocissus). Gljiva je unesena iz Ameriku u Europu 1885. godine.

            • Bijela trulež grožđa Uzročnik bijele truleži (lat. Coniella diplodiella) opisan je prvi put u Italiji. Bolest je prisutna u mnogim zemljama, ali se ne javlja često. Najčešće se javlja poslije oštećenja od tuče.

            • Apoplektično venuće vinove lozeBolest je poznata u literaturi kao "Mal d' Esca", a kod nas je opisivana kao apoplektično venuće. Pod nazivom “eska” podrazumijevaju se uzročnici apopleksije koji pripadaju i drugim rodovima i vrstama (lat. Phellinus igniarius, Stereum hirsutum, Stereum spadiceum).

            • Zlatna žutica vinove loze - Fitoplazma (Flavescence doree)Vinogradarstvo Republike Hrvatske suočeno je sa epidemijom širenja Zlatne žutice ( fitoplazme ). Fitoplazma se proširila iz južne Francuske i sjeverne Italije. U zadnjih 20 godina proširila se  po Švicarskoj, Portugalu, Španjolskoj, Srbiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj pa i Njemačkoj. 

          • Štetnici vinove lozeNajvažniji štetnici koji napadaju vinovu lozu opisani su u člancima koji slijede.

            • Trsov ušenacFiloksera ili trsov ušenac (lat. Viteus vitifoliae) je donijet iz Amerike u Francusku oko 1860. godine.

            • Grozdov moljacIako se pepeljasti i žuti grozdov moljac (lat. Lobesia botrana ; lat. Clysia ambiguella) nazivaju moljcima, oni se ubrajaju u savijače. Spadaju u najvažnije štetnike vinove loze.

            • Lozine grinje šiškariceGrinje šiškarice se razlikuju od ostalih paučnjaka po tome što imaju samo dva para nogu. Tijelo im je duguljasto, crvoliko i bijele boje. Podijeljeno je na glavo-pršnjak i zadak. Na zatku se nalaze 2 čekinje. Vrlo su sitne, duguljaste su do 0,6 mm, a široke svega 0,03 mm pa se samo pomoću povećala mogu uočiti. Najpoznatije su dvije vrste, akarinoza i erinoza.

            • CigarašCigaraš (lat. Byctiscus betulae) je štetnik loze najčešći u Istri i Dalmaciji.

            • Lozin tripsLozin trips (lat. Drepanothrips reuteri) je sve češći štetnik u vinogradima kako u obalnom tako i u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

            • Lozin zeleni cvrčakLozin zeleni cvrčak (lat. Empoasca vitis) je važan i gotovo redoviti štetnik vinove loze prvenstveno u Istri, a povremeno se javlja i na dalmatinskim otocima.

            • Grozdov savijačGrozdov savijač (lat. Sparganothis pilleriana) manje je važan štetnik od moljaca, ali u pojedinim godinama može nanijeti velike štete na nekim lokalitetima.

            • Medeći cvrčakMedeći cvrčak (lat. Metcalfa pruinosa) potječe iz sjeverne i srednje Amerike. U Europi prvi puta je nađen u Italiji 1979. godine. U Hrvatskoj je otkriven 1993. godine.

            • Vinove pipeCRNA, PRUGASTA I ŠARENA VINOVA PIPA (Otiorhynchus alutaceus Germ., Otiorhynchus alutaceus a. vittatus, Otiorhynchus corruptor Host.)

            • Američki cvrčakAmerički cvrčak (lat. Scaphoideus titanus) je otkriven u Europi u Francuskoj 1958. godine.

            • Grba korakGrba korak (lat. Peribatodes rhomboidaria)  je periodičan štetnik kod nas.

            • Lozin puparŠtetnik lozin pupar (lat. Theresimima ampelophaga) je prisutan u mnogim našim vinogorjima, no zabilježene su samo manje štete u okolici Zagreba.

            • Manje značajni štetnici vinove loze

          • Orijentacijski programi zaštite vinove lozeUvodne napomene distributera Fitopromet d.o.o.Distributer SZB i gnojiva je programe zaštite i gnojidbe za pojedine kulture napravio na temelju sredstava za zaštitu bilja i gnojiva koja su registrirana i imaju dozvolu za promet na hrvatskom tržištu.U programima distributer SZB i gnojiva informativno navodi i sredstva koja u nekim zemljama imaju proširene dozvole za primjenu na pojedinim kulturama, kao i sredstva koja su ispitana u pokusima za neke druge namjene.Distributer SZB i gnojiva programe navodi kao orijentacijske jer ovise o klimatskim uvjetima, zdravstvenom i općem stanju pojedinog nasada te drugim uvjetima i kao takvi podložni su promjenama.

      • PovrćarstvoPovrće se u Republici Hrvatskoj proizvodi na oko 70 000 ha što je 4,8 % ukupnih obradivih površina. U Hrvatskoj se 70% povrća proizvodi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima od kojih svega 3% otpada na proizvodnju povrća u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici). 

        • CelerPodručjem Sredozemnog mora odakle je celer podrijetlom, i danas je rasprostranjeni divlji celer (lat. Apium graveolens var. graveolens). Odatle se širi cijelom Europom, gdje se kao povrće počinje koristiti u 17. stoljeću. U starom Egiptu koristio se kao ukrasna i ljkeovita biljka a strai grci koristili su ga pri pogrebnim svečanostima.

          • Hranidbena vrijednost celeraCeler se upotrebljava kao začinska biljka u prehrani te je cijenjen i kao ljekovita biljka zbog svojih diuretičkih svojstava i dr. U kuhinj se upotrebljava kao dodatak kuhnim jelima ili pak se koristi sirov u salatama. Lišće se konzervira sušenjem i zamrzavanjem dok se korijen može konzervirati mariniranjem.

          • Morfološka svojstva celera Zadebljali korijen celera koristi se kao namirnica. Sastoji se od epikotila /skraćena stabljika/, hipokotila te od dijela pravog korijena na kojem se nalaze postrani korijenčići. Korijen je razgranat , a ne seže dublje od 30 cm. Zadebljali korijen oblikom i bojom varira između različitih tipova celera, pa tako „korjenaš “ ima okrugli ili ovalni većeg promjera, dok kod listaša i rebraša on nije zadebljali.

          • Uvjeti za rast i razvoj celeraCeler može klijati pri temperauri od 4 - 5°C.

          • Plodored za celerCeler kao ni ostale kulture iz porodice štitarki moraju se uzgajati u plodoredu.

          • Priprema tla za celerTlo je poželjno izorati (na 30 cm) u jesen prije predkulture, uz unos stajskog gnoja.

          • Kultivari celeraVeć su spomenuta 3 osnovna tipa / varijeteta / celera unutar kojih se kultivari selekcioniraju na određene poželjne karakteristike s obzirom na zahtjeve potrošača.

          • Gnojidba celeraAko je tlo namjenejno uzgoju celera siromašno humusom preporučuje se gnojidba stajskim gnojom u količini od 40 - 60 t/ha. Stajski gnoj se zaorava u jesenskoj osnovnoj obradi.

          • Kontejnerski uzgoj presadnica celera u zaštićenim prostorimaPresadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji. 

          • Sadnja celeraSadi se na dobro pripremljeno tlo sitno zrnaste strukture. Pri sadnjei treba paziti da se presadnica sadi na istu dubinu na kojoj je bila u zaštićenom prostoru.

          • Navodnjavanje celeraU praksi se najviše primjenjuje navodnjavanje kišenjem a u slučajevima kad se ne planira mehanizirana berba moguće je i navodnjavanje sistemom „kap po kap“. U Oba slučaja potrebno je odrediti povoljan trnutak početka navodnajvanja te obrok navodnjavanja što će omogućitit pravilno doziranje vode.

          • Zaštita celera od korovaIzbor herbicida te vrijeme njihove primjene ovisi o sastavu korova (širokolisni ili uskolisni, jednogodišnji ili višegodišnji), veličini korova te tipu tla i načinu uzgoja celera.

          • Zaštita celera od bolestiNajvažnije bolesti celera koje se javljaju u toku vegetacije su: crna trulež korijena, pepelnica, te siva pjegavost lista.

          • Zaštita celera od štetnikaŠtetnici koji se javljaju u proizvodnji celera dijele se na štetnike tla i nadzemne štetnike.

          • Berba celeraAko je namjenjen za neposrednu prodaju  može se ostaviti lišće a ko je namjenjen za skladištenjeili preradu lišće se reže. Prinos korijena celera može bit 30 - 50 t/ha.

          • Skladištenje celeraSkaldištenjem u kontroliranim uvijetima hladnjača (temperatura 0°C, relativna vlaga 97%) zadebljali korijen može se čuvati do 8 mjeseci a za kraće čuvanje može se skladištiti.

        • SalataSalata pripada skupni lisnatog povrća iz porodice glavočika (lat. Asteraceae syn. Compositae). Uglavnom se uzgaja zbog listova koji se upotrebljavaju u prehrani. Salata se konzumira svježa, sirova  (bez termičke obrade) kao prilog (salata) sa različitim začinima ili preljevima.

          • Hranidbena vrijednost salateStajenjem salata gubi nutritivnu vrijednost. Dijetalna je namirnica jer 100 grama salate sadrži svega 14 kcal. U tablicama su navedeni najvažniji nutritivni sastojci salate.

          • Morfološka svojstva salateSalata je jednogodišnja biljka. Korijen je mesnat i razgranat, a glavnina korijena nalazi se u oraničnom sloju tla (30 cm). Stabljika je u vegetativnoj fazi skraćena dok se u gebnerativnoj fazi naglo izdužuje te doseže visinu do 1,2 m. Lišće je formirano u rozetu a oblik, struktura i boja  lišća jako varira s obzirom da se tokom dugogodišnjeg oplemenjivanja razvilo više varijeteta:

          • Uvjeti za rast i razvoj salateSalata je biljka blage klime. Optimalne temperature u vegetativnoj fazi razvoja za razvoj glavice ili rozete su od 12 - 20°C.

          • Plodored za salatuBez obzira što salata dosta dobro podnosi samu sebe dugotrajni uzgoj na istoj površini potrebno je izbjegavati a poželjna je barem jedna predkultura iz druge porodice.

          • Kultivari salateSalata glavatica je najzastupljeniji uzgajani varijetet na našim područjima sa 2 svoja kultivara: maslenkom i kristalkom. U novije vrijeme sve je veća potažnja lisnatih varijeteta dok se uskolisni još jako rijetko uzgajaju.

          • Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla prije sadnje presadnica zimske salate treba znati da je salata osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu, što kod nje može izazvati rubnu palež lista, kasnije i rahle glavice salate. Pa stoga treba koristiti sulfatna gnojiva.

          • Uzgoj presadnica salate u kontejnerimaUzgoj salate iz presadnica ima prednost pred izravnom sjetvom (koja se gotovo i ne prakticira) jer se na taj način omogućava planiranje slijeda berbi a i samo razdoblje berbe se produžuje. Presadnice se uzgajaju u zaštićenim prostorima. Uzgajaju se presadnice golog korijena ili one s grudom supstrata. Prednost se dakako daje presadnicama s grudom supstrata.

          • Uzgoj salate na otvorenomZa sjetvu ili sadnju slate na otvorenom bitno je da površinski (sjetveni) sloj bude fine mrvičaste strukture. Na težim tlima i na izrazito pjeskovitim tlima preporuča se u površinski sloj unijeti treset zbog poboljšanja strukture te boljeg očuvanja vlage.

          • Uzgoj salate u zaštićenom prostoruKratka vegetacija od sadnje do tehnološke zrelosti te manje potrebe za toplinom omogućuju uzgoj 2 do 3 usjeva tokom jeseni, zime i ranog proljeća u istom objektu što je naravno ovisi o ekološkim uvijetima područaja te mogućnostima grijanja.

          • Hidroponski uzgoj salateU zaštićenim prostorima rajčica se mogu uzgajati i bez tla odnosno u sistemu hidroponija. Supstrati u hidroponskom uzgoju mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički supstrati.

          • Navodnjavanje salatePoljski vodni kapacitet pri uzgoju salate ne bi smio biti manji od 65%. Salata razvija plitak korijen pa se iz tog razloga prolikom navodnjavanja vlaži samo gornjih 15 cm tla.

          • Zaštita salate od štetnikaNajčešće vrste lisnih uši koje napadaju salatu jesu: (lat. Aphis fabae, lat. Aulachortum solani, lat. Hyperomyzus lactucae, lat. Nasonovia ribisnigri, lat. Macrosiphum euphorbiae, lat. Myzus persicae, lat. Myzus ornatus, lat. Aphis gossypii).

          • Zaštita salate od korovaU borbi protiv korova pri uzgoju salate koristi se različite mjere kao što su: međuredna kultivacija i malčiranje. O čemu će biti riječi u ovom članku.

          • Zaštita salate od bolestiUzročnici bolesti mogu u potpunosti uništiti urod salate, pri čemu se koristimo različitim mjerama borbe protiv njih.

          • Berba salateSalata se bere kad „glavice“ postignu veličinu svojstvenu kultivaru, te kad budu dobro ispunjene unutrašnjim listovima tj. kad postignu određenu čvrstoću a da još nema znakova prorastanja (odnosno da ne počne razvijati cvjetnu stabljiku). 

        • PaprikaPaprika, vrsta iz porodice pomoćnica (lat. Solanaceae) podrijetlom  je iz tropske Amerike. Prema Hazenbushu centar podrijetla je Meksiko, Gvatemala odakle se širi po cijeloj južnoj Americi do Argentime i Čilea.

          • Hranidbena vrijednost paprikePaprika je namirnica s značajnom nutricionističkom vrijednosti zbog vitaminsko mineralnog sastava te zbog udjela hranidbenih sastojaka koji se navode u tablici. 

          • Morfološka svojstva paprikePaprika je jednogodišnja zeljasta biljka. Stabljika je zeljasta (s vremenom odrveni pri bazi) visine 40-100 cm. Glavna i postrane grane su glatke, zelene ili zelene s ljubičastim prugama. U presjeku su orugle, peterokutne ili šesterokutne. Prema rastu i načinu grananja razlikujemo indenterminantni i terminantni rast stabljike paprike

          • Uvjeti za rast i razvoj paprikeZa normalno klijanje paprike potrebna je temperatura zraka od oko 15°C dok je optimalna ona između 20 - 30°C pri kojoj za 8 dana izniknu sve klijave sjemenke.

          • Priprema tla za paprikuOpisuje se način pripreme tla za sadnju te funkcija i prednosti korištenja PE crne folije kao malča.

          • Gnojidba paprikeU osnovnoj obradi tla namjenjenog za uzgoj paprike dodaje se 20 - 40 t/ha stajskog gnoja i ako je proizvođač u nemogučnosti nabaviti veče količine stajskog gnoja preporučljivo ga je dodati barem u količini od 5 - 10 t/ha u površinski sloj tla kako bi se očuvala struktura tla i zbog poboljšanja mikrobiološke aktivnosti.

          • Kultivari paprikeSvi osnovni tipovi paprike postojali su još prije njenog introduciranja Europi. Prvotni kultivari bili su sitnih plodova i ljuti, a oplemenjivanjem dobili su se krupniji plodovi bez ljutine. U svijetu se razvilo mnoštvo kultivara i F1 hibrida različitih svojstava s obzirom na primjenu, tip rasta, dužinu vegetacije te otpornosti na bolesti (ponajviše virusne).

          • Kontejnerski uzgoj presadnica paprike u zaštićenim prostorimaKontejnerski uzgoj pesadnica ima niz prednosti s obzirom na njihov uzgoj na gredicama pa je iz tog razloga zastupljeniji. 

          • Uzgoj paprike na otvorenomUz adekvatnu osnovnu obradu i gnojidbu tla te nakon pripreme tla za sadnju čiji načini su opisani u prethodnim člancima i čim to vremenske prilike dopuste pristupa se sadnji paprike.

          • Uzgoj paprike u zaštićenom prostoru Uzgoj u zaštićenim prostorima podosta je sličan uzgoju paprike na otvorenom ali zaštićeni prostori zbog mogućnosti kontroliranja mikroklimatskih uvijeta omogućuju pomicanje rokova sadnje presadnica na rokove kad to nije moguće izvršiti na otvorenom zbog preniskih temperaturnih uvijeta tla i zraka. Iz tog razloga razdoblje plodonošenja u uvijetima zaštićenih prostora se produžava a time se povećava i prinos.

          • Hidroponski uzgoj paprikeU zaštićenim prostorima paprika se mogu uzgajati i bez tla odnosno u sistemu hidroponija. Supstrati u hidroponskom uzgoju mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički supstrati. Organski supstrati koriste se: okos, rižine ljuske, piljevina, kora drveta, borove iglice, anorganski supstrati: kamena vuna, vermikulit, perlit, kvarcni pijesak, ekspandirana glina, sintetički supstrati: ekspandirani poliuretani, espandirani polistireni, urea - formaldehid.​

          • Navodnjavanje paprikeZbog učestale primjene PE folije pri uzgoju paprike i sistem navodnjavanja ″kap po kap″ ima najučestaliju primjenu. 

          • Zaštita paprike od bolestiU proizvodnji paprike pojavljuju se nekoliko važnih bolesti u toku vegetacije paprike, od sadnje do berbe. A najvažnija bolest je plamenjača paprike

          • Zaštita paprike od štetnikaNajvažniji štetnici paprike koji čine prilične štete na usjevu su: kalifornijski trips, zelena breskvina uš, kukuruzni moljac.

          • Zaštita paprike od korovaRedovitom međurednom kultivacijom bilo mehaniziranom ili ručnom (zavisno o veličini proizvodne površine) istodobno uz prozračivanje tla uništavaju se i korovi. 

          • Međuredna kultivacija paprikeCilj međuredne kultivacije ne je aeracija površinskog,sloja i mehaničko uništavanje korova. Obavlja se 3 - 4 puta u toku vegetacije, sve dok biljke ne sklope redove.

          • Pinciranje paprikeKako smo već spomenuli u zaštićenim prostorima se uzgajaju indeterminantni kultivari . Takvi se kultivari u povoljnim uvijetima (koji su dati u zaštićenom prostoru) jako granaju, grane su im lomljive dok biljka pod teretom plodova lako poliježe.

          • Berba paprikeOvisno o zahtjevima tržišta plodovi paprike mogu se brati u tehnološkoj i fiziološkoj zriobi. 

        • KrastavacKrastavac je ekonomski najznačajnija a samim time i najzastupljenija biljna vrsta iz porodice tikvenjača (lat. Cucurbitaceae) u povrćarstvu. 

          • Hranidbena vrijednost krastavcaKrastavci su većim dijelom sastavljeni od vode. U značajnijim količinama sadrže prehrambena vlakna; minerale silicij, kalij, magnezij te vitamin C i kafeinsku kiselinu. Ima izrazito nisku energetsku vrijednost. 

          • Morfološka svojstva krastavacaKrastavac je jednogodišnja većinom jednodomna biljka sa jednospolnim cvjetovima zbog čega su za oplodnju potrebni kukci. Cvijetove krastavaca najviše oprašuju pčele. Ženski cvjetovi su pojedinačni (rijeđe po 2 ili više na kratkim stapkama), a muški su grozdastom cvatu sa više cvijetova.

          • Uvjeti za rast i razvoj krastavacaU povoljnim temperaturnim uvijetima za klijanje (25 - 35°C) te uz dovoljno vlage sijeme krastavca niknuti će za 2 do 3 dana što se može produžiti na 15 - 20 dana ukoliko je temperatura minimalna (12°C).

          • Plodored za krastavceKrastavac ne voli vjetrovite položaje, pa ih je poželjno izbjegavati ili pak se između redova krastavaca mogu posijati po dva - tri reda kukuruza.

          • Priprema tla za krastavacU pripremi tla za sjetvu ili sadnju krastavaca treba koristiti organska gnojiva. Dobro je stajski gnoj zaorati još u jesensko - zimskoj brazdi. Pri obradi i pripremi tla za sjetvu valja izbjegavati teške tanjurače jer jako zbijaju tlo. Frezanjem zemlju usitnjavamo od praškasto do sitno zrnate strukture na dubinu 10 - 15 cm. Treba voditi računa da od frezanja do postavljanja sadnih humaka (baula) ne dođe do padalina, jer se tako usitnjenoj zemlji kvari struktura i tekstura, tj. dolazi do sabijanja tla pa je onemogućena izrada sadnih humaka tj. gredica. 

          • Gnojidba krastavacaPrimjena organskog gnojiva na parcelama namjenjenim za uzgoj krastavaca poželjna je jer se uz osiguravanje hraniva na taj način  tlu osigurava i povoljna mrvičasta strukutura te optimalan kapacitet za zrak i vodu. U tlo se dodaje 25 - 50 t/ha stajskog gnoja. 

          • Kultivari krastavacaGlavni tipovi kultivara podjeljeni su prema načinu uzgoja i prema načinu upotrebe, pa stoga razlikujemo kultivare za uzgoj na otvorenoma i kultivare za zaštićene prostore, a prema načinu upotrebe razvili su se salatni kultivari (za upotrebu u svježen stanju) i kultivari za konzerviranje (konzervni kultivari tzv. ″kornišoni″). 

          • Kontejnerski uzgoj presadnica krastavaca u zaštićenim prostorimaPresadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji.

          • Uzgoj krastavaca na otvorenomKrastavci se mogu uzgajati direktnom sjetvom na za to predviđenoj površni ili pak se uzgajaju iz presadnica. Krastavac je osletljiv čak i na niske pozitivne temperature pa se iz tog razloga direktna sjetva može obaviti tek kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i tek nakon što se tlo zagrije na temperaturu od 17 do 18°C. Sjeme u takvim uvijetima niće za 8 - 10 dana a ako su temperature niže produžuje se razdoblje do nicanja a samim time i povečava opasnost od propadanja sjemena usljed napada saprofitskih mikroorganizama te glodavaca koji se hrane sjemenjem. U kontinentalnom području mogu se sijati sve do sredine srpnja (kao drugu usjev) ali se time znatno smanjuje trajanje pldonošenja tj. prinos.

          • Uzgoj krastavaca u zaštićenom prostoruOvaj način uzgoja ne razlikuje se puno od uzgoja na otvorenom. U zaštićenim prostorima prakticira se uzgoj iz presadnica, primjena plastične mreže kao potpore te primjena crne polietilenske folije ispod koje se postavljaju cijevi za navodnjavanje sistemom 'kap po kap'. Prednost u odnosu na uzgoj na otvorenom je u pomicanju rokova sadnje na ranije datume što produžava vrijeme plodonošenja, povečava prinos a i omogučava berbu u vansezonskim rokovima što opravdava ekonomsku isplativost zaštićenih prostora.

          • Hidroponski uzgoj krastavacaU zaštićenim prostorima krastavci se mogu uzgajati i bez tla odnosno u sistemu hidroponija. Supstrati u hidroponskom uzgoju mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički supstrati.

          • Navodnjavanje krastavcaZbog velikih listova koje razvija, krastavac ima veliku transpiracijsku površinu preko koje tokom sunčanih i vrućih dana gubi veću količinu vlage, koju ionako površinski korijen ne može nadomjestiti iz zaliha vode u dubljim slojevima tla.

          • Rezidba krastavcaDugu i kvalitetnu berbu možemo osigurati neprestanim obnavljanjem biljke što se kod krastavca postiže pravovremenom i učestalom rezidbom vriježa, skidanjem suvišnih listova i loših plodova.

          • Zaštita krastavaca od bolestiNajučestalija bolest u nasadima krastavaca je plamenjača.

          • Zaštita krastavaca od štetnikaNajvažniji insekti na krastavcu su: zelena breskvina uš, kalifornijski trips, štitasti moljac, lisni mineri.

          • Zaštita krastavaca od korovaPirmjenom crne polietilenske folije onemogućeno je nicanje korova koji ionako predstavljaju problem jer u Republici Hrvatskoj nije registriran ni jedan herbicid za primjenu u krastavcima. 

          • Berba krastavacaKrastavci se beru u tehnološkoj zrelost, a ona se definira prema namjeni. Krastavci za potrošnju u svježem stanju, salatni krastavci, zdrave su zelene boje, pravilnog valjkastog oblika i krupnoće koja odgovara kultivaru. Bitno je da je plod u tehnološkoj zriobi mlad tj. da su sjemenke jop sasvim mekane i sočne. Od zametanja do tehnološke zriobe poterbno je 2 - 3 tjedna. U početku plodonošinja najčešće se beru jednom tjedno dok se u kasnijoj fazi beru 2 puta tjedno. Beru se ručno, nožem ili škarama sa kratkno stapkom.

        • BrokulaPodrijetlo brokule je iz istočnog Mediterana (Grčke, Turske, Sirije te Cipra) odakle se je u Italiju u doba a oko 1700. i u Englesku. 

          • Hranidbena vrijednost brokuleNutricionistički je vrlo vrijedna i cijenjena namirnica s bogatim vitaminsko mineralnim sastavom, a energetska vrijednost svježe brokule iznosi samo 34 kcal na 100 g.

          • Morfološka svojstva brokuleNa vrhu stabljike brokula formira zbijeni cvat s izraženim cvjetnim pupovima zelene ili ljubičaste boje. U fazi kad su cvatovi još zbijeni ubiru se sa dijelom stabljike (do prvih većih listova) te kao takvi predstavljaju konzumni dio biljke.

          • Uvjeti za rast i razvoj brokuleKultivari za zimski i ozimi uzgoj (duže vegetacije) moraju proći kroz vernalizaciju u trajanju od 2 - 4 tjedna na temperaturama nižim od 10°C. Vernalizacija je potrebna kako bi iz vegetativne faze prešli u generativnu.

          • Plodored za brokuluZbog bolesti i nametnika koje dijeli sa ostalim kuturama iz porodice kupusnjača ne smije se uzgajati u plodoredu sa tim kulturama najmanje 3 - 4 godine.

          • Kultivari brokulePostoje različite podjele kultivara brokule. 

          • Priprema tla za brokuluZa ranu projetnu sadnju osnovna obrada tla uz startnu gnojidbu s povećanom količinom fosfora i kalija obavlja se u jesen. 

          • Gnojidba brokuleBrokuli treba osigurati mnogo hranjivih tvari tijekom cijele vegetacije, a posebice u stadiju oblikovanja cvata i to 25 - 35 dana, kad biljka uzima iz tla 3/4 ukupnih količina hranjivih tvari.

          • Kontejnerski uzgoj presadnica brokule u zaštićenim prostorimaBrokula se prvenstveno uzgaja iz presadnica te ovisno o planiranom terminu sadnje presadnice se uzgajaju u ZP (rani kultivari) ili na otvorenom (jesenski kultivari). 

          • Sadnja brokuleU dobro pripremljeno i vlagom zasičeno tlo brokula se sadi na razmake različitih dužina ovisno o habitusu kultivara.

          • Navodnjavanje brokule U ovom članku opisuju se navodnjavanje nasada čijom primjenom se omogučuje pravilan rast i razvoj brokule te kako bi konačni produkt cvat bio što kvalitetniji i zdraviji. U mjeru njege nasada uz opisanu spada i zaštita od štetočinja koje će biti opisane u zasebnom članku.

          • Zaštita brokule od štetnikaU proizvodnji brokule javljaju se mnogi štetnici koji pričinjavanju velike ekonomske štete u toku vegetacije.

          • Zaštita brokule od bolestiNajznačajnije bolesti koje se javljau na brokuli u toku vegetacije mogu značajno smanjiti urod i kvalitetu uroda. Najznačajnije bolesti na brokuli jesu slijedeće: kupusna kila (lat. Plasmodiophora brassicae), plamenjača kupusa (lat. Peronospora parasitica), lat.  Pythium spp., lat. Rhizoctonia solani, lat. Olpidium brassicae, lat. Alternaria brassicae te lat. Phoma lingam). Fuzarijsko venuće (lat. Fusarium oxysporum – conglutinans), venuće izazvano fitoftorom (lat. Phytophtora megasperma), bijela hrđa (lat. Albugo candida), suha trulež kupusa (lat. Phoma lingam), mumifikacija glave kupusa (lat. Sclerotinia sclerotiorum), pepelnica (lat. Erysiphe cruciferarum), koncentrična pjegavost kupusnjača (lat. Alternaria spp.).

          • Zaštita brokule od korovaU cilju uništavanja korova i stvaranja što povoljnijega vodo - zračnog režima te razbijanja pokorice primjenjuje se međuredna kultivacija tla. 

          • Berba brokuleBrokula se bere prije nego se cvjetovi počnu otvarati . Cvat se reže s dijelom stabljike (15 - 20 cm) od koje se odvoje listovi.

        • GrašakGrašak (lat. Pisum sativum L. ssp. sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice lepirnjača (lat.Fabaceae), velike je hranjive vrijednosti i kao povrtlarska kultura ubraja se u grupu zrnatih mahunarki. 

          • Hranidbena vrijednost graškaKao jelo koristi se zrno graška u tehnološkoj zrelosti pripremljeno na različite načine. Grašak se konzervira sterilizacijom i zamrzavanjem.

          • Morfološka svojstva graškaPlod graška je mahuna. Ovisno o kultivaru dužina joj varira od 4 - 12 cm, može biti sploštena ili valjkasta sa tupim ili šiljastim vrhom. U mahuni se nalazi 4 - 12 sjemenih zametaka koji se u povoljnim uvjetima oplodje razviju u zrno. Zrno je u tehnološkoj zrelosti okruglo do malo valjkasto različitih nijansi zelene boje. Grašak je biljka umjerene klime te su blage temperature najpovoljnije za rast i razvoj ove kulture. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C dok je minimalna 5°C.

          • Uvjeti za rast i razvoj graškaGrašak je biljka umjerene klime te su blage temperature najpovoljnije za rast i razvoj ove kulture.

          • Plodored graškaGrašak i ostale lepirnjače ne smiju se uzgajati  na istoj površini najmanje 4 godine.

          • Kultivari graškaU svijetu postoje brojni kultivari, čak i više od 4000 dok se svakim danom oplemenjivanjem stvaraju novi.

          • Priprema tla za grašakOsnovna orada tla obavlja se u jesen kako bi se omogućila što  ranija sjetva u proljeće. 

          • Gnojidba graškaGrašak je biljka kratke vegetacije, zbog toga mora imati potrebna hraniva u lako pristupačnom obliku.

          • Sjetva graškaSjetva jaroga graška treba se obavit što je moguće ranije (potkraj veljače, početkom ožujka).

          • Navodnjavanje graška U područjima s kišovitim proljećima i tlima dobrog kapaciteta za vodu i zrak grašak se obično uzgaja bez navodnjavanja, što se ponajviše odnosi na rano proljetnu sjetvu kada se grašak koristi zimskom vlagom konzerviranom u tlu.

          • Zaštita graška od bolestiBolesti graška u toku vegetacije su: plamenjača (lat. Peronospora pisi), palež (lat. Ascochyta pisi, lat. Ascochyta pinodella te lat. Ascochyta pinodes). hrđa (lat. Uromyces pisi), pepelnica (lat. Erysiphe pisi), bijela trulež (lat. Sclerotinia sclerotiourum), venuće (lat. Fusarium solani f. sp. pisi).

          • Zaštita graška od štetnikaGrašak može biti napadnut od više štetnika. Najčešći štetnici graška koji čine štete u toku vegetacije su: crna bobova /repina/  uš (lat. Aphis fabae), zelena graškova lisna uš (lat. Acyrthosiphon pisum), pipe mahunarke (lat. Sitona spp.), graškov žižak (lat. Bruchus pisorum), crni i pjegavi graškov savijač (lat. Laspeyresia nigricana, lat. Laspeyresia dorsana).

          • Zaštita graška od korovaU cilju uništavanja korova i stvaranja što povoljnijega vodo-zračnog režima te razbijanja pokorice primjenjuje se međuredna kultivacija tla te primjena herbicida.

          • Berba graškaKonzumni grašak bere se u tehnološkoj zrelosti kada se sadržaj šećera se kreće oko 5%, a škroba oko 7%. U toj fazi zrno graška je prijatnog ukusa, meko i sočno. Rastom stupnja zrelosti ploda šećer prelazi u škrob, zrno dobija tvrđu konzistenciju, brašnast ukus te time gubi na kvaliteti okusa. Mahune graška zriju od donjih prema gornjima pa se optimalni prinos uz odgovarajuću kvalitetu postiže samo višekratnom berbom. Prinos mahuna može biti od 8 - 15 t/ha.

        • MrkvaMrkva je proizvodno najzastupljenija vrsta iz porodice štitarki (lat. Apiaceae).

          • Hranidbena vrijednost mrkveMrkva je zdrava hranidbena namirnica a koristi se kao sviježa, kuhana, marinirana (mješana s drugim povrćem), može se konzervirati (sterilizacijom, zamrzavanjem te sušenjem). Energetska vrijednost mrkve iznosi je 36 - 46kcal /151 - 192 kJ/, a zastupljenost hranidbenih sastojaka navodi se u tablici.

          • Morfološka svojstva mrkveDa bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć (tj. da mrkva razvije reproduktivne organe te se time omoguć razvoj sjemena) ona u juvenilnoj fazi (fazi mladih biljčica) mora proći vernalizaciju, odnosno kroz odeređeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.

          • Uvjeti za rast i razvoj mrkveDa bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć, ona u juvenilnoj fazi mora proći vernalizaciju, odnosno kroz odeređeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.

          • Plodored za mrkvuUzgaja se u plodoredu, što znači da treba voditi brigu o predkulturi i uzgojnom mjestu. 

          • Obrada tla za mrkvuOsnovna jesenska obrada tla oranjem vrši se na dubinu od oko 25 - 30 cm. U jesenskoj obradi zaorava se prezreli  stajski gnoj. Ako se planira kasnija sjetva (za jesensku i zimsku potrošnju) moguća je i proljetna obrada tla.

          • Gnojidba mrkveGnojidba zrelim stajskim gnojem u jesenskoj osnovnoj obradi tla je poželjna jer se tako uz osnovna hraniva osigurava i povoljna struktura tla. 

          • Kultivari mrkveKultivari se određuju prema boji zadebljalog korijena. Njazastupljeniji su oni narančaste boje, a manje se uzgajaju žuti, bijeli ili ljubičasti.

          • Načini uzgoja mrkveMrkva je kultura koja se isključivo uzgaja na otvorenom, iako je moguć uzgoj u zaštićenim prostorima. 

          • Sjetva mrkveSjetva se gotovo uvijek vrši izravno na stalno mjesto. Za kasniji (ljetno jesenski) uzgoj mrkve sije  se u redove ili trake na ravnoj povoršini dok se za raniji proljetni uzgoj sije na gredice.

          • Navodnjavanje mrkveRavnomjerna opskrba vodom tokom vegetacije ima značajan utjecaj na uspješan uzgoj mrkve. U fazi nicanja treba osigurati optimalnu vlagu u sjetvenom sloju tla jer je u suprotnom nicanje otežano i neujednačeno. 

          • Zaštita mrkve od korovaKod uzgoja mrkve na većim površinama kemijska zaštita od korova neizbježni je zahvat, jer korovi počinju nicati prije mrkve a brži im je porast pa onemogučavaju nicanje mrkve ili pak mogu „ugušit“ mladi nasad.

          • Zaštita mrkve od bolestiU ovom članku opisane su najučestalije te ekonomski najznačajnije bolesti mrkve.

          • Zaštita mrkve od štetnikaNajvažniji štetnik mrkve je mrkvina muha (lat. Psila rosae). Ostali štetnici mrkve: mrkvina nematoda (lat. Heterodera carote), mrkvina lisna uš (lat. Cavariella  aegopodii), žičnjaci, gusjenice sovice.

          • Međuredna kultivacija mrkveMeđuredna kultivacija mrkve ima višestruku ulogu; prozračivanje tla, mehaničko uništavanje korova, nagrtanje (da se izbjegne pojava „zelene glave“) te prihrana.

          • Berba mrkveMrkva je tehnološki zrela i spremna za vađenje kada u korijenu završava proces nakupljanja asimilata. Vrhovi lišća tada počinju žutjeti.

          • Skladištenje mrkveRana ljetna mrkva namjenjena za potrošnju u svježem stanju te nije prikladna za skladištenje.

        • LukLuk spada među najstarije povrtlarske kulture i od davnina se upotrebljava za prehranu ljudi. Miris mu je aromatičan, a okus snažan, manje ili više ljut. Okus luka ovisi o klimi u kojoj raste - što je blaža klima, to je luk slađi. 

          • Hranidbena vrijednost lukaLuk je neizostavna namirnica u pripremi različitih jela pri čemu se termički obrađuje a koristi se i svijež u salatama ili kao prilog. Konzervirati se može sušenjem ili pak se marinira u mješanim salatama a bijele lučice mariniraju se samostalno.

          • Morfološka svojstva lukaLuk može biti dvogodišnja ili trogodišnja biljka.

          • Uvjeti za rast i razvoj lukaSjemenke luka bogate su uljima pa zbog toga sporo bubre t ese produžuje proces klijanja. Minimalna temperatura za klijanje je 2°C ali usprkos tome većina klijavih sjemenki niknut će na temperaturama između 13 - 28°C. Ako u vrijeme nicanja i početnog rasta nastupe temperature niže od -2°C i potraju duže od 2 dana, mladi nasad će stradati.

          • Plodored za lukLuk te ostale kulture iz porodice (lat. Liliaceae) ne smiju se uzgajati na istoj površini do 5 godina zbog brojnih zajedničkih bolesti i štetnika. 

          • Priprema tla za lukZa proljetnu sjetvu luka izvrši se osnovna jesenska obrada tla, u proljeće neposredno prije sjetva površinski sloj tla (3 - 4 cm) obradi se tako da se dobije fina mrvičasta struktura u koju se polaže sjeme.

          • Kultivari lukaU svijetu su zastupljeni brojni kultivari koji su selekcionirani na različita kvalitativna svojstva.

          • Gnojidba lukaLuk je jako osjetljiv na zaslanjenost tla i visoku koncentraciju tekuće faze tla pa treba biti pažljiv pri gnojidbi mineralnim gnojivima jer će prevelike doze dovesti do proređenja sklopa biljaka nakon sjetve. Iz toga razloga mineralnu gnojidbu za uzgoj luka uvijek treba uskladiti sa zalihama hraniva u tlu te određene količine hraniva osobito dušika dodavati ovisno o potrebama za istim u određenoj fazi razvoja luka.

          • Uzgoj luka direktnom sjetvomRazličiti su načini uzgoja luka te će svaki biti opisan u zasebnom članku: uzgoj direktnom sjetvom na predviđenu površinu, uzgoj iz presadnica, uzgoj iz lučice.U ovom članku opisujemo uzgoj luka iz direktne sjetve

          • Uzgoj luka iz presadnicaZa uzgoj presadnica koriste se kultivari namjenjeni i za direktnu sjetvu a uzgojem iz presadnica oni daju veće i sigurnije prinose. Mogu se uzgojiti presadnice golog korijena ili one s grudom supstrata, koje kao i kod ostalog povrća imaju prednost nad prvim.

          • Uzgoj luka iz lučiceLučica se uzgaja iz sjemena a to je zapravo mala lukovica koja zbog načina uzgoja ulazi u fazu mirovanja vrlo rano (još u juvenilnoj fazi). Promjera je 9 - 23 mm a tokom uzgoja pod kontrolom je stručnog nadzora (sjemenara) prema Zakonu o poljoprivrednom sjemenu kako bi se očuvala autentičnost, čistoća kultivara te zdravstveno stanje ovog rasadnog materijala. Namjenjena je za jesensku ili proljetnu sadnju luka.

          • Sadnja lukaPrednosti uzgoja iz lučice u usporedbi sa direktnom sjetvom:

          • Navodnjavanje lukaNavodnjavanje luka moguće je sistemom kišenja (koje se osobito pimjenjuje nakon sjetve luka kako bi se spriečilo stvaranje pokorice), sistemon „kap po kap“ te navodnjavanje u brazde.

          • Zaštita luka od štetnikaLukova muha je najopasniji štetnik luka u našim područjima a u pravilu se javlja u vlažnim proljećima. Najopasnija je prva, proljetna generacija, koja napada još nerazvijene biljke.

          • Zaštita luka od bolestiBolesti koje predstavljaju najveći problem u uzgoju luka su: plamenjača (lat. Peronospora destructor), siva plijesan (lat. Botrytis spp.). Ostale gljivične bolesti luka: bijela trulež (lat.Sclerotium cepivorum), hrđa (lat. Pucinia allii), koncentrična pjegavost lišća (lat. Alternaria porri), snijet (lat. Urocystis cepulae).

          • Zaštita luka od korovaKorovi predstavljaju problem kod uzgoja luka naročito kod direktne sjetve sjemena jer korov brže niče od luka pa ga u svakom slučaju treba uništavati jer će u protivnom već razvijene biljčice korova spriječit razvoj luka -  „ugušit će ih“.

          • Berba luka Luk uzgajan iz direktne sjetve postiže tehnološku zrelost krajem kolovoza i u rujnu kad su veće mogućnosti za oborine te su temperature zraka u trendu pada.

          • Skladištenje lukaLuk koji se potpuno osuši na polju dodatno se očisti od zaostalih nečostoča (lišća, grumena zemlje, korijenčića, korovi), odvoje oštečene i bolesne glavice te se kalibrira prema zahtjevima kupca i pakira u vreće od 5 do 10 kg.  Zdrave i osušene lukovice mogu se i skladištiti tokom zime. Uz primjenu inhibitora klijanja pordužuje se razdoblje skladištenja.

        • RajčicaRajčica je gotovo najzastupljenija vrsta is porodice (lat. Solonaceae) s obzirom na udio u poljoprivrednoj proizvodnji. Podrijetlom je iz Perua (s Anda), a uzgojili su je Asteci u Meksiku. Po astečkoj riječi "tomathe" značenja "punašno voće" rajčica je dobila ime u mnogim jezicima. Rajčicu je, zajedno s kukuruzom, krumpirom, slatkim krumpirom i čili paprikom, a uvezao ju je Kolumbo u Španjolsku u ranom 16. stoljeću.

          • Hranidbena vrijednost rajčiceDanas rajčica ima široku primjenu kao prehrambena namirnica, postoji na tisuće jela u kojima je rajčica glavni sastojak. Plod rajčice zastupljen je u svim kuhinjama svijeta. U prerađivačkoj industriji jedana je od primarnih sirovina; prerađuje se u sokove, koncentrate, pelate, dok se zeleni plodovi mogu marinirat. Zbog hranidbene vrijednosti ima i veoma povoljan učinak na zdrastvene čimbenike ljudskog organizma.

          • Morfološka svojstva rajčiceRajčica je jednogodišnja zeljasta biljaka. Glavnina korijena nalazi se na dubuini od oko 30cm ali glavni korijen može doseći dobinu od 1m dok se u promjer može širiti na 1,5 metar.

          • Uvjeti za rast i razvoj rajčiceMinimalna temperatura potrebna da bi klijanje započelo je 13°C (neki kultivari kliju na temp. od 10°C) dok je optimalna temperatura klijanja 20 - 25°C.

          • Priprema tla za rajčicuPošto rajčica razvija dubok korijen te može koristiti vodu iz dubljih slojeva tla poželjna je i obrada dubljeg sloja, tj. da se razrahli tlo do 40 cm. Ako na površini namjenjenoj za uzgoj rajčice nije prethodno uzgajana neka ozima ili rana proljetna predkultura u jesen treba duboko izorati tlo (40 cm).

          • Kultivari rajčice"San Marzano" rajčice – dugoljastog su oblika i mesnatog središta bez puno sjemenki."Cherry" rajčice – su sitne i jarko crvene boje, rastu u "grozdovima". Mogu biti okruglog ili dugoljastog oblika te imaju izražen miris i okus. Radi se o relativno novoj vrsti, pogodnoj za uzgoj u staklenicima. Postoje različite vrste sitnih rajčica od "pacchina" do "piccadillyja"."Beefsteak" rajčica – koju možemo pronaći i pod francuskim nazivom "coeur de boeuf" ili talijanskim "cuore di bue" je sorta velikih rajčica od oko 200 grama. Znaju biti valovitog oblika te ih karakterizira tanka kožica i mesnato središte s vrlo malo sjemenki."Domaća" rajčica – vjerojatno spada u ovu posljednju grupu, jer je velika, ponekad zelenkasta kod stabljike, sočna i mesnata.

          • Gnojidba rajčiceRajčica je kultura s visokim potrebama za hranivima i makro i mikro, osobito je zahtjevna na fosfor  u svim stadijima rasta i razvoja. Dobro reagira na gnojidbu organskim gnojivima, tako da se preporučuje 25 - 40 t/ha stajskog  gnojiva (koje se dodaje u osnovnoj obradi, oranjem), s tim da je stajski gnoj već dobro kompostiran, jer rajčica je osjetljiva na produkte koji nastaju razgradnjom  organske tvari.

          • Kontejnerski uzgoj presadnica rajčice u zaštićenim prostorimaPresadnice se mogu uzgajati na gredicama ili u kontejnerima dok kontejnerski uzgoj ima niz prednosti pa je stoga i zastupljeniji.

          • Sadnja rajčice na otvorenomRajčica na donjem djelu stabljike stvara adventivno korijenje pa je i poželjno saditi što dublje. Sadnja do prvih listova pokazala je dobre rezultate u smislu vegetativnog rasta te prinosa.

          • Uzgoj rajčice u zaštićenom prostoru Uzgoj u zaštićenim prostorima podosta je sličan uzgoju rajčice na otvorenom ali zaštićeni prostori zbog mogućnosti kontroliranja mikroklimatskih uvijeta omogučuju pomicanje rokova sadnje presadnica na rokove kad to nije moguće izvršiti na otvorenom zbog preniskih temperaturnih uvijeta tla i zraka.

          • Hidroponski uzgoj rajčiceU zaštićenim prostorima rajčica se mogu uzgajati i bez tla odnosno u sistemu hidroponija. Supstrati u hidroponskom uzgoju mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički supstrati.

          • Navodnjavanje rajčice Zbog učestale primjene PE folije pri uzgoju rajčice i ″kap po kap″ sistem navodnjavanja ima najučestaliju primjenu .

          • Pospješivanje oplodnje rajčice bumbarimaU zaštićenim se prostorima za pospješivanje oprašivanja i oplodnje rajčice koriste bumbari.

          • Zaštita rajčice od bolestiBolesti rajčice: plamenjača rajčice (lat. Phytophthora infestans), koncentrična pjegavost (lat. Alternaria solani), siva plijesan (lat. Botrytis cinerea).

          • Zaštita rajčice od štetnikaNajznačjniji štetnici na rajčici čine velike ekonomske štete u toku vegetacije.

          • Zaštita rajčice od korovaRedovitom međurednom kultivacijom bilo mehaniziranom ili ručnom (zavisno o veličini proizvodne površine) istodobno uz prozračivanje tla uništavaju se i korovi. Na taj način ne zahvaćaju se korovi unutar redova pa se u borbi protiv korava pristupa i primjeni herbicida.

          • Međuredna kultivacija rajčiceCilj ove mjere je aeracija površinskog,sloja i mehaničko uništavanje korova. Obavlja se 3 - 4 puta u toku vegetacije,sve dok biljke ne sklope redove.

          • Pinciranje rajčicePinciranje odnosno zalamanje zaperaka je mjera njege u uzgoju rajčice  i drugog plodovitog povrća) kojom se uklanjaju zaperci (postrani izboji dužine 5 do 10 cm) koji se razvijaju u pazuhu listova

          • Berba rajčiceRajčica za upotrebu u svježem stanju bere se višekratno i ručno. Plodovi se beru u tehnološkoj zrelosti kada su zeleni „zelena zrioba“, zatim u prijelaznoj fazi (žuta, naranđasta) ili potpuno crveni, a kakvi će se plodovo ubrati ovisi o udaljenosti tržišta.

        • CvjetačaOva poljoprivredna kultura podrijetlom je s Mediterana i Bliskog istoka.Na području Mediterana, osobito u Italiji, cvjetača (lat. Brassica oleracea var. botrytis L.) se uzgajala šest stoljeća pr. Kr., a u većem opsegu u Europi se počinje uzgajati početkom 12. stoljeća u Grčkoj.

          • Hranidbena vrijednost cvjetačeNutricionistički vrijedna namirnica podosta je raširena u prehrani gdje se kuha, peče a može se koristiti kao samostalni obrok ili dodatak raznim jelima. Cvjetača se konzervira zamrzavanjem ali i mariniranjem („kisela salata“).

          • Morfološka svojstva cvjetače Cvat zbog kojeg se uzgaja cvjetača može biti bijeli, pod utjecajem ultrljubičastih zraka (direktno sunčevo osvjetljenje) poprima boju slonovače a može potamnit sve do smeđe boje.

          • Uvjeti za rast i razvoj cvjetačeMinimalna temperatura klijanja i nicanja cvjetače je 1 - 5°C a optimalna 20°C pri kojoj on anikne za 5 - 6 dana.Najpovoljnija temperatura za vegetativni rast cvjetače je između 13 i 18°C dok se pri temperaturama nižim od 4° a višim od 25°C rast zaustavlja.  Od svih kupusnjača cvjetača je najmanje otporna na niske temperature, no, moguć je uzgoj i do 1700 m nadmorske visine. 

          • Plodored za cvjetačuCvjetača i ostale kulture iz porodice kupusnjača ne smiju se uzgajati na istoj površini najmanje 3 godine osobito na tlima kiselije reakcije (veća opasnost od pojave kupusne kile).

          • Priprema tla za cvjetačuZa ranu projetnu sadnju osnovna obrada tla uz startnu gnojidbu s povečanom količinom fosfora i kalija  obavlja se  u jesen. 

          • Kultivari cvjetačeZbog sve veće potrošnje te potrebe za intezivnijim uzgojem na tržištu je prisutan velik broj kultivara.

          • Gnojidba cvjetačeCvjetači treba osigurati mnogo hranjivih tvari tijekom cijele vegetacije, a posebice u stadiju oblikovanja „glavica“ i to 25 - 35 dana, kad biljka uzima iz tla 3/4 ukupnih količina hranjivih tvari.

          • Kontejnerski uzgoj presadnica cvjetače u zaštićenim prostorimaIako je moguć uzgoj cvjetače direktno iz sjemena te on ima primjenu u praksi u Americi, u Europi se cvjetača uzgaja prvenstveno iz presadnica. Mogući je uzgoj presadnica u ZP (zaštićeni prostor) na gredici (presadnice su golog korijena) ili u kontejnerima (presadnice s grudom supstrata ). Uzgoj presadnica u kontejnerima ima mnogobrojne prednosti u usporedbi s uzgojem na gredici.

          • Sadnja cvjetačeU dobro pripremljeno i vlagom zasićeno tlo cvjetača se sadi na razmake različitih dužina ovisno o habitusu kultivara.

          • Navodnjavanje cvjetačeNavodnjavanje prije sadnje izvodi se samo onda kada je zbog nedostatka vlage u zemljištu otežana priprema tla za sadnju, odnosno otežana sadnja presadnica. Najčešće je ovim navodnjavanjem potrebno navlažiti sloj do 20 cm dubine.

          • Zaštita cvjetače od štetnikaEkonomski značajni štetnici cvjetače: kupusni buhači, kupusna muha, kupusni moljac, kupusna lisna uš, mali i veliki kupusar i dr..

          • Zaštita cvjetače od bolestiEkonomski najznačajnije bolesti na cvjetači moraju se u toku vegetacije obavezno suzbijati svim raspoloživim mjerama zaštite.

          • Zaštita cvjetače od korovaU uzgoju cvjetače jedan od ciljeva je uništavanje korova i stvaranja što povoljnijega vodo - zračnog režima te razbijanja pokorice pri čemu  se primjenjuje međuredna kultivacija tla te primjena herbicida.

          • Berba cvjetače Cvjetača se bere ručno, rezanjem stabljike noževima sa više ili manje lišća. Na većim površinama skupina radnika reže „glavice“ te ih odlaže na prijenosnu traku kojom se cvjetača transportira do druge grupe radnika gdje se dodatno obrezuje lišće, sortiraju „glavice“ prema promjeru te pakiraju u odgovarajuću ambalažu.

          • Skladištenje cvjetačeNakon berbe pobrani se cvatovi moraju zaštiti od sunčevog svjetla da ne bi došlo do promjene njihove boje. Skladištenje cvjetače je moguće u hladnjačama na temperaturi od 0 - 1°C i relativnoj vlagi zraka od 97%. 

        • PeršinPeršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija.

          • Hranidbena vrijednost peršinaU kuhinji se i list i korijen peršina koriste kao dodatak jelima odnosno kao začin. Konzumiraju se i kuhani i sirovi. Najčešče se konzerviraju sušenjem.

          • Morfološka svojstva peršina Zadebljali korijen peršina koji se koristi kao namirnica sastoji se od epikotila (skraćena stabljika), hipokotila te od dijela pravog korijena na kojem se nalaze postrani korijenčići. Kod peršina listaša korijen je manje zadebljao, nepravilnog oblika te razgranat.

          • Uvjeti za rast i razvoj peršinaMinimalna temperatura za klijanje sjemena je  3-4°C, u takvim uvijetima od sjetve do nicanja peršina proči će oko mjesec dana. Sporom klijanju pridonosi i nedostatak vlage te kisika u sjetvenom sloju. Od posijanih sjemenki često nike i manje od 50%.

          • Plodored za peršinZbog duge vegetacije sije se kao glavni usjev, ne podnosi sam sebe  te se na istoj površini smije uzgajati tek nakon 4 godine. 

          • Priprema tla za peršinOsnovna jesenska obrada tla oranjem vrši se na dubinu od oko 25 - 30cm. Ako se planira kasnija sjetva (za jesensku potrošnju i skladištenje) moguća je i proljetna obrada tla.

          • Gnojidba peršinaPeršin ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojem pa se treba sijati iza kultura pri čijem uzgoju se koristio stajski gnoj, to mogu biti rajčica, krumpir ili kupus.

          • Kultivari peršinaDiljem svijeta danas se uzgajaju dvije podvrste peršina: (lat.Petroselinum crispum ssp. crispum) – peršin listaš i (lat. Petroselinum crispum ssp. tuberosum) – peršin korjenaš.

          • Sjetva peršinaSjetva se gotovo uvijek vrši izravno na stalno mjesto. Za kasniji (ljetno jesenski) uzgoj peršina, sije  se u redove ili trake na ravnoj površini dok se za raniji proljetni uzgoj sije na gredice u 4 - 5 redova.

          • Lutrasil folija u uzgoju peršina Zbog prisutstva inhibitora klijanja u sjemenu peršina, klijanje je sporo pa od sjetve do nicanja nerijetko prođe i do 30 - tak dana. Iako je klijanje moguće pri relativno niskim temperaturama (3 - 4°C) najoptimalnija temperatura koja ujedno i ubrzava proces klijanja je oko 18°C, ali i svaki stupanj više od minimalene temperature ubrzava klijanje. 

          • Navodnjavanje peršinaRavnomjerna opskrba vodom tokom vegetacije ima značajan utjecaj na uspješan uzgoj peršina. U fazi nicanja treba osigurati optimalnu vlagu u sjetvenom sloju tla jer je u suprotnom nicanje otežano i neujednačeno. Početak faze zadebljanja korijena kritična je u pogledu potrebe za vodom, stoga  treba osigurat dovoljnu količinu vlage u tlu u to vrijeme. Ako se vlaga ne osigura oborinama potrebno je navodnjavanje (20-30 mm).

          • Zaštita peršina od korovaPrimjena herbicida neizbježna je pri ugoju peršina na većim površinama jer korovi počinju nicati prije mrkve a brži im je porast pa onemogučavaju nicanje mrkve ili pak mogu „ugušit“ mladi nasad.

          • Zaštita peršina od štetnikaNajznačajniji štetnici peršina su: mrkvina muha (lat. Psila rosae) i  lastin rep (lat. Papilio machaon).

          • Zaštita peršina od bolestiNajznačajnije bolesti peršina: pjegavost lista peršina (lat. Septoria petroselini), crna trulež korijena (lat. Alternaria radiciana), pepelnica (lat. Erysiphe heraclei).

          • Berba peršinaPeršin korijenaš može se vaditi prije pune tehnološke zrelosti (kad je promjer zadebljalog korijena u glavi oko 1cm). Takav se bere kad je namjenjen za upotrebu u svježem stanju, a prodaje se korijen sa lišćem.

          • Skladištenje peršinaLišće peršina u hladnjačama se može skaldištiti i do 8 tjedana na temperaturi  od -1 do 0°C pri relativnoj vlagi zraka od 95% .

        • PatlidžanPatlidžan je tropska biljka podrijetlom iz istočne Indije odakle se širi po cijeloj Aziji a osobito Kini. Kina se i navodi kao sekundarno središte podrijetla.

          • Hranidbena vrijednost patlidžanaPatlidžan je slabo zastupjena namirnica u prehrani pa iz tog razloga nema ni veći gospodarski značaj.

          • Morfološka svojstva patlidžana Patlidžan je jednogodišnja biljka visine 0,5 - 1m,  ovisno od sorte a rijetko naraste i više.

          • Uvjeti za rast i razvoj patlidžanaPatlidžan ima relativno dugu vegetaciju a za uspješan rast na otvorenom poterbno je bezmrazno razdoblje od 5 mjeseci te 3 mjeseca sa srednjom dnevnom temperaturom višom od 20°C.

          • Plodored za patlidžanNa istu površinu smije doći tek nakon 4 goidne a predkultura mu nesmiju biti ostale biljke iz porodice pomoćnica (lat. Solonaceae). Patlidžan je dobra predkultura za druge vrste povrća.

          • Priprema tla za patlidžanUkoliko na površini namjenjenoj za uzgoj paprike nije bila neka ozima ili rana proljetna predkultura u jesen treba izorati  tlo na 30 cm. U proljeće se zatvara brazda tanjuranjem dok se frezanjem tlo usitnjava do praškaste ili sitno zrnaste strukture na dubini od 10 - 15 cm.

          • Gnojidba patlidžanaAko je tlo na kojem se planira prizvodnja patlidžana s manjom količinom humusa ono se preporuča gnojiti sa organskim gnojivima radi poboljšanja strukture tla tj. postizanja povoljnih vodozračnih odnosa te zbog poboljšanja mikrobiološke aktivnosti. 

          • Kultivari patlidžanaPostoje brojne sorte koje se razlikuju po boji, namjeni, okusu i strukturi. Sorte patlidžana razlikuju se po obliku ploda koji može biti dugog cilindričnog, okruglo - jajolikog i izduženo - kruškastog oblika. Boja vanjske pokožice ploda promjenljiva je i može biti tamnoljubičasta s jakim sjajem (što naše tržište najviše prihvaća), tamnoljubičasta, bez sjaja, i crvenkastoljubičasta s jakim sjajem. Po veličini mogu biti sitni i krupni plodovi (od 50 - 1000 g).

          • Kontejnerski uzgoj presadnica patlidžana u zaštićenim prostorimaPatlidžan se gotovo uvijek uzgaja iz presadnica kako bi biljka izbjegla kontakt sa niskim temperaturama pri kojima joj je onemogučen rast i razvoj.

          • Uzgoj patlidžana na otvorenomRazmak sadnje ovisi i o kultivaru (manje ili više bujni) kao i o lokaciji gdje se patlidžan sadi (topliji ili hladniji krajevi).

          • Uzgoj patlidžana u zaštićenim prostorimaUzgoj u zaštićenim prostorima podosta je sličan uzgoju patlidžana na otvorenom ali zaštićeni prostori zbog mogućnosti kontroliranja mikroklimatskih uvijeta  omogućuju pomicanje rokova sadnje presadnica  na rokove kad to nije moguće izvršiti na otvorenom zbog preniskih temperaturnih uvijeta tla i zraka. Iz tog razloga razdoblje plodonošenja u uvijetima zaštićenih prostora se produžava a time se povećava i prinos te ekonomska isplativost plastenika.

          • Hidroponski uzgoj patlidžanaU zaštićenim prostorima patlidžan se može  uzgajati i bez tla odnosno u sistemu hidroponija. Supstrati u hidroponskom uzgoju mogu biti različitog porijekla.

          • Navodnjavanje patlidžana Zbog učestale primjene PE folije pri uzgoju patlidžana i ″kap po kap″ sistem navodnjavanja ima najučestaliju primjenu. 

          • Zaštita patlidžana od bolestiUz pravilnu plodosmjenu, dezinfekciju tla u zaštićenim prostorima te sadnju zdravih presadnica patlidžana i preventivnu zaštitu, gljivične bolesti nebi trebale predstavljati osobiti problem.

          • Zaštita patlidžana od štetnikaNajznačajniji štetnik koji se javlja na patlidžanu u toku vegetacije je krumpirova zlatica.

          • Zaštita patlidžana od korovaRedovitom međurednom kultivacijom bilo mehaniziranom ili ručnom (zavisno o veličini proizvodne površine) istodobno uz prozračivanje tla uništavaju se i korovi. ​

          • Pinciranje patlidžanaPinciranje – uklanjanje zaperaka je mjera njege u uzgoju plodovitog povrća kojom se uklanjaju zaperci (postrani izboji dužine 5 do 10 cm) koji se razvijaju u pazuhu listova. Ovim se postupkom utječe na regulaciju vegetativnog rasta rajčice, patlidžana. Naime, uslijed optimalnih uvjeta rajčica razvija veliku lisnu masu i mnogo zaperaka što utječe na smanjeno zametanje plodova. Ujedno, plodovi koji se zametnu su sitniji. Kod indeterminantnih kultivara rajčice zaperci se uklanjaju jednom tjedno pri čemu se provodi i omatanje veziva oko biljaka. Zaperci se uklanjaju rukom, nožem ili škarama pri čemu mjesto reza treba biti što manje kako bi se spriječila infekcija i razvoj uzročnika bolesti.

          • Međuredna kultivacija patlidžanaCilj ove mjere je aeracija površinskog,sloja i mehaničko uništavanje korova. Obavlja se 3 - 4 puta u toku vegetacije, sve dok biljke ne sklope redove.

          • Berba patlidžana Berba patlidžana je višekratna, a ovisno o vremenskim uvjetima vrši se svakih 5 - 10 dana.

          • Prinos patlidžanaPrinos ponajviše ovisi o razdoblju berbe koje je u kontinentalnom području kraće pa se prinos kreće od 15 - 20 t/ha dok je u mediteranu prinos oko 50 t/ha. Prinos ovisi još i o kultivaru te učestalosti berbe.

      • RatarstvoRatarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

        • KukuruzKukuruz je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, čiji fosilni nalazi sežu u prošlost čak 4500 - 1000 godina prije Krista. U to su ga vrijeme uzgajali Indijanci duž rijeke Rio Grande. Poslije se uzgaja u Maja i Asteka, a njegova sadnja i uporaba šire se do srednje i južne Amerike.

          • Gnojidba kukuruzaKukuruz ima visok proizvodni potencijal pa da bi se taj potencijal iskoristio, gnojidbom se treba osigurati sva potrebna hranjiva u dovoljnoj količini.  

          • Sortiment kukuruzaIzboru sjemena i hibrida za sjetvu treba posvetiti punu pozornost. Samo sjetvom kvalitetnog sjemena i dobro odabranog hibrida može se ostvariti pun uspjeh u proizvodnji kukuruza. Hibridi se međusobno razlikuju prema duljini vegetacije, potencijalu rodnosti, kakvoći, otpornosti na bolesti i štetnike, namjeni i drugo.

          • Sjetva kukuruzaNajbolje je ako se sjetva kukuruza obavi u optimalnom agrotehničkom roku. To je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske od polovice travnja do kraja travnja, a za istočni dio Hrvatske od 10. travnja do 25 travnja. To je kalendarski optimalan rok. Sjetva treba započeti kada se temperatura sjetvenog sloja podigne na 10 °C. 

          • Zaštite kukuruza od korovaKorovi u usjevu kukuruza mogu u znatnoj mjeri utjecati na smanjenje prinosa. Svojim prisustvom oni konkuriraju kukuruzu u borbi za svjetlo, hranu i vodu. Istovremeno pogoduju razvoju bolesti i štetnika.

          • Morfologija kukuruzaKukuruz pripada u prosolike žitarice.

          • Agroekološki uvjeti uzgoja kukuruzaOptimalno područje uzgoja kukuruza na sjevernoj hemisferi je od 15 - 45° sjeverne zemljovidne širine, te na južnoj 21 - 35° južne zemljovidne širine.

          • Agrotehnika kukuruzaAgrotehničkim mjerama (agrotehnikom, od lat. ager = polje i grč. techne = vještina). Agrotehničkim mjerama prilagođavamo uvjete biljne proizvodnje s ciljem dobivanja visokih i stabilnih prinosa, visoke hranidbene i tehnološke kakvoće na ekološki i ekonomski prihvatljiv način. 

          • Plodored kukuruzaKukuruz je tolerantan na uzgoj u monokulturi. Kukuruz bolje podnosi monokulturu ili uzgoj u užem plodoredu od drugih žitarica, no on će pri uzgoju u plodoredu dati veći prirod i to veći što je veći vremenski razmak u kojem se vraća kukuruz na istu površinu. Kukuruz treba obvezatno uzgajati u plodoredu.

          • Obrada i priprema tla kukuruzaU osnovnoj obradi tla za kukuruz posebno je važno: optimalna dubina osnovne obrade i strojevi za izvođenje osnovne obrade. Dopunska obrada tla dalje preuzima zadatak dovršenja obrade u smislu stvaranja povoljnog sjetvenog sloja za sjetvu kukuruza.

          • Berba kukuruzaKukuruz jednolično sazrijeva i obično se ne osipa, pa se berba obavlja u punoj zriobi. Kukuruz treba nastojati čim prije obrati, jer svako odugovlačenje berbe smanjuje prirode. 

          • Isplativost proizvodnje kukuruzaKukuruz kao kultura može biti u pojedinim godinama proizvodnje vrlo profitabilna kultura, u pojedinim godinama i vrlo neekonomična kultura. Profitabilnost ovisi o nizu faktora kao što su: vremenski uvjeti u vegetacijskoj godini, prinosima, površinama koje su zasijane, stanju stočnog fonda, kao i o domaćem i svjetskom tržištu. 

          • Zaštita kukuruza od bolestiMeđu prvim bolestima koju možemo opaziti na mladom kukuruzu kada dosegne visinu od 30 do 50 je mjehurasta snijet. Od ostalih značajnijih bolesti javljaju se različita oboljenja na klipu i zrnu kukuruza u vrijeme skladištenja.

          • Zaštita kukuruza od štetnikaNajznačajniji štetnik kukuruza koji se javlja u novije vrijeme je kukuruzna zlatica. Ostali štetnici koji čine veće ili manje štete u pojedinim godinama uzgoja su još žičnjaci i kukuruzni moljac.

        • KrumpirKrumpir je jedna od najintenzivnijih ratarskih, ali i općenito poljoprivrednih kultura. Gotovo je neizostavan u svakodnevnoj ljudskoj prehrani, a koristi se i u industrijskoj preradi, te ishrani stoke. Krumpir je kultura koja daje, ali i traži. Zahtjeva dodatnu mehanizaciju, visoko intenzivno ulaganje u repromaterijal: gnojiva, sjeme i zaštitna sredstva, te pažnju i dodatni ljudski angažman. 

          • Morfologija krumpiraKrumpir je višegodišnja zeljasta kultura koja se uzgaja radi zadebljale podzemne stabljike. Ali se uzgaja kao jednogodišnja jer ciklus od nicanja do formiranja novih gomolja traje jednu godinu. Razmnožavanje je vegetativno - gomoljima, dijelovima gomolja, ožiljenim izdancima ili sjemenom (selekcijski rad) - generativno.

          • Agroekološki uvjeti uzgoja krumpiraKrumpir kao kultura sa relativno malim zahtjevima prema toplini bolje uspjeva u hladnijim krajevima, međutim uzgaja se i u kontinentalnom dijelu Hrvatske kao i u Dalmaciji. Važno je imati na umu da vrijeme sadnje ovisi o proizvodnom području.

          • Plodored za krumpirPlodored je jedan od osnovnih načela proizvodnje krumpira. Pravilnim plodoredom mogu se spriječiti ili smanjiti napadi mnogih štetnih organizama, kao i poboljšati kvaliteta same proizvodnje i dobiti visokokvalitetni proizvodi. Krumpir dobro podnosi monokulturu, ali se uglavnom ne sadi više godina uzastopno na istom mjestu (posebno radi zaštite od nematoda).

          • Gnojidba krumpiraGnojenje stajskim gnojem i unošanje 1/2 PK gnojiva obavimo prije jesensko - zimskog oranja čija dubina iznosi 25 - 35 cm. Prije proljetne obrade unosi se u tlo druga polovica PK gnojiva i 1/2 dušičnih gnojiva koja se zatanjura i obradi sjetvo - spremačem ili roto - branom. 

          • Sadnja krumpiraOptimalan rok za sadnju krumpira u ravničarskim predjelima je od sredine ožujka do početka travnja, a u brdsko - planinskim predjelima od početka do kraja travnja.

          • Zaštita krumpira od korovaMehanička njega tijekom vegetacije sastoji se od međuredne kultivacija, okapanja i nagrtanja. Navodnjavanje je agrotehnička mjera koja jako utječe na prinos krumpira u sušnim godinama.

          • Vađenje krumpiraTemeljni cilj pri vađenju krumpira jest racionalno vađenje svih gomolja iz zemlje sa što manjim oštećenjima uz odvajanje zemlje, kamenja i biljnih ostataka. 

          • Rentabilnost proizvodnje krumpiraOdnos prinosa i tržišne cijene može samo nagađati najizravniji je faktor koji određuje smjer potencijalnoj dohodovnosti koju na kraju limitiraju i troškovi.

          • Obrada i priprema tla za krumpirKvalitetnom i pravovremenom obradom cilj je stvoriti prorahljeno tlo mrvičaste strukture s dobrim vodozračnim uvjetima.

          • Sortiment krumpiraPostoji čak oko 5000 različitih vrsta krumpira. Iako je više od 150 sorti poznato i kod nas, u našem se podneblju uglavnom sadi dvadesetak najzastupljenijih sorti: Adora, Bintje, Cleopatra, Courage, Desiree, Jaerla, Liseta, Monalisa i Red Scarlet. Inače se brojne sorte krumpira dijele po različitim kriterijima. Prema vremenu sadnje postoje vrlo rane i rane sorte, srednje rane i srednje kasne sorte, te kasne sorte, a po boji pokožice crvene, bijele i smeđe.

          • Zaštita krumpira od bolestiKrumpir napada mnogo biljnih bolesti: virusne bolesti, bakterijske bolesti, gljivične bolesti.

          • Zaštita krumpira od štetnikaNajznačajniji štetnik je krumpirova zlatica. Važno je znati da se učestalom upotrebom istih preparata pojavljuje rezistentnost - otpornost na pripravke pa pripravke treba stalno mijenjati.

        • Šećerna repaOdluku o sjetvi šećerne repe (lat. Beta vulgaris var. saccharifera) potrebno je donijeti godinu i pol do dvije godine prije same sjetve izborom prikladne pretkulture. Najbolje pretkulture za šećernu repu su pšenica, ječam, zob i soja, kulture koje rano napuštaju tlo da bi se ono moglo dobro tehnološki pripremiti za sjetvu šećerne repe. Šećerna repa pripada skupini kapitalno intenzivnih ratarskih kultura te proizvođači koji planiraju njezinu proizvodnju trebaju biti svjesni troškova i mogućih rizika koji proizlaze iz njezinih tehnoloških specifičnosti i ekonomskih pokazatelja uspješnosti proizvodnje. Šećerne repa se uzgaja zbog korijena koji služi u proizvodnji šećera pri čemu nastaju i sporedni proizvodi kao što su:melasa, repini rezanci i saturacijski mulj.

          • Morfologija šećerne repe Korijen od šećerne repe ističe se visokim sadržaj šećera.  Potpuni ciklus šećerne repe, kao i obično se javlja u dvije godine kada se javlja cvjetna stapka sa cvijetovima, ali isto tako može već u prvoj godini vegetacije formirati cvijetove. 

          • Agroekološki uvjeti uzgoja šećerne repe Poštujući sve zahtjeve u proizvodnji šećerne repe, uz pomoć potrebnih agroekoloških uvjeta, osiguravanje usjeva željenog sklopa i broj biljaka i druge preduvjete agrotehničkim mjerama dobiti ćemo proizvodnju visokih prinosa šećerne repe željene kvalitete.

          • Plodored šećerne repe Uzgoj u plodoredu omogućuje dublju i intenzivniju obradu i obilniju gnojidbu svih površina na kojima se uzgaja šećerna repa. Plodored za šećernu repu iznosi 4 godine ili više.

          • Obrada i priprema tla za šećernu repu Nakon ranih predkultura odmah poslije žetve obavlja se plitko oranje na 10 cm dubine. Prema potrebi nakon oranja obavlja se tanjuranje, drljanje i valjanje. U prvoj polovici kolovoza obavlja se drugo oranje na 20 cm dubine. Krajem rujna i početkom listopada, obavlja se jesenje duboko oranje na dubini od 35 – 40 cm i tanjuranje.

          • Gnojidba šećerne repe Planiranje gnojidbe treba obaviti prema analizi tla i planiranom prirodu, a korekcije u gnojidbi na temelju izgleda biljaka i analize biljnog tkiva.

          • Sjetva šećerne repe Sjeme šećerne repe u prirodnim uvjetima slabo klija i niče i računa se da od posijanog sjemena oko 30 % propada. Zato se posebna pažnja posvećuje proizvodnji i doradi sjemena. Sjeme se može dorađivati s omotačem (u omotač se ugrađuju zaštitna sredstva), bez omotača i pilirano. Pilirano sjeme treba upiti više vode u vrijeme klijanja, pa to u uvjetima suše predstavlja nedostatak. Sjeme s omotačem ima izjednačen oblik i veličini što omogućuje precizniju sjetvu.

          • Zaštita šećerne repe od korovaKorove u šećernoj repi obvezatno je suzbijati jer oduzimaju vodu, hranjive tvari, smanjuju osvjetljenje i stvaraju bolje uvjete za razvoj štetnika i bolesti. Ako stanje tla dopušta, prvo kultiviranje (na dubini od 5 cm, a kasnije i dublje) izvodi se čim se vide redovi.

          • Herbicidi u šećernoj repiU proizvodnji šećerne repe postoji veliki broj pripravaka i aktivnih tvari za suzbijanje korova u šećernoj repi. Zajedničkim imenom nazivaju se herbicidi.

          • Vađenje šećerne repeVadi se u tehnološkoj zriobi. Vrijeme početka vađenja određuju stručnjaci šećerane na temelju provjere zrelosti šećerne repe. Može se vaditi ručno vilama, plugom, linijama za vađenje (sjekač glava, vadilica, utovarivač) i kombajnima. Strojeve treba dobro podesiti da pravilno režu glave i ne oštećuju korijen.

          • Rentabilnost proizvodnje šećerne repeZa proizvodnju dovoljnih količina šećera  procjenjuje se da bi šećernu repu trebalo uzgajati na oko 30.000 ha. Imajući u vidu činjenicu da ta kultura za uspješan rast i razvoj zahtijeva duboka i plodna tla, a na istoj se površini ne može uzgajati narednih 5 godina, tada je trenutno gotovo teško osigurati odgovarajuće površine za njezin uzgoj.

          • Hibridi šećerne repeVeliki je broj hibrida šećerne repe u proizvodnji koji se razlikuju po dorađivaču, dužini vegetacije, svojstvima i dr.

          • Zaštita šećerne repe od bolestiBolesti u šećernoj repi koje se javljaju u toku vegetacije mogu smanjiti prinos korijena i digestiju šećerne repe. Najznačajnija bolest koja se javlja u toku vegetacije je svakako pjegavost lišća šećerne repe.

          • Zaštita šećerne repe od štetnikaU početnim stadijima klijanjai nicanja šećerna repa je osjetljiva na napad štetnika. Od štetnika najvažniji su zemljišni štetnici (žičnjaci, grčice hrušta, sovice pozemljuše, rovci) koji grizu klicu i korjenčiće, te buhači i pipe koji čine štetu na tek izniklim biljkama. Osnovna mjera borbe protiv zemljišnih štetnika je primjena zemljišnih insekticida inkorporacijom u tlo prije sjetve.Znamo li da je na parceli za sjetvu šećerne repe prisutna veća populacija žičnjaka (lat. Elateridae) obavezno je izvršiti njihovo suzbijanje preventivno, jer nakon sjetve nema mogućnosti za njihovo suzbijanje.

        • Uljana repicaUljana repica se u Hrvatskoj uzgaja, u prosjeku, na skromnih 15 tisuća hektara. Ukupna svjetska  proizvodnja iznosi najviše 30 milijuna hektara s ukupnim prinosom većim od 60 milijuna tona.

          • Morfologija uljane repiceGrađa uljane repice je karakteristična kao i kod ostalih kupusnjača.

          • Agroekološki uvjeti uzgoja uljane repiceVrlo dobre rezultate daje i na nešto vlažnijim ali prozračnim i hranjivima bogatim tlima. Ne pogoduju joj plitka, siromašna te suha i pjeskovita tla. Uvijek treba imati na umu da repica "ne zna plivati", odnosno na parcelama sa stagnirajućom vodom bit će potpuno uništena. Uljana repica najbolje uspijeva na dubokim, humusnim, kalcijem bogatim ilovasto glinastim tlima.

          • Plodored uljane repiceObvezatan je uzgoj u plodosmjeni, zbog mogućeg većeg napada bolesti i štetnika ne uzgaja se na istoj parceli 4 - 5 godina.

          • Obrada i priprema tla za uljanu repicuObrada tla za uljanu repicu ovisi o pretkulturi. Budući da su strne žitarice najčešća predkultura, odmah nakon žetve treba obaviti prašenje strništa na dubinu 12 - 15 cm. 

          • Gnojidba uljane repiceNajsigurniju, najtočniju i najracionalniju gnojidbu odredit ćemo ako obavimo analizu tla. Nakon obavljene analiza tla moguće planirati pravilnu gnojidbu za oderđeni prinos zrna uljane repice.

          • Sjetva uljane repiceNiti rana niti kasna sjetva ne pogoduju razvoju uljane repice i prolasku kroz zimsko razdoblje vegetacije. Optimalni rok za sjetvu: 25. kolovoza do 5. rujna. Današnja proizvodnja repice u Hrvatskoj zasniva se na hibridima i linijskim sortama, kvalitetnog ulja i niskog sadržaja glukozinolat a u sačmi (10 - 15 µmol/g).

          • Zaštita uljane repice od korovaSuzbijanje korova primjenom herbicida moguće je obaviti: prije sjetve, nakon sjetve, a prije nicanja i nakon nicanja. Za pravilan odabir herbicida nužno je poznavati sastav korovne flore na njivi. Izbor selektivnih herbicida u uljanoj repici relativno je velik. Svaki herbicid spektrom pokriva samo određeni broj korovnih vrsta, stoga i je potrebno kombinirati i/ili primijeniti u dva roka. U pravilu, korove u uljanoj repici, osobito širokolisne, treba suzbijati prije nicanja. 

          • Zaštita uljane repice od štetnikaKao ozima kultura sije se u kasno ljeto ili ranu jesen tako da je prije zime mogu napasti štetnici koje zajedničkim imenom nazivamo jesenskim štetnicima. Odmah nakon prezimljenja u proljeće počinje napad proljetnih štetnika.

          • Zaštita uljane repice od bolestiUljanu repicu u vegetaciji mogu napasti mnoge bolesti, crna lisna pjegavost (lat. Alternaria brassicae), suha trulež korjena i stabljike (lat. Phoma lingam), bijela trulež ili rak repice (lat. Sclerotinia sclerotiorum), siva plijesan (lat. Botrytis cinereae), plamenjača (lat. Peronospora brasicae) i pepelnica (lat. Erysiphe cruciferarum). Osobito su se raširile crna pjegavost (lat. Alternaria spp.), suha trulež (lat. Phoma lingam) i rak repice (lat. Sclerotinia sclerotiorum). Za suzbijanje ovih bolesti treba koristiti dozvoljene fungicide i pridržavati se propisane karence. 

          • Žetva uljane repiceOdređivanje vremena žetve uljane repice jedan je od najosjetljivijih momenata u uzgoju, jer o njemu bitno ovisi prinos.

          • Rentabilnost proizvodnje uljane repiceUljana repica je u posljednje vrijeme vrlo unosna kultura za uzgoj prije svega jer se sve više uzgaja zbog prerade u biodizel. Iz tog razloga se i potiče sve više proizvodnja uljane repice za tu svrhu i to od strane države i pojedinih županija, tako da poticaj po hektaru može iznositi i do 3000,00 kuna.

        • PšenicaNajveći značaj ima obična ili meka pšenica, Triticum vulgare. Pšenica se prije svega koristi kao krušna biljka. Pšeničnim kruhom hrani se oko 70% stanovništva. Pšenični kruh nadmašuje raženi po svojoj hranjivoj vrijednosti. Kaloričniji je od raženog ovisno o tipu brašna. 

          • Morfologija pšeniceGrađa pšenice je karakteristična za građu svih strnih žitarica.

          • Agroekološki uvjeti uzgoja pšeniceTreba istaknuti podjelu na ozime i jare forme te svojstva razvoja biljke u tijeku vegetacijskog ciklusa od sjemena do sjemena. Pšenica je kultura kontinentalne klime. Najpovoljnija temperatura za njezino klijanje i nicanje jest 14 - 20 °C i pri njoj niče za 5 - 7 dana. Pri temperaturi 7 - 8 °C niče za 17 - 20 dana, a pri nižim temperaturama klijanje i nicanje još je sporije.

          • Plodored pšenicePšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi zbog opasnosti od pojačanog razvoja bolesti. Kod ponovljene sjetve na istu površinu prinos pšenice se u značajnoj mjeri smanjuje.

          • Obrada i priprema tla za pšenicuPredkultura određuje veći ili manji broj operacija obrade. Poslije ranijih predkultura potrebno je obaviti plitko oranje ili duboko tanjuranje, zbog unošenja biljnih ostataka i očuvanja vlage, a zatim oranje na punu dubinu s unošenjem osnovne količine mineralnih gnojiva.

          • Gnojidba pšenicePrimjena mineralnih gnojiva za pšenicu je dosta složena i obuhvaća: količinu gnojiva, odnos između najvažnijih hranjiva, te raspodjelu hranjiva.

          • Sjetva pšeniceZa sjetvu obvezno treba koristiti deklarirano sjeme. Sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena garancija je uspješne proizvodnje, a prirod je i do 20 % viši u odnosu na sjetvu nedeklariranog sjemena. Optimalni rok za sjetvu od 10. listopada-30. listopada.

          • Sortiment pšeniceU proizvodnji pšenice koriste se mnogobrojne sorte pšenice, većinom domaćih proizvođača i dorađivača. U novije vrijeme u uzgoju se koriste i strane introducirane sorte pšenice.

          • Zaštita pšenice od korovaKorovi u usjevima gustog sklopa nisu ograničavajući faktor proizvodnje, ali treba ih što ranije suzbijati zbog toga što kulturnoj biljci oduzimaju prostor, svjetlo i hranjiva.

          • Zaštita pšenice od štetnikaNajvažniji i najčešći štetnik koji se pojavljuje u uzgoju pšenice je žitni balac ili lema, a u pojedinim godinama mogu se pojaviti i lisne uši.

          • Zaštita pšenice od bolestiZaštita pšenice od bolesti i štetnika počinje pri proizvodnji i doradi sjemena, a završava u skladištu nakon žetve. Sjemenski usjevi moraju biti uspješno zaštićeni od bolesti, napose karantenskih. 

          • Mjere zaštite protiv poljeganja pšeniceUsjev pšenice može poleći usljed različitih uzroka. Manifestira se tako što biljke manje ili više polegnu. Obično pšenica poliježe između klasanja i zriobe, rjeđe ranije.

          • Žetva pšeniceJednofazna žetva izvodi se kombajnima.  Pri jednofaznoj žetvi gubici zrna su najmanji. Kad vlažnost zrna pšenice dosegne 20 %, može se krenuti u žetvu, ali u tom slučaju zrno se mora umjetno dosušivati. Uobičajeni troškovi sušenja iznose 10 % vrijednosti pšenice. 

          • Rentabilnost proizvodnje pšenicePrinosi žitarica značajno ovise o genetskim predispozicijama sorte koja se sije, kvaliteti tla, klimatskim uvjetima i primijenjenim agrotehničkim mjerama. Najveći prinosi žitarica se dobiju u zemljama sa razvijenom tehnologijom (kvalitetne i stabilne sorte s velikim prinosima uz suvremene agrotehničke mjere i dobru kvalitetu tla, te pogodnu klimu).

        • JečamJečam je žitarica iz porodice trava (lat Poaceae) i zauzima peto mjesto u svjetskoj proizvodnji žitarica.

          • Morfologija ječmaMorfologija ječma je slična kao i kod ostalih stranih žitarica sa nekoliko razlika u građi klasa i lista

          • Agroekološki uvjeti uzgoja ječmaTijekom vegetacije za nesmetan razvoj dovoljno je do 450 mm pravilno raspoređenih oborina. Klijanje se odvija i pri temperaturi 1 - 2 °C, optimalna temperatura za porast jest 15 °C, a također podnosi i niske temperature do -20 °C nakon što prođe proces kaljenja.

          • Plodored za ječamO plodosmjeni osobito treba voditi računa ako se sije pivarski ječam. Za proizvodnju pivarskog ječma bitna je kvaliteta zrna.

          • Obrada i priprema tla za ječamO predkulturi ovisno o tome dali je ranija ili kasnija, ovisit će i osnovna obrada.

          • Gnojidba ječmaJečam je jedna od najstarijih kultura u prehrani ljudi, a danas se u razvijenim zemljama naročito stavlja naglasak na korištenje oljuštenog zrna. Iako se koristi u različitim industrijskim proizvodima ipak je njegova najvaž­nija primjena u hranidbi stoke i u pivarskoj industriji. U odnosu na druge ž­itarice ječam nešto jače reagira na gnojidbu te se pravilnom gnojidbom povečava prinos, poboljšava kvaliteta i povečava otpornost na nepovoljne utjecaje sredine.

          • Sortiment ječmaPri izboru sorte ječma moramo znati njegovu namjenu, koja može biti za hranidbu stoke, industrijsku preradu i dr.

          • Sjetva ječmaSije se žitnom sijačicom u redove na razmak 8 – 10 cm. Gustoća sklopa iznosi 300 - 500 klijavih sjemenki/m2, a sije se na dubinu 3 - 5 cm.

          • Zaštita ječma od korovaKorovi utječu na kvalitetu i prinos ječma. Da bi se spriječio njihov negativan utjecaj, potrebno je primjeniti odgovarajuća sredstva za zaštitu bilja. Pri tome treba poslušati savjet struke te se pridržavati uputa o primjeni sredstva.

          • Zaštita ječma od štetnikaŠtetnici djeluju na smanjenje kvalitete prinosa zrna i količinu prinosa zrna. Potrebno je primijeniti sredstva za zaštitu bilja u njihovom suzbijanju i to ona koja su registrirana u tu svrhu.

          • Zaštita ječma od bolestiUsjevi ozimog ječma mogu vrlo rano u proljeće pa čak i u jesen biti zaraženi nekim bolestima ječma. Prilikom pojave bolesti u ječmu potrebno primjenjivati sredstva za zaštitu bilja namijenjenih za suzbijanje bolesti na ječmu.

          • Žetva ječmaŽetvu treba obaviti u punoj zriobi. Ukoliko je neravnomjerno sazrijevanje, što često bude slučaj kod jarog ječma zbog različitih razloga, bolje je pričekati nekoliko dana pa da otpuste vlagu i zaostale biljke nego kombajnirati i ići u rizik. Ukoliko se žanje sa povećanom vlagom, zrno mora ići na sušenje što stvara dodatne probleme kod prijema, skladištenja, čuvanja tehnološke kvalitete, a povećava i troškove za proizvođača.

          • Rentabilnost proizvodnje ječmaEkonomski uspjeh proizvodnje ovisi o razini ostvarenog prinosa i ukupnih troškova proizvodnje.

        • RažRaž (lat. Secale cereale) raste u sjevernim krajevima gdje druge žitarice slabo uspijevaju ili se uopće ne mogu uzgojiti. U našim uvjetima u proizvodnji su ozimi kultivari jer su prinosniji. Sadrži dovoljno bjelančevina koje omogućuju izradu spužvastog kruha, koji je hranjiv, specifičnog ugodnog okusa, manje probavljiv od pšeničnog, ali zato dulje čuva svježinu i preporučuje se za prehranu dijabetičara jer sadrži manje škroba od pšeničnog kruha.

          • Morfologija ražiMorfologija raži je slična kao i kod ostalih strnih žitarica sa nekoliko specifičnosti u izgledu.

          • Agroekološki uvjeti uzgoja ražiRaž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima tamo gdje se ostale strne žitarice ne mogu uzgajati. Osim toga raž je vrsta koja ima najveći stupanj tolerancije prema visokom stupnju kiselosti tla. Zbog toga se preporučuje sjetva raži na ovakvim tipovima zemljišta. Raž ima izniman agrotehnički značaj, jer s obzirom na visinu doprinosi uništenju korova i ostavlja za sobom čistu površinu i finu mrvičastu strukturu zemljišta.

          • Plodored za ražRaž se uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima. Uzgoj u plodoredu omogućuje stabilne prinose raži. Premda ona ima moćan korjenov sistem, pa dobro iskorištava hranjiva iz svih tipova zemljišta, ipak su i za nju, kao i za ostala prava žita, najbolji predusjevi kao što su leguminoze.

          • Obrada i priprema tla za ražNakon ranijih predkultura obavlja se oranje strništa, ljetno oranje i predsjetveno oranje. 

          • Gnojidba ražiKoličina mineralnih gnojiva ovisi o plodnosti tla i planiranom prirodu. Na lakšim, pjeskovitim tlima može se koristiti stajski gnoj i mineralna gnojiva.

          • Sjetva ražiOptimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je druga polovica rujna. Kada je u pitanju vrijeme sjetve značajno je, da se raž prije zime mora dobro razviti, odnosno bar 75 % biljaka treba se razbusati. Da bi se to osiguralo, sjetvu treba obaviti u prvoj ili drugoj dekadi rujna. 

          • Zaštita ražiNjegu i zaštitu raži treba provesti kao i za pšenicu. Za razliku od sredstava za zaštitu pšenice i ječma, sredstava za zaštitu zobi, raži i pšenoraži, registriranih za primjenu u Republici Hrvatskoj, nešto je manje.

          • Žetva ražiAko ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.

          • Rentabilnost proizvodnje ražiVisok genetski potencijal rodnosti je glavni cilj u oplemenjivanju svih kultura pa i ozime raži. Proizvodni potencijal je pak rezultat uzajamnog djelovanja sorte sa faktorima vanjske sredine.

        • SojaDomaća poljoprivredna proizvodnja soje (lat. Glycine max) u procesu je prilagođavanja agrarnoj politici Europske unije, a kao važna odrednica javlja se potreba za zamjenom pšenice i kukuruza pod kojima su zasijane najveće površine u Republici Hrvatskoj. Većom zastupljenošću soje u strukturi domaće poljoprivredne proizvodnje utjecalo bi se, između ostalog, na intenzivniji razvoj ostalih industrijskih grana, među kojima je važno spomenuti proizvodnju jestivog ulja, vegetarijanskih proizvoda, te stočarsku proizvodnju.

          • Morfologija sojeSoja je samooplodna diploidna jednogodišnja zeljasta biljka, koja ima sposobnost vezati atmosferski dušika putem dušićne fiksacije.

          • Agroekološki uvjeti uzgoja sojeSoja uspijeva u svim proizvodnim područjima dobrim za uzgoj kukuruza. Odlično uspijeva na dubokim, plodnim i strukturnim tlima, neutralne reakcije, s dobro uređenim vodnozračnim režimom. Može uspijevati i na manje plodnim tlima lošije strukture, ali tada to ovisi o provedenoj agrotehnici. 

          • Plodored za sojuTreba izbjegavati uzgoj u monokulturi, sjetvu nakon uljane repice i suncokreta, te nakon kukuruza tretiranog jačim dozama atrazina u sušnim godinama. Soja nije izbirljiva na predusjev. Ona može u plodoredu doći poslije gotovo svih usjeva, osim mahunarki. Daje najveće prinose poslije okopavinskih usjeva koji ostavljaju zemljište u rastresitom stanju, bogato asimilatima i nezakorovljeno.

          • Obrada i priprema tla za sojuOsnovna obrada tla ovisi o pretkulturi. Osnovno oranje treba obaviti u jesen na dubinu oko 30 cm, a na težim tlima treba obaviti poravnavanje. U rano proljeće treba čuvati akumulirane oborine tijekom zime, te što ranije drljačom ili sjetvospremačem spriječiti evaporaciju (kapilarni gubitak vode iz tla). Sjetvena priprema treba biti što kvalitetnije mrvičaste strukture do dubine sjetve, a površina što ravnija da bi se maksimalno izbjegli gubici u žetvi.

          • Gnojidba sojeSoje se obavlja mineralnim i veoma rijetko organskim gnojivima. Prema mišljenju mnogih stručnjaka, soju nije potrebno prihranjivati dušikom, jer ima sposobnost (kvržične bakterije) da fiksira dušik iz zraka i tako se sama obogaćuje dušikom. Poznato je i da soja dušićnom fiksacijom podmiruje 60 – 70 % ukupnih potreba za dušikom.

          • Sjetva sojeOptimalni rok za sjetvu: 15. travnja - 30. travnja. Svakim danom kašnjenja sjetve nakon 1. svibnja prinos opada do 25 kg. U sjetvu se treba krenuti čim temperatura tla dosegne 10 °C.

          • Sortiment za sojuDanas se najviše koristi podjela sorti prema dužini vegetacijskog perioda sa intervalima od po 10 dana od izrazito ranih sorti (000sorte sa 3 nule ), sa vegetacijom od 80 dana,(00 sorte sa 2 nule ), sa vegetacijom od 80 – 90 dana, a sorte sa vegetacijom od 90 – 100dana sa jednom nulom (0). Ostale sorte se obilježavaju rimskim brojem od I do X. Sorta X je jako kasnozrela sorta. 

          • Zaštita soje od korovaKorovi su konkurentne biljne vrste soje u pogledu hrane, vlage, svijetlosti i utječu na smanjenje prinosa. Korovska flora je raznovrsna. Korovi se lako prilagođavaju u drugim biljnim kulturama. Otporni su prema nepovoljnim uvijetima. Također imaju veliku moć reprodukcije.

          • Zaštita soje od štetnikaNapad štetnika u usjevu soje utječe  na kvalitetu i količinu prinosa zrna soje. Najvažniji štetnici soje su: žičnjaci iz porodice lat. Elateride, gusjenice podgrizajućih sovica iz roda (lat. Agrostis), razne grčice i stonoge, grinje i nematode.

          • Zaštita soje od bolestiSoju napada mnogo uzročnika biljnih bolesti, no za sada kod nas oni ne čine znatnu ekonomsku štetu pa se suzbijanje protiv bolesti uglavnom ne provodi. Mjere zaštite soje počinju doradom i tretiranjem sjemena,izborom otpornih sorti, vremena i načina sjetve, izborom površine za sjetvu pa do zaštite u toku vegetacije (paljenje žetvenih ostataka, zaoravanje žetvenih ostataka, plodored). 

          • Žetva sojePočetak žetve treba planirati kad je vlaga zrna 14-16 %, a za čuvanje soje potrebna je vlaga zrna od 12 %. žetva se obavlja kad je sjeme u gornjim mahunama u punoj zrelosti.

          • Rentabilnost proizvodnje sojeAnaliza isplativosti soje s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje.

        • SuncokretBiljka koja ne može živjeti bez sunca, a svoju privrženost suncu jasno izražava. Tijekom dana okreće za suncem, a navečer nježno pogne glavu i tako čeka jutro. Suncokret (lat. Helianthus annuus).

          • Agroekološki uvjeti uzgoja suncokretaIako na vremenske prilike ne možemo utjecati, nužno je poznavati zahtjeve suncokreta prema ekološkim uvjetima, te određenim agrotehničkim mjerama (obradom, gnojidbom, izborom hibrida i rokovima sjetve) nastojati ublažiti eventualne negativne utjecaje vremenskih prilika, odnosno suše na visinu prinosa.

          • Morfologija suncokretaZbog dubokog korijena i posebne sposobnosti da upije vodu i razgradi mnoge štetne i otrovne tvari iz tla, suncokret se često koristi za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zagađenog tla, pa čak i onog koje sadrži olovo ili radioaktivne tvari. Tako je poznato da su u Ukrajini, nakon černobilske katastrofe, zasađena polja suncokreta jer se pokazalo da može izvući oko 90% radioaktivnih tvari iz tla.

          • Plodored za suncokretSuncokret ne podnosi monoprodukciju, ali je zato dobar predusjev i za pšenicu i za kukuruz. Ne treba ga uzgajati neposredno poslije razoravanja travnjaka i poslije višegodišnjih mahunarki. U sušim područjima, lucerna može biti nepodesan predusjev za suncokret jer isušuje zemljište, a naročito dublje slojeve iz kojih se suncokret snabdjeva vodom u kritičnim periodima. 

          • Obrada i priprema tla za suncokretAko se suncokret sije poslije usjeva za koje je zemljište obrađeno 35 do 40 cm duboko, za njega je dovoljna dubina od 30 cm, a ako je za predusjev zemljište obrađeno 20 cm duboko, tada je za suncokret potrebna dubina od 35 cm. Za suncokret je najbolje ako se zemlja obradi u toku srpnja ili kolovoza, najkasnije u rujnu. Osnovnu obradu zemljišta treba obavljati pri vlažnosti nižoj od 20%, kako bi na usitnjeno zemljište (poslije obrade) djelovali prirodni faktori.

          • Gnojidba suncokretaVisoki urod ove kulture postižu na plodnim tlima, bogatim humusom, neutralne reakcije te optimalno opskrbljenim makro i mikro hranjivima. Hranjiva suncokretu osiguravamo gnojidbom mineralnim i organskim gnojivima.Na težim tlima kod osnovne obrade tla u jesen pod zimsku brazdu unosi se NPK 7 - 20 - 30 ili NPK 5 - 15 - 30. Proljetna osnovna obrada tla može se obaviti na tlima koja su na nagnutim terenima, podložna eroziji, te naplavna i lakše strukture. Unos fosfora i kalija u zonu korijena biljke od većeg je utjecaja nego ako ostanu pri površini. U tom slučaju biljke slabije razvijaju korijen u dublje slojeve tla čime su podložnijepolijeganju, jer je slabije zakorjienjavanje.U proljetnoj pripremi tla za sjetvu zatanjura se UREE-a ili NPK 15 - 15 - 15, na dubinu sjetvenog sloja. Kod primjene NPK 15 - 15 - 15 pred sjetvu potrebno je obaviti prihranu dušikom zajedno s međurednom kultivacijom, kad je suncokret razvio 4 - 6 listova s 100 kg/ha KAN - a.

          • Sjetva suncokretaOptimalni rok za sjetvu: 10. travnja - 20. travnja. Sjetva može početi kada se temperature tla ustabile na 8 °C. Za sjetvu treba birati sjeme čija klijavost ne smije biti manja od 95%, a čistoća 98%. Apsolutna masa tog sjemena kreće se od 80 do 100 g. Sije se onda kada zemljište na dubini od 5 cm postigne temperaturu od 8° do 10°C (to je treća dekada ožujka i prva dekada travnja). Na zemljištima sa visokom podzemnom vodom sjetvu treba završiti do kraja travnja.

          • Zaštita suncokreta od korovaZaštita suncokreta od korova provodi mehaničkim mjerama i kemijskim mjerama borbe protiv korova. Suncokret je najosjetljiviji prema pravovremenom prvoj kultivaciji. Kultiviranje treba obaviti kada biljke formiraju dva lista. Prvo međuredno kultiviranje se obavlja s prorjeđivanjem, a drugo i treće na vremenski razmak po 15 dana. Okopavanje se rijetko primjenjuje zbog uvođenja herbicida. 

          • Zaštita suncokreta od bolestiSuncokret je izuzetno sklon napadu biljnih bolesti, naročito u vlažnijim godinama i područjima s većim intenzitetom godišnjih oborina. Tome još pogoduje i nježna građa glave i stabljike. Najznačajnija bolest protiv koje bi obvezatno trebalo provoditi zaštitu jest (lat. Phomopsis), jer se od jačeg napada prinosi mogu i više nego prepoloviti. Zatim se još mogu pojaviti (lat. Sclerotinia i lat. Botritis). Najčešće i gospodarski najopasnije bolesti suncokreta.

          • Zaštita suncokreta od štetnikaSuncokret nema ekonomski značajnog štetnika, odnosno u tehnologiji proizvodnje ove kulture nema obvezatne tehnološke mjere suzbijanja štetnika. Suzbijanje se provodi prema potrebi i eventualno se provodi zaštita od zemljišnih štetnika (žičnjaka i sl.) zemljišnim insekticidima uz inkorporaciju prije sjetve ili zajedno sa sjetvom, te suzbijanje lisnih uši i stjenica. No znatne štete mogu izazvati ptice koje u jatima mogu opustošiti usjeve, a napadi ptica obično su pred žetvu.

          • Žetva suncokretaObično krajem kolovoza ili početkom rujna suncokret ulazi u fiziološku zrelost.

          • Rentabilnost proizvodnje suncokretaPostoje dva osnovna razloga proizvodnje suncokreta: proizvodnja ulja koja prednjači i daje mnoštvo korisnih nusproizvoda od kojih su najznačajniji pogača i sačma, te upotreba specijalno namijenjenih proteinskih formi suncokreta u ishrani stoke kao čitave glave, silirane cijele biljke same ili u kombinaciji s kukuruzom.

        • PšenoražTritikale (lat.Triticale sp.) je pogodan za uzgajanje u onim predjelima gdje pšenica daje konstantno niske prinose i lošu kvalitetu zrna. U takvim predjelima, tritikale može zamjeniti i ekstenzivne sorte raži visokog stabla koje ne mogu u punoj mjeri iskoristiti lokalne kapacitete plodnosti zemljišta.

          • Agroekološki uvjeti uzgoja pšenoražiU pogledu agroekoloških uvjeta ova žitarica je jako prilagodljiva, dobro uspijeva i u sušnim područjima.

          • Morfologija pšenoražiS obzirom da je pšenoraž križanac pšenice i raži,

          • Obrada i priprema tla za pšenoražKao i sva strna žita traži kvalitetnu obradu zemljišta kojoj treba posvetiti dosta pažnje s obzirom na to da tritikale ima slabo razvijen žiličast korijen slabe usisne moći.

          • Plodored za pšenoražKao i ostale žitarice tritikale ne podnosi uzgoj u monokulturi, tako da na istu parcelu dolazi nakon tri godine.

          • Gnojidba pšenoražiPored kvalitetne obrade, predsjetvene pripreme i sjetve, bez mineralnih gnojiva nema visokih i kvalitetnih prinosa, s tim da je obavezno napraviti analizu zemljišta, a na osnovu rezultata analize zemljišta unijeti potrebna hranjiva.

          • Sjetva pšenoražiZa sjetvu treba koristiti čisto, zdravo i neoštećeno sjeme visoke klijavosti.  Optimalan rok sjetve je od 1. do 20. listopada.

          • Zaštita pšenoražiKorovska flora u pšenoraži je tipična za žitarice. Najčešći korovi koje se javljaju su uskolisni: slakoperka, mačiji repak, divlja zob, ljuljevi, vlasnjače i drugo te širokolisni: kamenica, pastirska torbica, mišjakinja, kopriva, jaramen, priljepača, bročika i dr. 

          • Žetva pšenoražiŽetva pšenoraži se vrši na prijelazu voštane u punu zrelost, a način žetve zavisi od stupnja polijeganja usjeva.

          • Rentabilnost proizvodnje pšenoražiIsplativost proizvodnje pšenoraži ovisi o vrsti agrotehnike koja se primjenjuje u toku vegetacije.

        • ZobKvaliteta zrna i skromni zahtjevi u uzgoju daju zobi posebnu važnost. Zrno zobi odlična je stočna hrana, ali sve se više upotrebljava i u ljudskoj prehrani (zobene pahuljice, brašno, krupica, ljuskice). U odnosu na druge žitarice zrno zobi sadrži i do tri puta više masti, a bjelančevine su znatno probavljivije. U ishrani stoke i slama je zobi krma jer je znatno kvalitetnija od slame ostalih žitarica. Za ishranu stoke koristi se i u zelenom stanju i u smjesi s leguminozama.

          • Morfologija zobiZob razvija metlicu za razliku od ostalih strnih žitarica (klas) koja se sastoji od glavne grane od koje se odvajaju postrane grane i grančice, na čijim se krajevima razvijaju klasići. Zob je samooplodna. Masa 1 000 zrna iznosi oko 20 – 25 g, a hektolitarska težina oko 45 – 50 kilograma. Vegetacija ozime zobi traje oko 3-4 mjeseca. 

          • Obrada i priprema tla za zobObrada tla za ozimu zob (također i za jaru zob) obavlja se prema sustavu obrade tla za ozimine, ovisi svakako o pretkulturi, a pripremi se pristupa ranije nego za pšenicu jer se i sije ranije.

          • Sjetva zobiZob treba sijati što ranije, optimalni rok za sjetvu ozime zobi je treća dekada rujna. Jara zob sije se na početku proljetnih radova i u nešto vlažnije tlo.

          • Gnojidba zobiZa prosječno plodna tla uz ostvarenje prinosa od 4 t/ha može se preporučiti gnojidba sa 100 kg/ha dušika, 90 - 100 kg/ha fosfora i 90 - 100 kg/ha kalija. U osnovnoj obradi tla zaorati fosforna i kalijeva gnojiva izbalansiranih sadržaja ta dva hraniva (NPK 8:26:26 ili sl.). Pred sjetvu gnojiti startnim gnojivom (NPK 15:15:15; 18:18:18) i jedna prihrana isključivo dušičnim gnojivima (KAN) u vrijeme busanja.

          • Agroekološki uvjeti za zobZob u usporedbi s ostalim žitaricama vodu treba tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa. U uvjetima suše zob jako podbacuje u prirodu, ali zato dobro podnosi vlažnija tla i višak vode.

          • Plodored za zobU plodoredu dolazi obično na posljednje mjesto. Strna žita nisu podesne pretkulture, a sama zob vrlo je loš predusjev za sva strna žita jer jako iscrpljuje tlo.

          • Zaštita zobiUpotreba sjemena vlastite proizvodnje vrlo često može dovesti do pojave bolesti, koje su se do sada javljale samo sporedno ili su već gotovo iskorijenjene. Sjetvom zobi sa tavana uočena je velika pojava prašne snijeti zobi (lat. Ustilago avenae).

          • Žetva zobiBudući da zob ne ravnomjerno dozrijeva, početak žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. 

          • Rentabilnost proizvodnje zobiKod proizvodnje zobi vrlo je važno izbjegavati domaće sjeme, te sijati certificirano sjeme što u konačnici utječe na prinos zrna zobi i rentabilnost proizvodnje zobi. U tome slučaju smanjuju se troškovi zaštite zobi protiv prašne snijeti zobi.

          • Jara zobOsnovna obrada i gnojidba za jare kulture, isto kao i za ozime trebala se obaviti u jesen, kako bi tlo preko zime promrzlo i bilo bolje strukture za pripremu u proljeće. Jara zob sije se u prvoj polovici ožujka u nešto vlažnije tlo, do 3 cm dubine.

          • Ozima zobZob ozima najčešće propada na -10 °C. Vegetacija ozime zobi traje oko 9 mjeseci. Sije se drugom polovicom rujna na 8 – 10 cm razmaka između redova i na dubinu 3 - 4 cm. 

        • DuhanDuhan je zeljasta biljka čiji se osušeni listovi prerađuju u cigarete, cigare, za lule kao i duhan za čvakanje. Sadrži alkaloid nikotin, koji biljka duhana proizvodi u korijenu a odlaže ga u listovima, po čemu je i cijeli rod dobio naziv (lat. Nicotiana tabacum).

          • Agroekološki uvjeti uzgojaProizvodnje duhana podrazumIjeva stručnu analizu proizvodnje na pojedinom proizvodnom području s pogleda agrotehničkih proizvodnih mjera i poboljšanja istih sa ciljem što kvalitetnijih kvantitativnih i gospodarskih svojstava u proizvodnji duhana.

          • Morfologija duhanaListovi ovisno o tipu duhana i kultivaru, mogu biti različitih oblika, veličina i nijansi boja. Za svaki tip duhana postoji najpovoljniji oblik. Za virginijski tip to je izduženi list naborane površine, koji naraste do 70 cm duljine, a za burley to je nešto širi list ravne površine. 

          • Plodored za duhanDuhan bi trebalo obvezatno uzgajati u plodoredu jer se samo tako može dobiti visok i kvalitetan prirod. Trebalo bi ga uzgajati u plodoredu na isto mjesto dolazi svake četvrte godine.

          • Obrada i priprema tla za duhanNakon strnih žitarica i drugih ranih pretkultura izvodi se pliće oranje (oko 10 cm dubine), zatim ljetno oranje početkom kolovoza i duboko jesenje oranje (oko 30 – 35 cm dubine). 

          • Gnojidba duhanaNajsigurniju, najtočniju i najracionalniju gnojidbu odredit ćemo ako obavimo analizu tla.

          • Sjetva duhanaJedna od zanimljivosti u proizvodnji duhana njegov je uzgoj pomoću piliranog sjemena. Pilirano sjeme je ono čiji je volumen uvećan nekoliko puta, odnosno na to se sjeme nanosi omotač radi postizanja okrugle forme i povećanja apsolutne mase. Neutralni omotač čine zaštitne tvari koje su obojene različitim bojama kako bi se raznovrsni kultivari lakše prepoznali u procesu sjetve.

          • Sortiment duhanaPostoji stotinjak različitih sorti duhana. Raznolikost ovisi o primjeni različitih metoda uzgoja te sušenju i obradi duhana.

          • Zaštita duhana od korovaSuz bijaju se korovi kemijskim ili mehaničkim (okopavanje, kultiviranje, plijevljenje) načinom.Kultiviranje se izvodi poslije kiše, kada se tlo dovoljno prosuši. Prvo kultiviranje izvodi se tjedan-dva nakon sadnje, a iduća kultivacija kada biljke porastu na oko 30 cm visine. Obavlja se i otkidanje cvata i zaperaka jer troše hranjive tvari, koje treba usmjeriti u listove.

          • Zaštita duhana od bolestiNajopasnije biljne bolesti u duhanu jesu  „mozaik“, koji se prenosi mehanički i jedina borba protiv te bolesti jest čupanje i odstranjivanje zaraženih biljaka, te „Y“ virusi. Od bolesti još se javlja plamenjača duhana.

          • Zaštita duhana od štetnikaŠtetnici koji se suzbijaju na duhanu dijelimo na štetnike koji prenose viruse (lisne uši i trips), zemljišne štetnike (sovice pozemljuše i žičnjaci) i nadzemne štetnike (gusjenice kukuruznog moljca).

          • Zakidanje cvata i čišćenje zaperakaZakidanje cvata i čišćenje zaperaka treba obaviti kad je 60 % biljaka u fazi butonizacije, a svako eventualno zakašnjenje smanjuje prirod do 1 % dnevno. Odmah nakon potpunog čišćenja cvata i zaperaka obavlja se prskanje kemijskim sredstvima za sprječavanje rasta zaperaka.

          • Berba duhanaList duhana bere se u tehničkoj zriobi. Listovi postupno dozrijevaju od baze prema vrhu stabljike. Tjedno dozrjevaju 2 – 3 lista, a berba obično traje oko 2 mjeseca i može se obavljati ručno ili strojevima. Berba počinje početkom srpnja i traje do polovine listopada. Duhan se nakon berbe u polju ujednačeno slaže u ramove i priprema za sušenje. Proces sušenja duhana teče prema programu sušenja i traje od 144 do 168 sati. Nakon sušenja, duhan se priprema za otkup. 

          • Dorada duhanaNakon otkupa duhana od kooperanata, duhan je potrebno obraditi i pripremiti za proizvodnju cigareta. Proces obrade duhana dijelimo u pet faza: blendiranje, kondicioniranje, treširanje, dosušivanje, pakiranje te kontrola kvalitete.

          • Rentabilnost proizvodnje duhanaU današnje vrijeme je sve više poljoprivrednih gospodarstva koja raspolažu manjim poljoprivrednim površinama i zbog sigurnog plasmana bavi sadnjom duhana tipa Burley.

        • SirakSirak (lat. Sorghum vulgare) je prosolika žitarica te biljka kratkog dana. Uzgaja se za stočnu i ljudsku hranu (Afrika, Indija, Kina), zelenu masu (sijeno, silaža), postrni usjev; za dobivanje škroba, glukoze, sirupa, ulja, alkohola, metlice za metle.

          • Morfologija sirkaSirak je značajna ugljikohidratna krmna kultura koji sa prinosom, kvalitetom i dugim vremenskim periodom korištenja u toku godine, ističe se u ishrani  preživača.

          • Agroekološki uvjeti sirkaSirak može da se gaji na različitim tipovima.

          • Plodored za sirakNa lošim tlima može se stavljati na prvo mjesto u plodoredu jer će, u odnosu prema drugim kulturama, na njima stočni sirak dati najpovoljnije rezultate.

          • Obrada i priprema tla za sirakObrada tla provodi se prema istim načelima i na isti način kao i za kukuruz. Sije se kasnije od kukuruza, pa postoji veća opasnost od isušivanja tla i od zakorovljenosti. 

          • Gnojidba sirkaStočni sirak dobro reagira na gnojidbu organskim i mineralnim gnojivom. Na prosječno plodnim tlima potrebno je osigurati oko 130 – 160 kg/ha dušika, 130 – 150 kg/ha fosfora i 130 kg/ha kalija. U rasporedu gnojidbe valja postupiti isto kao za kukuruz.

          • Sjetva sirkaSirak se može uzgajati kao: glavni usjev, naknadni i kao postrni usjev. Termin sjetve ovisi o namjeni sirka. U glavnoj sjetvi sirak treba sijati kada se tlo dovoljno ugrije, na oko 12 – 15 °C, a to je u prvoj polovici mjeseca svibnja. 

          • Zaštita sirkaZbog sporog početnog porasta sirak treba zaštititi od korova herbicidima koji se upotrebljavaju za zaštitu kukuruza (na bazi aktivne tvari atrazina i sl.), ali ne onim herbicidima koji suzbijaju divlji sirak u kukuruzu (rimsulfuron, amidosulfuron, nikosulfuron, acetoklor, metaloklor itd.)

          • Korištenje krmnog sirkaSirak se za zelenu masu može kositi do početka metličanja. Stočni sirak je naročito pogodan za namirenje energetskog dijela obroka, ako se stoka hrani lucernom ili crvenom djetelinom, ili smjesom sa povećanim udjelom lepirnjača. Nakon nicanja za košnju dospijeva za 40 - 50 dana.

          • Žetva sirkaSirak za proizvonju zrna žanje se u punoj zriobi. Ravnomjerno dozrijeva i ne osipa se. Žetva se obavlja adaptiranim žitnim kombajnom. Zrno treba sušiti na 14 % vlage i spremiti kao i zrno drugih žitarica.

          • Rentabilnost proizvodnje sirkaO agrotehnici uzgoja ovih vrsta već se pisalo, ali prilikom izračuna troškova proizvodnje troškovi jako variraju s obzirom na rok sjetve i cilj proizvodnje (korištenje svježe ili silirane krme).

    • O nama    

    • Aktualno

      • Najave

        • Tvrtka Pinova d.o.o. ove godine s Vama na MESAP-uKao što dobro znamo Međimurski sajam poduzetništva ili skraćeno MESAP održava se godišnje u Nedelišću (Međimurska županija). Ove godine tvrtka Pinova d.o.o. iz Čakovca koja se bavi razvojem i implementacijom novih tehnologija u poljoprivredi pridružila se ostalim izlagačima sa svojim glavnim proizvodima Pinova Meteo agrometeorološkom stanicom i pripadajućom opremom te PinovaDoc računalnim programom za kompletan nadzor poljoprivrednog gospodarstva.

        • 3. Dani EU fondovaUkoliko želite saznati više o sadašnjim i budućim EU fondovima te dobiti savjete stručnjaka o pripremi i prijavi projekta, dobrodošli ste na stručna predavanja koja se održavaju u sklopu informativno–edukativnog događaja "3. Dani EU fondova" u Hotelu Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb, 15. i 16. listopada 2012. godine.​

        • Dani Pušipela na Jelačić placuU Zagrebu, u restoranu Republica predstavljena je akcija Dani Pušipela koja će se tijekom rujna održavati u tom restoranu, na Trgu bana Josipa Jelačića. Predstavljanje je započeo poznati voditelj Siniša Cmrk recitacijom autorske ode vinu Pušipel. Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge za kulturu stola G.E.T. i autor televizijske emisije G.E.T. Report zahvalio je restoranu Republica na suradnji i novinarima na medijskoj podršci netom završene akcije Dani Rosea.

        • 7. Međunarodni voćarski sajam U tijeku pripreme za 7. Međunarodni voćarski sajam u Donjem Kraljevcu

        • Vinska tura sjeveromAmerikanci oduševljeni hrvatskim kontinentalnim vinima. Američki novinari Mike DeSimone i Jeff Jenssen preporučuju vinsku turneju sjevernom Hrvatskom i ne štede komplimente na račun ponude zagorskih, međimurskih i slavonskih vina te restoranskog koncepta 's polja do stola'.

        • 7. Međunarodni voćarski sajam Donji KraljevecOve godine od 31.08. do 02.09. organizira se 7. Međunarodni voćarski sajam.

        • Urbanovo 2012.Od 18. svibnja do 1. lipnja 2012. u Međimurju se održava tradicionalna eno-gastronomska manifestacija "Dani vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2012."

        • Sajam u Gudovcu: Prvi planuli najskuplji traktori!S otvorenja poljoprivrednoga sajma u Gudovcu stižu i ohrabrujuće vijesti! Poljoprivrednicima na račune stižu poticaji, a traktori i kombajni prodaju se i više nego dobro.

        • Zimsko prskanje voćaka i vinove lozeZimsko prskanje voćaka i vinove loze tzv. plavo prskanje bakrenim preparatima je glavna preventivna mjera zaštite kojom suzbijamo čitav niz bolesti voćaka i vinove loze u vrijeme mirovanja i pred samo kretanje vegetacije.

        • 8. međunarodna manifestacija maslinara Mediterana

        • 7. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjemOrganizaciju znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem potaknula je Hrvatska voćarska zajednica s ciljem da se pridonese bržem i boljem razvoju hrvatskog voćarstva. Prvo savjetovanje održano je 2006. u Bizovačkim toplicama i od tada se redovito održava početkom ožujka svake godine u drugom kraju Hrvatske.

        • Sabatina 2011., 21. Međunarodna manifestacija vinogradara i vinara, ZadarMjesto održavanja: Zadar, Hotel Kolovare, 02. do 06.11.2011.

        • Dani jabuka i voćnih prerađevina Požega 201104. do 05. studeni 2011.

        • KestenijadaListopad

        • Aktivirana web stranica za aplikaciju PinovaDocPoštovani poljoprivredni proizvođači, aktivirali smo nove web stranice za naše software-sko rješenje vođenja kompletne evidencije poljoprivredne proizvodnje.

        • Tvrtka Pinova i ove godine sa Vama na UrbanovomDragi proizvođači, ljubitelji, prijatelji dobrog vina i društva pozivamo Vas da nam se pridružite i ove godine na festivalu Urbanovo u Štrigovi.

        • Tvrtka Pinova iz Čakovca ove godine po prvi puta sa Vama na VinistriDragi proizvođači i ljubitelji dobrog vina tvrtka Pinova d.o.o iz Čakovca po prvi puta i izlaže na izložbi Vinistra. 

        • Tvrtka Pinova d.o.o. po prvi puta izlaže na 80. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom SaduMeđunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu je najveći sajam takve vrste u Srbiji. Međunarodnog je karaktera pa je među 5 najvećih u Europi i među 10 u svijetu prema podatcima Eichberg Ag Trade Show Report-u iz 2010. Godine. Sajam će okupiti najznačajnije pojedince, udruge i kompanije iz područja poljoprivredne proizvodnje i agrobiznisa, a oni će predstavljati proizvode i usluge iz više od 50 zemalja svijeta.

        • Javljamo se sa 80. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom SaduPoštovani posjetitelji naših stranica, korisnici naši proizvoda i usluga i prijatelji, kako smo najavili posjetili smo veliki međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu.

        • 8. međunarodni voćarski sajam Donji KraljevecDragi korisnici naših proizvoda, čitatelji naše web stranice i svi voćari, obavještavamo Vas da će se u razdoblju od 30.08. do 01.09.2013. godine u Donjem Kraljevcu već tradicionalno održati, ove godine po 8. puta, Međunarodni voćarski sajam u organizaciji Općine Donji Kraljevec, Poljoprivredne savjetodavne službe i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Međimurske županije i HGK.​

        • Prezentacija voćarima u ObreškiAgra d.o.o. Čakovec organizirala je prezentaciju za voćare u kojoj je predstavila nove strojeve koji uvelike ubrzavaju određene radnje u nasadima sa proizvodnjom inzenzivnog karaktera. Domaćin prezentacije je bio voćnjak Obreška (Belje d.d.) iz sustava Agrokor.  Puno ljudi se odazvalo pozivu te su vidjeli rad slijedeći strojeva. 

        • ESKA – bolest provodnih snopova vinove lozeU novije vrijeme ESKA ima sve veći značaj u svijetu tako i kod nas u Hrvatskoj. Kao uzročnici ove bolesti uglavnom se navode vrste gljiva iz roda (lat. Fomitiporia).

        • Akcije Ministarstva poljoprivrede na području poplavljene SlavonijeUgrožena područja u Slavoniji obišao je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

        • Uspostavljen sustav redovitih pregleda strojeva za primjenu pesticidaObavijest o ispitivanju uređaja za zaštitu bilja ( prskalica i raspršivača ).RASPORED ISPITIVANJA PO MJESTIMA u vremenu od 8-16 h u MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI:26.06.2014. četvrtak, Orehovica, parkiralište igrališta, Školska ul i Mala Subotica, iza Doma kulture, Glavna 29,27.06.2014. petak, Prelog, kolska vaga, Hrupine i Goričan, bivša deponija šećerne repe30.06.2014. ponedjeljak, Donji Vidovec, deponija šećerne repe i Kotoriba, PZ, deponija šećerne repe uz prugu01.07.2014. utorak, Belica, uz objekt PIK Vinkovci i Domašinec, iza Doma kulture,

        • 52. međunarodni poljoprivredni i prehrambeni sajam Agra u Gornjoj RadogoniDragi čitatelji naše web stranice, obavještavamo Vas da se ove godine od 23. – 28. kolovoza održava  52. međunarodni poljoprivredni  i prehrambeni sajam Agra u Gornjoj Radgoni.

        • Dani voća 2014. godine u Koprivničko-križevačkoj županiji Termin održavanja ovogodišnje manifestacije  Dani voća je 3. i 4. listopada 2014. u Đurđevcu s bogatim sadržajem.

        • 9. Međunarodni voćarski sajam u Donjem KraljevcuOvi putem Vas obavještavamo da je danas 29. kolovoza počeo 9. Međunarodni voćarski sajam u Donjem Kraljevcu i traje do 30. kolovoza 2014. godine.

        • 16. dani voća Koprivničko-križevačke županijeOve godine će se Dani voća održavati 03. i 04. Listopada u Đurđevcu. U petak 03. Listopada u Obrtničkom domu u Đurđevcu u vremenu od 17 do 19 sati će stručnjaci iz područja voćarstva održati predavanja za voćare koja će se većinom odnositi na mjere ruralnog razvoja i obveze voćara pri stavljanju njihovih proizvoda na tržište, dok će se 04. Listopada održati izložba voća na Trgu Svetog Jurja u Đurđevcu u vremenu od 10 do 15 sati.

        • 20. međunarodni sajam poljoprivrede AGRO ZEMLJA 2014.Od 24. Do 26. Listopada ove godine održati će se po 20. Put poljoprivredni sajam Agro Zemlja u Bizovačkim toplicama. I ove godine je sajam pripremljen uz potporu nacionalnih institucija iz područja poljoprivrede uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede.

        • 24. međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 24. međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina ove godine se održava od 6. Do 9. Studenog u Hotelu Astarea u Mlinima. Sabatina je najstariji hrvatski vinarski susret koji na jednom mjestu okuplja vodeće vinare iz svih hrvatskih vinskih regija i inozemstva, vinogradarsko-vinarske stručnjake i tvrtke vezane za vinogradarsko-vinarsku proizvodnju.

        • 14. AGROKOS – Međunarodni sajam poljoprivrede14. Agrokos se ove godine odvija od 08. Do 11. Listopada u Prištini. Sajam se sastoji od nekoliko dijela:

        • 19. dani jabuka – Požega 2014Od 25. Do 26. Listopada 2014. Organizirani su po 19. Put Dani jabuka u Požegi, no ove godine u novom prostoru, u sportskoj dvorani Tehničke škole u Požegi, Ratarnička 1.

        • VINOVITA – 19. Međunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvoOd 14. Do 16. Studenog možete posjetiti 19. Međunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo na Zagrebačkom velesajmu, Avenija Dubrovnik 15 u Zagrebu.

        • 10. dani mladog maslinovog ulja u VodnjanuU petak 14. Studenog će svoja vrata posjetiteljima otvoriti manifestacija 10. Dani mladog maslinovog ulja u Vodnjanu. Manifestacija će trajati do 16. Studenog 2014. Dane organizira grad Vodnjan, a s nestrpljenjem ih očekuju i svi ljubitelji vrhunskih maslinovih ulja i kvalitetne istarske gastronomije, ali i kulturnih događaja, edukativnih predavanja, zanimljivosti i zabave vezane za maslinova ulja.

        • GROWTECH Euroasia 2014Od 03. do 06. prosinca 2014. godine u Turskoj u Antalyji će se održati 14. po redu međunarodni sajam staklenika, poljoprivredne opreme i tehnologija Growtech Euroasia 2014.

        • 7. međunarodni kongres oplemenjivanja bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvoOd 05. do 07. studenog 2014. u Svetom Martinu na Muri će se održati 7. po redu međunarodni kongres oplemenjivanja bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i 2. regionalni Dani sjemenara.

        • 10. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćaraOvim putem Vas  želimo obavijestiti i pozvati na 10. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, koje će se održati u Sv. Martinu na Muri od 26. do 28. veljače 2015 na temu ''Udruživanja kao uvjet daljnjeg razvoja hrvatskog voćarstva''

        • 11. međunarodni pčelarski sajam i sajam vina i vinogradarstva u Bjelovaru Pridružite nam se 06.-08.02.2015 11. međunarodnom pčelarskom sajmu i sajmu vina i vinogradarstva koji će se održati po prvi put u Bjelovaru od 07. do 08.02.2015 na sajamskom prostoru Gudovac u Bjelovaru.

        • Preporuka - Podrumarov dnevnikOd uvijek su se u vinogradima i podrumima kako malim tako i velikim, vodila evidencija radova i enologije  u svrhu praćenja proizvodnje , povećanje kvalitete ali  i zbog obveza proizvođača prema državi . Veći proizvođači se snalaze sa računalnom evidencijom kroz programe dok manji proizvođači muku muče sa evidencijom na improviziranim papirima, no to je bilo prije nego je  Jovica Nikšić  objavio  knjigu  „Podrumarov dnevnik“ . 

        • Blagdanski popust na PinovaMeteo stanicuKako je došlo vrijeme darivanja odlučili smo dati popust 10% na agrometeorološku stanicu - PinovaMeteo.  Svjesni smo da poljoprivrednici muku muče sa cijenom  repromaterijala, lošoj otkupnoj cijeni, visokim porezom itd.  Malim znakom pažnje se nadamo da ćemo Vam pomoći da počnete koristiti suvremenu tehnologiju kakva je u Europi standard.

      • Octena mušica ploda - novi štetnik u voćnjacima i vinogradimaProtekle 2011. godine prvi put početkom rujna zabilježena je pojava neželjene kisele truleži grožđa (samo na nekim vinskim sortama tanke kožice boba – npr. moslavac bijeli ili šipon) u vinogradima koji su bili kvalitetno zaštićeni od razvoja pepelnice.

      • Maraska dobila Global Gap certifikatMaraska je dobila certifikat Global Gap za plantažu višnje maraske Vlačine kojim se garantira visoki standard kvalitete proizvoda, zaštite okoliša i ljudi.

      • Određena otkupna cijena jabukeNa 7. međunarodnom voćarskom sajmu u Donjem Kraljevcu određena je otkupna cijena jabuke.

      • Određivanje početka berbe jabukaBerba jabuka je važna agrotehnička operacija kojom u jesen ubiremo plodove cjelogodišnjeg truda i rada. No postoji jedan veliki problem u berbi, a taj je što se u hrvatskim voćnjacima u prosjeku 10 do 25% plodova deklasira ili uništi tj. prijeđe iz više u nižu klasu zbog nepravilne i nekvalitetne berbe.

      • Europska oznaka za organsku hranuOznaka ("list" UE-a) se sada mora nalaziti na svoj pakiranoj organskoj hrani, nakon što je 1. srpnja završilo dvogodišnje prijelazno razdoblje. Prisutnost oznake znači da proizvođači hrane – i poljoprivrednici od kojih su dobili sastojke – udovoljavaju strogim europskim pravilima za organsku hranu i piće. Cilj je tih pravila i oznake promicanje organskih poljoprivrednika, njihove brige za zemlju, bioraznolikosti i visokih standarda zaštite životinja.

      • Veliki skok cijena voća i povrćaZbog proljetnih mrazova, a sada i sušnog i razdoblja, cijene jabuka ove bi zime trebale doseći astronomske iznose. Ivan Katalinić, direktor Hrvatske poljoprivredne komore, strahuje da bi kilogram jabuka mogao postati toliko skup da će se potrošnja izrazito smanjiti.

      • Smanjenje PDV-a na hranu?Vlada razmišlja o smanjenu PDV-a na hranu koja bi, prema najavama poljoprivrednika i ekonomista, mogla poskupjeti zbog suše. Ekonomisti pozdravljaju takvu inicijativu, no ne i poljoprivrednici koji se boje da će to ići na ruku jedino trgovcima.

      • Filmski projekt o međimurskim vinarima - TKO SU ONI? WHO ARE THEY? Filmska ekipa studija “Reci Da Cinema” iz Čakovca priprema se za snimanje produkcijski izuzetno zahtjevne i posebice za Međimurje bitne filmske priče o 12 najznačajnijih vinara s međimurske vinske ceste.

      • Stigao nacrt prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištuU tijeku je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću povodom Nacrta prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu. 

      • Europski sud dozvolio sadnju pravog voća i povrćaMali poljoprivrednici Europe dobili su sudski spor čiji je rezultat i nama značajan, piše Deutsche Welle. Europski sud je spasio poljoprivrednike Europe: oni smiju koristiti i sjeme starih sorta voća i povrća. Sudu se potužio industrijski proizvođač sjemenki koji želi da svi koriste samo njegovo sjeme.

      • Ljetne zaštite protiv gorke truleži jabukePored uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis), tijekom skladištenja jabuke najčešće se još razvijaju smeđa (Monilinia spp.) i gorka trulež plodova (Gleosporium spp., sin. Colletotrichum spp.). U vlažnim ljetima i mokrim rujanskim danima naknadna pojava skladišnih bolesti na slabije zaštićenim urodima je posebno velika.

      • Odzvonilo sivoj zoni rada u poljoprivrediProšlogodišnja neugodna pa i ponižavajuća situacija za 25-ero neprijavljenih sezonaca u berbi grožđa kod vinogradara s područja općine Drenje, kada su, na dojavu da stiže inspekcija, svi dva sata proveli “čučeći” u obližnjem dubokom kanalu, prema najavama iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, treba postati prošlost.

      • Fascination of Plants DayPrvi međunarodni “Dan očaranosti biljkama” bit će organiziran pod pokroviteljstvom Europske organizacije za biljne znanosti (EPSO). Cilj ove akcije je okupljanje što je moguće više ljudi iz cijelog svijeta koji su očarani biljnim svijetom i oduševljeni važnošću biljnih znanosti u poljoprivredi, održivoj proizvodnji hrane, hortikulturi, šumarstvu kao i u industriji neprehrambenih proizvoda poput papira, građevnog drva, kemikalija, energije i lijekova. Također, jedna od ključnih poruka biti će i uloga biljaka u očuvanju okoliša.Svatko je dobrodošao u pridruživanju ovoj inicijativi!

      • Gnojidba trajnih nasadaTrajni nasadi u koje ubrajamo voćke, maslinu i vinovu lozu višegodišnje su biljke čiji se rast i razvoj odvija na istom staništu dugi niz godina.

      • Suša ugrožava pšenicu!Zbog izrazite suše koja se na prostoru Slavonije i Baranje ponavlja već drugu godinu zaredom, stanje usjeva na poljima je, prema riječima ratara, već zabrinjavajuće.

      • Od svibnja kreće kontrola primjene poticaja iz zrakaHrvatski poljoprivrednici imaju budućnost u Europskoj uniji, samo je potrebno još više potaknuti stručne službe kako bi im se pravovremeno usmjerila sva potrebna pomoć da bi se što bolje pripremili - zaključila je jučer u Osijeku Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.

      • Maslinarstvo i vinarstvo EUNakon ulaska u EU hrvatski vinari i maslinari nastavit će se normalno baviti svojom djelatnošću, budući da EU izdvaja znatne količine novca za potporu vinogradarstvu i maslinarstvu u državama članicama, ali dodatna sredstva neće biti odobrena.

      • Zbog previsokih trošarina na rakiju voćari ruše nasade šljivaPrvi sunčani dani izvukli su u voćnjake vlasnike koji užurbano orezuju stabla kako bi ih pripremili za što bolji ovogodišnji urod.

      • Započinje zaprimanje zahtjeva za potporama u poljoprivrediZa ostvarivanje prava na izravna plaćanja poljoprivrednici i ove godine trebaju popuniti Jedinstveni zahtjev koristeći AGRONET sustav– zaštićenu mrežnu aplikaciju kojoj se pristupa preko korisničkog imena i zaporke, a putem internetske adrese Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr).

      • Prijete poplave, a poljoprivrednici još bez osiguranjaNakon snježnog vala u Hrvatskoj, ozbiljno prijete poplave koje bi poljoprivrednicima mogle nanijeti štete jer je osiguranje usjeva zasad na simboličnoj razini.

      • Plants Protector Thiofer u vinograduPlants Protector Thiofer je mikrobiološki poboljšivač i aktivator za kondicioniranje i prihranu biljaka na bazi (lat. Thiobacillus ssp) bakterija (Kob/cm3; 6,7x107 cfu) te makro i mikroelemenata (N, P, K, S, Ca, Mg, Fe, Cu, Zn, Mn, Si, Ni, Na, B). Može se koristiti u svim granama poljoprivrede te u ekološkoj proizvodnji kao savršen odgovor na sve učestaliji rizik od ekstremnih vremenskih uvjeta. 

      • Jakovina: Podmirit ćemo poticaje, ali na pravedniji načinŠto će biti s poticajima u agraru, zbog kojih su poljoprivrednici prošlog tjedna već prosvjedovali?

      • Jeftinije Maslinovo uljeMaslinari su s radošću dočekali najavu smanjenja stope PDV-a s 23 na deset posto za sva ulja, jednako kao što Vlada najavljuje smanjenje stope za masti, dječju hranu i račune za vodu.

      • Nema prodaje poljoprivredne zemlje strancimaNova garnitura vlasti u Ministarstvu poljoprivrede naišla je na prazne račune i dvostruko veće dugove od očekivanih. Poljoprivrednike sigurno zabrinjavaju i Vladine nedavne najave o smanjenju novca za potpore.

      • Hrvatski poljoprivrednik u Europskoj uniji!Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će provoditi Zajedničku poljoprivrednu politiku koja već 50 godina regulira proizvodnju i prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, i čiji je cilj osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu proizvoda, očuvati ruralno nasljeđe te poljoprivrednicima osigurati stabilan dohodak.

      • EU: voćni sok mora biti od voća, bez nikakvih dodataka.Europski potrošači uskoro će biti sasvim sigurni da kad kupe, primjerice, čisti sok od naranče u njemu doista nema nikakvih dodataka niti šećera ili umjetnih zaslađivača.

      • Pinova Meteo StanicaOd 2012. g. na tržištu!!! Pinova Meteo agrometeorološka stanica jedna je od najsofisticiranijih agrometoroloških stanica za korištenje u poljoprivredi u svijetu.

      • Strah od ulaska u EU opravdan?Hrvatski su seljaci proteklih godina proživljavali brojne strahove zbog visokih europskih standarda proizvodnje i prerade hrane.

      • Za poticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja 190 milijuna kunaAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila je do sada 190 milijuna kuna novčanih potpora kako bi se unaprijedila poljoprivredna gospodarstva te poboljšala prerada i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda.

      • Mjerni instrumenti u predviđanju i suzbijanju biljnih bolestiUtvrđeno je da  štete od neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji iznose čak 42% vrijednosti potencijalne proizvodnje unatoč poduzetim mjerama zaštite. Bez mjera zaštite, procjenjuje se da bi gubici bili i dvostruko veći.

      • Odabir sadnog materijala i jesenska sadnjaJesen je vrijeme kada se u rasadnicima počinju vaditi voćne ili lozne sadnice. Moguće ih je vaditi i tijekom zime pod uvjetom da nema mraza, te u rano prolijeće. S vađenjem se može početi kada otpadne 2/3 lišća ili svo lišće. Svaka sadnica mora imati deklaraciju kako se sorte ne bi pomiješale i kako bi kupac znao što kupuje.

      • Zimska rezidba voćakaDolaskom zime mnogi uzgajivači raznih kultura poduzimaju određene agrotehničke mjere kako bi pripremili svoje nasade za novu sezonu proizvodnje, a sve u cilju povećanja prinosa te time i ekonomske dobiti. Uovom članku pozabaviti ćemo se rezidbom voćaka, preciznije zimskom rezidbom koja služi baš u svrhu koju smo prije naveli.

      • Mreža sakupljanja ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja za 2013.g.Mreža skupljanja ambalažnog otpada SZB za Poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni Prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na Zakonom propisan način u 2013. (po županijama).

      • Bakterijska palež jezgričavog voća nije iskorijenjenaKarantenska bakterijska palež jezgričavog voća i ukrasnog grmlja je na području Republike Hrvatske prisutna od 1995. godine, a u Međimurju od 2004. Biljnu bolest uzrokuje po Gramu negativna bakterija (lat. Erwinia amylovora) iz porodice (lat.  Enterobacteriaceae) veličine 0.3 - 1,5 mikrometara.

      • Snijeg i njegov utjecaj na poljoprivredne kultureKako vrijeme odmiče i godina dolazi kraju vrijeme se mijenja, a zima postaje sve jača i pokazuje se u pravom licu kao surovo godišnje doba. Sastavni dio zime je svakako i snijeg koji uza svu svoju idiličnost može zadati puno glavobolja poljoprivrednim proizvođačima.

      • Implementacija informatike u poljoprivrednoj proizvodnjiPoljoprivreda je najstarija grana gospodarstva koja se održala još od samih početaka civilizacije. Primitivan čovjek počeo je izrađivati alate kojima je obrađivao zemlju te sijao i sadio razne kulture koje je koristio za prehranu. Neki od tih primitivnih načina obrade postoje još i danas u zakučastim dijelovima svijeta.

      • Objavljene tehnološke upute za integriranu proizvodnju za 2013. godinuIntegrirana proizvodnja podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera u svrhu proizvodnje ekološki i ekonomski prihvatljivih proizvoda uz minimalnu uporabu agrokemikalija, a svrha integrirane proizvodnje je proizvodnja ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, u cilju zaštite zdravlja ljudi, životinja, prirode i okoliša te zaštite interesa potrošača.

      • Predstavlja li filoksera novu prijetnju europskom vinogradarstvu?Filoksera ili trsov ušenac (lat. Viteus vitifoliae, syn. lat. Phylloxera vastatrix) je vrsta lisne uši iz porodice (lat. Phylloxeridae). Podrijetlom je iz Amerike, u Europu je prvo unesena na područje Engleske 1833. g. Najstariji zapis o trsovom ušencu u nas je prvi put registriran 1880.g. u vinogradima Istre i Brdovcu kraj Zagreba.

      • Web stranice s vremenskim prognozamaVremenska se prognoza i naziva „prognoza“ jer nije sigurna, stoga meteorolozi, uz pomoć vrlo preciznih satelitskih slika i kretanja oblaka, mogu ipak samo prognozirati vrijeme. Ništa nije toliko nesigurno kao vrijeme. Posebno u poljoprivredi, vremenski uvjeti i vremenske prognoze jako puno znače za planiranje agrotehnike u nasadu ili na polju. Obzirom da smo kalendarski već u proljeću, pogledom kroz prozor vidimo da još uvijek skoro pa caruje zima.

      • PinovaDoc - Menadžment za poljoprivrednikeBrz, jednostavan i potpun menadžment poljoprivredne proizvodnje

      • Početak vegetacije - vrijeme za prve zaštitne mjere u vinograduPočetkom vegetacije koja je zbog jake i dugotrajne zime zakasnila u odnosu na prošle godine započelo je rosenje (plač) i bubrenje pupova vinove loze. Stabilizacijom vremena tek prolaskom prve dekade travnja opaža se relativno stabilno vrijeme s temperaturama koje se kreću uglavnom oko i nešto više od 17°C.

      • Zaštita voćnjaka i vinograda od korovaPočetkom proljeća kada temperature porastu, a meteorološke prilike se stabiliziraju vegetacija u voćnjacima počinje bujati pa tako postajemo svjedoci „buđenja“ nasada što se vidi početkom cvatnje i izbijanja prvih listića. No vegetacija ne vrijedi samo za našu jabuku, breskvu, krušku ili neku drugu voćnu vrstu. Iz tog istog „zimskog sna“ bude se i nepoželjni korovi koji na mnogo načina utječu na nasad.

      • Prorjeđivanje plodovaKod malih uzgajivača ili hobista koji imaju 3-4 stabla breskve u svom dvorištu često se javljaju problemi kao jako lijep cvat, ali plod je jako loš ili ploda ima puno, ali je malen i jako tvrd. Te probleme su veliki uzgajivači riješili sa prorjeđivanjem plodova breskve kako bi do ploda došlo dovoljno nutrijenata.

      • Demo video za PinovaSoft aplikacijuPogledajte novi video koji demonstrira rad u PinovaSoft aplikaciji koja dolazi uz Pinova Meteo agrometeorološku stanicu. Video PinovaSoft aplikacije možete pogledati i pomoću mobitela.

      • Demo video za PinovaDoc aplikacijuPogledajte demo video za našu aplikaciju PinovaDoc

      • Tuča - ozbiljna opasnost u ljetnom razdobljuTuča kao najkrupniji i najrazorniji oblika padalina može vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim kulturama koje nisu fizički zaštićene od ove oborine. U članku je nekoliko informacija o nastanku tuče i kako što bolje zaštitit svoj nasad.

      • Gorka trulež jabuke - nova bolest na jabuci u ljetnim mjesecimaPoljoprivredna proizvodnja se često naziva i „tvornica na otvorenom“ , a na takvu vrstu proizvodnje utječe cijeli niz faktora od kojih je jedan od najbitnijih klima. Svjedoci smo klimatskih promjena na globalnoj razini što za posljedicu, između ostalog, ima pojavu novih bolesti u voćnjacima, s kojima se voćari do sada nisu susretali ili jesu ali u rijetkim prilikama.

      • Novo iz Pinove – PinovaMobile aplikacija za Pinova Meteo stanicuDragi naši korisnici i oni koji će to tek postati. Kako vrijeme teče tako tehnologija napreduje, a cilj naše tvrtke je praćenje i držanje koraka sa novim tehnologijama. Kako tehnologije napreduju tako i mi ulažemo veliki trud kako bi nove tehnologije maksimalno iskoristili u unaprjeđenju našeg Pinova Meto sustava. 

      • Europska unija i Hrvatski poljoprivrednikDa smo ušli u Europsku uniju i nije neka vijest pošto je od tog povijesnog događaja prošlo skoro 3 mjeseca. Taj toliko očekivani 1. srpnja mukotrpno je došao i munjevito prohujao. No kada fešta prođe i kada se slegne euforija ostaje veliko i glavno pitanje - što sada, dok se u nizu potpitanja pronalazi ono – kako to utječe na hrvatske poljoprivredne proizvođače? 

      • Apoplektično venuće vinove lozeTokom jako vrućih i suhih ljetnih dana često se mogu primijetiti promjene negativnog karaktera na pojedinačnim čokotima koji kroz samo nekoliko dana mogu drastično promijeniti izgled. Tokom ove sezone vladali su većinom vrući vremenski uvjeti s jako malo oborina  pa su se već krajem svibnja mogle primijetiti neke promjene na cvjetovima koji su mogli podsjećati na sušicu cvata ili ranu plijesan za koje se tek kasnije moglo ustvrditi da se radi o apopleksiji zbog karakterističnih promjena na listu. Ova bolest ima tendenciju pojave u nasadima koji su ranijih sezona bili zahvaćeni tučom. Promjene se primjećuju u starim i sve češće u mladim nasadima. 

      • Određivanje početka berbe grožđaUskoro počinje berba grožđa. Iskusni vinogradari i vinari, a i struka će reći kako je berba vrlo odgovoran posao jer o kvaliteti same izvedbe ovisi kvaliteta budućeg vina. Početak, trajanje i kraj berbe ponajviše određuje stupanj zrelosti grožđa, ali ipak je potrebno računati s više čimbenika koji uključuju zdravstveno stanje grožđa, vremenske prilike, raspoloživost radne snage i tehnike, sortiment, proizvodnu orijentaciju, mogućnost prihvata u podrum itd.

      • Koprivina grinja – Tetranychus urticaeUz vrlo poznate hrđaste grinje i crvenog voćnog pauka zadnjih godina se na jabuci počela pojavljivati i koprivina grinja koja je ekstremno polifagna vrsta što znači da ima vrlo velik broj biljaka domaćina (200) na kojima se hrani. Razlike između navedenih fitofagnih grinja prikazane su u tablici 1. 

      • Posjeti studenataGlavna djelatnost tvrtke Pinova d.o.o. je razvoj i implementacija novih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji. Naime vrlo važnim smatramo predstavljanje naših proizvoda i studentima agronomije koji bi svakako trebali biti upoznati s novim tehnologijama s kojima će se koristiti nakon završetka školovanja i u svojoj karijeri.

      • Alternaria mali - novi problem proizvođača jabukeBolesti (lat. Venturia inaequalis i lat. Erwinia amylovora) su termini koji kod profesionalnih proizvođača jabuke uzrokuju glavobolje. Do sada to su bile dvije najvažnije bolesti s kojima je proizvođač vodio i još uvijek vodi vječnu bitku. Nedavno je na scenu kao jedna od štetnijih bolesti stupila i Gorka trulež jabuke (lat. Colletotrichum acutatum i lat. Colletotrichum gleosporioides) dok je četvrta bolest došla iz Japana i zove se (lat. Alternaria mali) te postaje jedan od novih problema u nasadima jabuke

      • Jesensko i proljetno suzbijanje korova u strnim žitaricamaKorovi su biljne vrste koje se nalaze na nekoj uzgojnoj površini te nisu cilj uzgojnog programa za tu površinu što znači da se pod korovom može smatrati bilo koja biljna vrsta, no svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu uzrokuje samo oko 250 različitih vrsta. 

      • Team building tvrtke Pinova d.o.o. i partneraNekada radna mjesta s vremena na vrijeme treba zamijeniti s nekom drugom lokacijom kako bi se uz ugodnu atmosferu i neformalno druženje napravile revizije prošlih događaja, raspravila tekuća pitanja te dogovorili planovi za budućnost.

      • Virusna oboljenja na biljkamaZnanstvena istraživanja s kraja 19. stoljeća temeljena na pokusima o mozaičnoj bolesti duhana, prvi su puta počela ukazivati na postojanje novog oblika patogena čija priroda nije odgovarala nijednom do tada poznatom, a nizozemski znanstvenik Martinus Beijerinck prvi počinje upotrebljavati latinski naziv virus (lat. Virus=otrov) kako bi imenovao novootkrivenog uzročnika. 

      • Novo iz Pinove - PinovaMobile, mobilna aplikacija za PinovaDoc i PinovaMeteo korisnike1970. godine izumitelj, popularni pisac znanstvene fantastike i futurist Arthur C. Clarke je u jednom od svojih tekstova za časopis Popular science „predvidio“ da će sve znanje Svijeta biti dostupno na dlanu ruke dok se godina 1991. smatra godinom kada je Internet postao funkcionalan i javno dostupan, od tada pa na dalje sve je povijest. Internet je postao sveprisutan. U zadnjih nekoliko godina zauzeo je bežičnu dimenziju te je postao neophodna opcija na mobilnim telefonima. 

      • DM i Ministarstvo poljoprivrede-natječaj za poticanje ekološke poljoprivredeDragi naši čitatelji, vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Obavještavamo Vas kako je poznati lanac drogerija u Hrvatskoj „DM“ otvorio natječaj pod krilaticom: “….jer najbolje dolazi iz prirode!“. 

      • Agrologistika d.o.o. otvorila Web ShopSve čitatelje našeg portala obavještavamo kako je naša partnerska tvrtka Agrologistika d.o.o. na svojim web stranicama otvorila novu opciju- Web Shop.

      • Značaj tritikala Tritikale je nastao križanjm dvije strne žitarice – pšenice i raži. On predstavlja hibridnu vrstu (točnije bastard) jer je nastao od dvije različite vrste iz dva različita roda. Ta kultura spaja pozitivna svojstva dviju križanih žitarica, koja se istiću u povećanom sadržaju proteina i aminokiselina.Tritikal je perspektivna ratarska kultura, zaslužuje mjesto i u ratarskoj i u stočarskoj proizvodnji, a zelena masa krmnih sorti tritikala nježna je i slatkasta, zbog čega je stoka vrlo rado jede.

      • Potočarka Potočarka (lat. Nasturtium officinale) je , ali vrlo dragocjena biljka O njenoj nutritivnoj vrijednosti više nego dovoljno govori činjenica da sadrži veće količine željeza od špinata i više vitamina C od limuna i naranče. Iako su od davnina poznata njena ljekovita svojstva, ova biljka je kroz generacije pomalo zaboravljena. Razvoj klasične medicine rezultirao je zanemarivanjem zdravih namirnica koje nam priroda nudi na dlanu. No, svakim se danom sve više ljudi vraćaju prirodi, pa je i ova izuzetno hranjiva biljka sve zastupljenija u alternativnom načinu liječenja i prehrani.

      • Grašak kao zdrava namirnica s tisućljetnom tradicijomSvi smo skloni vrlo brzo povjerovati u nutritivnu vrijednost raznih egzotičnih i malo manje dostupnih namirnica. Kada pročitamo članak o nekima od njih, nerijetko zamišljamo na koje bi sve načine one, kada bi nam bile dostupne, obogatile jednoličan jelovnik i osnažile naš organizam. No, koliko smo svjesni da se nutritivno bogatstvo skriva i u mnogim sasvim jednostavnim i lako dostupnim namirnicama koje nam se nalaze nadohvat ruke?Jedna od njih je i grašak, biljka s tisućljetnom tradicijom uzgoja diljem svijeta. Grašak je izvrstan primjer zahtjevima skromnog, a vrijednostima bogatog povrća. Obiluje mnogim važnim nutrijentima, uključujući vitamine A, B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B6, C, K, minerale kalij, željezo, magnezij i mangan. Bogat je i bjelančevinama (legumin, legumelin, vicilin, trigonelin).

      • Kontrola i suzbijanje varooze u 2014.Proljeće je nagovještavalo da bi sezona mogla biti odlična za pčelare no, nakon toga kaos. Većina pčelara nije uopće vrcala bagrem, slično se dogodilo s amorfom. Kažu da se nešto nije u redu, na Kordunu i Lici u vidu lipice i ostale livade. Kesten je za sada slab. Treba se nadati suncokretu kao i lanjske godine ili barem da zamedi šuma u Gorskom kotaru i okolici.

      • Legalizacija upotrebe konoplje u medicinske svrheU siječnju ove godine slovenska vlada odlučila je podržati legalizaciju korištenja konoplje kao lijeka, a s tim se u veljači složio i parlamentarni odbor za zdravlje. Ne radi se o legalizaciji pušenja marihuane, nego propisivanja i korištenja aktivnih sastojka ove biljke u svrhu liječenja. Medicinski kanabis izdavat će se samo na liječnički recept oboljelima od bolesti za koje je dokazana njena učinkovitost.

      • Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komoriZavršeno je internetsko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori, koje je trajalo od 22. travnja do 06. svibnja 2014. godine. Po završetku savjetovanja, sve pristigle primjedbe su javno dostupne na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede, kao i izvješće o provedenom savjetovanju.

      • Tragovi glifosata pronađeni u europskim žitaricamaTragovi glifosata, opasnog i toksičnog sastojka GMO herbicida Roundup-a, pronađeni su u proizvodima glavnih britanskih proizvođača non-GMO hrane.Ovo otkriće otvara pitanje sigurnosti svih nas i navodi na zastrašujuću pomisao da je GMO sve više prisutan bez obzira na visoku svijest o njegovoj štetnosti.

      • Prisilno kombiniranje genaGMO ili "genetički modificirani organizmi" su biljke ili životinje čiji je genetski materijal ili DNK izmijenjen na neprirodan način putem tehnika genetičkog inženjerstva. Drugim riječima GMO je prisilno kombiniranje gena ili mijenjanje DNK organizama, što je apsolutno neprihvatljivo i može biti velika opasnost za čovjeka.

      • Biodinamički vrt, uzgojite raznolike biljke za dobrobit okolišaDvadesetih godina prošloga stoljeća skupina poljoprivrednika zabrinutih zbog ugroženog zdravlja tla, biljki i životinja potražila je savjete Rudolfa Steinera, poznatog antropozofa i čovjeka koji je čitav život posvetio istraživanju sila prirode. Tako su začeti glavni principi biodinamičkog uzgoja i vrtlarstva - jedinstvenog pristupa agrikulturi koji povezuje ekologiju poljoprivrednih organizama s čitavim svemirom.Otada se taj pristup stalno razvija, a najviše su ga razradili Marija i Matthias K. Thun.

      • Monsanto ponovno dolazi u HrvatskuNakon nedavnog poraza, Monsanto, vodeći svjetski proizvođač genetski modificiranog sjemena i herbicida, ponovno smišlja planove svog proširenja na Hrvatsku. Među zadacima budućeg Monsantovog predstavnika bit će plasman proizvoda ove kompanije na hrvatsko tržište.

      • Marš protiv Monsanta i u ZagrebuGlobalni prosvjedi protiv Monsanta i genetski modificiranih organizama nastavljaju. Marš protiv "Monsanta" ja dan kada su milijuni ljudi diljem svijeta izašli na prosvjed protiv Monsanta. 

      • Vertikalni vrtVertikalno vrtlarstvo je neobičan način vrtlarenja jer, kao što sama riječ označava, biljke rastu vertikalno bez ili na jako malo zemlje. No, riječ je o prirodnom procesu jer u prirodi postoje biljke koje rastu na staništima bez zemlje. Utemeljiteljem ove metode smatra se francuski botaničar Patric Blanc koji je inspiraciju dobio na putovanju u Tajlandu vidjevši biljke kako rastu na svakojakim površinama. 

      • Osnivanje Koordinacije hrane i pića HUP-aOvog mjeseca točnije 19. svibnja u Zagrebu je osnovana Koordinacija hrane i pića u sklopu HUP-a. 

      • Reforma Zajedničke poljoprivredne politike - ZPP-eZamjenica ministra Snježana Španjol i pomoćnica ministra Zvjezdana Blažić održale su  javnu raspravu 20. svibnja 2014. godine sa zainteresiranom javnošću u Metkoviću i Zadru o odabiru hrvatskog modela poticaja u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike.

      • Drugi najbolji odaziv za mjeru 103Po vrijednosti tražene potpore ovo je drugi najbolji odaziv od svih natječaja provedenih za mjeru 103 IPARD programa.  

      • Zaštita u voćnjakuS obzirom na promjenljivo vrijeme i stalne pljuskove u toku mjeseca svibnja, nužno je na voćkama ponoviti zaštitu, za krastavost i pepelnicu na jabukama, te za bolesti lista na koštićavim voćkama. Mjestimično su uočeni veći napadi lisnih minera te lisnih ušiju. 

      • KonsocijacijaZdruženi usjev, konsocijacija ili kombinacija kultura uzgoj je više kultura, na istom mjestu u isto vrijeme. Značaj konsocijacije je da se takvim uzgojem uoče pozitivne promjene u odnosu na varijante biljaka koje rastu same za sebe. 

      • Kalifornijska štitasta uš i njeno suzbijanjeKalifornijska štitasta uš latinskog naziva Quadraspidiotus perniciosus ili drugog naziva San Jose uš problem je s kojim se susreću gotovo svi proizvođači jabuke u velikoj većini Europskih zemalja ali i u svijetu. 

      • Plamenjača soje Plamenjača soje (lat. Peronospora manshurica) se sjemenom raširila diljem svijeta, a u našoj je zemlji opisana od 1983. godine i od tada se javlja gotovo redovito svake sezone ali u različitim intenzitetima.

      • Kalcizacija tlaVapneni materijali koji se kalcizacijom dodaju i miješaju s tlom poslije otapanja popravljaju kiselu reakciju tla tj. povećavaju pH-vrijednost. Reakcija prirodnih tala varira u rasponu pH 2 – 10,5. Sva tla s pH vrijednošću ispod pH-7 smatramo kiselim. Za većinu kultiviranih biljaka kisela reakcija je nepovoljna. Kiselu reakciju – kiselost tla uzrokuju ioni vodika, koji se u tlu nakupljaju kao posljedica gubitka iona bazičnih elemenata, u prvom redu kalcija i magnezija.

      • Plamenjača kao najvažnija bolest krastavacaNekada se krastavac uzgajao u našim krajevima bez zaštite i problema sa bolestima. Danas to nije slučaj, na žalost. Pojavom plamenjače krastavaca (lat.  Pseudoperonospora cubensis). Podjednako napada krastavac u polju kao i u zaštićenom prostoru. Najveće štete nastaju krastavcu za kiseljenje - kornišonu, zatim salatnom krastavcu, ali i na ostalim tikvanjačama kao što su lubenice, tikve i dinje.

      • Proizvođači šećerne repePrema višegodišnjim iskustvima obično u našoj regiji od sredine srpnja do kraja druge dekade mjeseca kolovoza zabilježen je jači razvoj najopasnije bolesti lista šećerne repe – pjegavosti - uzročnik (lat. Cercospora beticola Sacc.) i paleži šećerne repe.

      • Početak berbe duhanaNa području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji u tijeku su prve ovogodišnje berbe duhana na ukupnim proizvodnim površinama od 3.755 hektara kod 952 proizvođača duhana. Ukoliko budu povoljne vremenske prilike, očekuje se da bi ukupni ovogodišnji urod mogao iznositi oko 9.000 tona duhana. 

      • Orahova muhaOrahova muha (lat. Rhagoletes completa) je štetnik podrijetlom iz Sjeverne Amerike (SAD i Meksiko). Prema literaturnim podacima može napasti breskvu i nektarinu, ali prvenstveno napada orah.

      • Mekokožne grinje-novi štetnik paprikeRadi se o „mekokožnim“ ili tarsonemidnim grinjama, koje su već godinama značajni ekonomski štetnici u zaštićenom prostoru najčešće na ukrasnom bilju poput gerbera i brojnih lončanica. Napadaju i jagode koje se uzgajaju u plastenicima. U toplijim se krajevima štetne vrste mekokožnih grinja pojavljuju na otvorenom kod uzgoja citrusa (limun), a od povrća na rajčici i paprici. 

      • Tuta absoluta – južnoamerički moljac miner rajčiceTuta absoluta ili južnoamerički moljac miner (lat. Lepidoptera) iz porodice leptira opasan je štetnik rajčice u zaštićenim prostorima i na otvorenom, koji na navedenoj kulturi može uzrokovati 100 %-tnu štetu. Vrsta je na području Hrvatske utvrđena u prosincu 2009. godine na cherry rajčici na području Turnja u proizvodnom pogonu tvrtke „MBM“. 

      • Šarka šlive - Plum pox virusDomaćini ovog virusa su pored šljive i japanska šljiva, marelica, breskva trnošljiva, ukrasna šljiva i crni trn. Pojedini autori iz svijeta opisuju čak 78 zeljastih vrsta biljaka koje su domaćini ovog virusa, dok naši stručnjaci smatraju da kod nas to ne predstavlja problem.   

      • Mladi u poljoprivrednoj proizvodnjiPredsjednik Vlade Zoran Milanović, obišao je nekoliko vukovarsko-srijemskih obiteljskih gospodarstava te se u Lovačkoj kući Kunjevcima u blizini Vinkovaca sastao s članovima Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP), te izjavio da će broj poljoprivrednika u Hrvatskoj i dalje padati.

      • Ekološka poljoprivreda"Ekološka proizvodnja" ("organska", "biološka") poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima.

      • Zelena gnojidbaZelena gnojidba ili sideracija predstavlja planirano unošenje u tlo nadzemne mase pojedinih kultura uzgojenih isključivo za tu namjenu.  Siderati obogaćuju tlo organskom tvari, poboljšavaju biološku aktivnost tla, povećavaju kapacitet tla za vodu, utječu na pedohigijenu i biološku drenažu, bolje korištenje teže pristupačnih hranjiva, manje ispiranje hranjiva i nitrata te smanjuju isparavanje vode iz tla (pokrovni usjev) kao i negativan utjecaj suše.

      • Entemofagne nematode - entomoinsekticidi u suzbijanju nematodaSuzbijanje štetnika upotrebom entomopatogenih nematoda prirodno je i ekološko rješenje zaštite poljoprivrednih kultura za ekološku iako se mogu koristiti i u integriranoj i konvencionalnu poljoprivredu. Taj se način suzbijanja štetnika već dugi niz godina primjenjuje u Europi, Americi, Australiji i Japanu.

      • Certificiranje medaSvaki zainteresirani pčelar koji želi na svojim pakiranjima meda koristiti znak Med iz Lijepe naše, podnose Zahtjev za uzorkovanjem i analizom kvalitete uzoraka meda. Nakon provedene analize i ukoliko analiza zadovoljava svim propisanim parametrima, pčelaru se izdaje Certifikat kvalitete meda te se potpisuje Ugovor o korištenju znaka Med iz Lijepe naše.

      • Međunarodna godina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstavaNa 66. zasjedanju Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, 2014. je i službeno proglašena Međunarodnom godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a). 

      • Bakterijska palež koštičavih voćaka (lat. Pseudomonas mors – prunorum)Uzročnik bolesti je bakterija Pseudomonas mors – prunorum i određene forme specijalne za svaku vrstu koštićavih voćaka. Bolest nije posvuda raširena, ali se periodično javlja kao jaka zaraza uzrokujući epidemije, posebno na višnjama i trešnjama. Bolest se također javlja i na breskvama, marelicama i šljivama. Bolest postepeno uzrokuje propadanje i sušenje pojedinih grana, a kasnije i cijelog stabla.

      • Šampinjonska mušica (lat. Sciaridae)Mušice iz porodice Sciaridae (rodovi lat. Sciara i lat. Bradysia) su dugo poznate i opisivane kao štetnici pri uzgoju jestivih gljiva, pa se kod nas koristi naziv šampinjonske mušice. Prisutne su svugdje u prirodi i važan su sastavni dio naše faune. Šampinjonske mušice ili ličinke šampinjonske mušice mogu prouzrokovati velike štete. One se ne hrane samo raspadnutom organskom materijom u supstratu, kao što su alge već također i živom materijom, kao što je korijen i stabljika biljke. Ubušuju se u korijen ili stabljiku mladih biljaka.Kao rezultat ovoga dolazi do širenja sekundarnih bolesti biljaka, kao što su: (lat. Pythium, lat. Phytophthora, lat. Botrytis, lat. Fusarium i lat. Verticillium).

      • Stevija – Stevia rebaudianaStevija kao najslađa biljka je višegodišnja je zeljasta biljka porijeklom iz Srednje i Južne Amerike. Pripada porodici glavočika, kao i suncokret. Budući da je to biljka toplijih klimatskih područja, u velikim se količinama uzgaja u Srednjoj Americi, dok Kina pokriva oko 75% svjetske proizvodnje lista stevije.

      • Sezonski rad u poljoprivrediS obzirom da u poljoprivredi ima potrebe za sezonskim radnicima sve do kasne jeseni u ovom članku svi zainteresirani mogu naći sve potrebne informacije o sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi.

      • Očekivane cijene žitarica ove godineU pojedinim dijelovima Hrvatske npr. Slavoniji žetva je već počela i to žetva ranijih sorata ječma kao sto je osiječki barun. Seljaci isto tako nagađaju kakve će biti otkupne cijene žitarica ove godine.

      • Aronija i dalakavi ružičari na aronijiU posljednje dvije godine uočeni su neki štetnici, koji do sada nisu prouzročili ekonomski značajnu štetu, ali ih možemo smatrati potencijalno opasnim. Već od faze otvaranja pupova i pojave prvih listića aroniju napadaju brojne štetne gusjenice kao što su grbice, sovice te savijači pupa i lista. Gusjenice, osim listova, mogu oštećivati i cvjetne glavice, pa tada čine mnogo veću štetu.

      • Vapneni dušikProizvodnja hrane nepostojeća je bez sirovine koja dolazi iz poljoprivredne proizvodnje. Dakle povećana potreba za hranom znači veću poljoprivrednu proizvodnju tako da se ista u posljednje vrijeme suočava sa velikim izazovima.

      • Suzbijanje krumpirove zlaticeKrumpirova zlatica (lat. Leptinotarsa decemlineata) je najvažniji štetnik krumpira. Kornjaš je s žutim i crnim uzdužnim prugma na pokrilju. Štete krumpiru čine osim kornjaša i crvenkastožute ličinke grizenjem listova.

      • ZlatokajZlatokraj je poznati štetnik šumskih zajednica i svrstan je u skupinu štetnika golobrsta. U ovoj su skupini i druge vrste štetnih leptira - glogov bijelac, gubar, mali mrazovac i dudovac. Štetnici golobrsta intenzivnom ishranom lisnom masom drvenastih kultura dovode do ogoljivanja grana, a kod jake zaraze i cijele krošnje drveta.

      • Novi karantenski štetniciObavijest o nalazima karantenskih štetnika crvene palmine pipe (lat. Rhynchophorus ferrugineus) i palminog drvotoča (lat. Paysandisia archon) na palmama i o poduzimanju mjera za njihovo suzbijanje i sprječavanje širenja Važna obavijest posjednicima palmi, ako uoče ova dva štetnika ili njihove simptome javiti obavezno nadležnoj fitosanitarnoj službi.

      • Suvremena poljoprivredna proizvodnjaNajčešće primjenjivan sustav u intenzivnoj biljnoj proizvodnji, još je uvijek konvencionalni sustav, a upravo je ovaj sustav i iznimno degradirajući za tlo. Razvijenije zemlje primjenjuju i suvremenu poljoprivrednu proizvodnju, temeljenu na znanstvenim spoznajama, koje ukazuju na mogućnost učinkovite proizvodnje hrane sa smanjenim brojem i intenzitetom obrade tla. Agrikultura će u budućnosti biti sve masovnije korištena i postupno prijeći u robotiziranu proizvodnju hrane.

      • Obavijest za zaštitu vinogradaUputa vinogradarima o mjerama šeste (i/ili završne) usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje.

      • Obavijest voćarimaU vrlo vlažnom i toplom predhodnom meteorološkom razdoblju zabilježeni su povoljni uvjeti za pojavu najvažnijih bolesti jabuka koje za svoj razvoj trebaju kišu ili pak je potrebno zadržavanje vlage (ili oboje) u krošnji stabala. Bolesti koji se javljaju u ovakvim uvjetima su: krastavost – (lat. Venturia), smeđa trulež – (lat.  Monilinia), gorka trulež – (lat. Colletotrichum), siva plijesan – (lat.  Botrytis).

      • Tehnička zrelost i berba duhanaVažno je da proizvođači duhana znaju kada je vrijeme za berbu duhana. Često se događa da se lišće obere prije ili poslije “tehničke zrelosti”. U slučaju prijevremene berbe (česta pojava kod proizvođača virginije) lišće se teže suši i uglavnom ostaje zeleno, a u slučaju prekasne berbe, dobija se gruba i neelastična sirovina.

      • Tripsi na koštićavim voćkamaTripsi ili se još često nazivaju resičari to su kukci spljoštena, uska i izdužena tijela koje se na krajevima sužava. Kod krilatih oblika krila su jako uska a njihovi rubovi su obrasli dugima dlačicama koje nalikuju na rese (otud naziv resičari). Boja tijela odraslih kod većine vrsta je sivo-smeđa ili sivo-crna. Ličinke po izgledu sliče odraslim jedinkama a boja tijela im je različita, najčešće žućkasta ili žućkasto-bjeličasta.

      • Važnost kemijske analize tlaO važnosti kemijske analize i planiranju gnojidbe za ostvarenje visokih i rentabilnih prinosa nikad dovoljno ponavljanja. Vrlo važna agrotehnička mjera, koja se nažalost još uvijek dosta rijetko provodi.

      • Mikrobiološka gnojivaMikrobiološka gnojiva spadaju u tzv. bio-gnojiva. Glavna razlika naspram ostalih organskih i mineralnih gnojiva je u tome da su „živa“. Sadrže izabrane i ispitane sojeve mikroorganizama iz tla – bakterije, gljive ili modro-zelene alge. Ti korisni mikroorganizmi su „uzeti iz prirode“, ali su proizvedeni kao čiste kulture u laboratorijskim uvjetima za mikrobiološka gnojiva.

      • Novi pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG - uNovim Pravilnikom o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN, br. 76/14.) koji je u primjeni od 2. srpnja 2014. godine stavljen je izvan snage dosadašnji Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN, br. 20/13.), koji je bio u primjeni od 28. veljače 2013. godine.

      • Nova gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnjiNa tržištu postoji i nova formulacija sporootpuštajućeg dušika. Dušik je u posebno patentiranom UREA obliku (sadrži 10-tak derivata UREA-e) i može se primjenjivati folijarno i putem tla. U listu dušik djeluje 2 mjeseca, a u tlu 3 mjeseca. Ovakvim kontinuiranim otpuštanjem dušika nema gubitaka isparavanjem i ispiranjem.

      • Opasna karantenska bakterijaZa očuvanje i zaštitu domaće proizvodnje od bakterije (lat. Ralstonia solanacearum) prvenstveno krumpira i rajčice provode se programi posebnog nadzora domaće proizvodnje i kontrolira se uvoz sjemenskog i merkantilnog krumpira, rajčice i pelargonija.

      • Siliranje kukuruzaU intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i hranidbi goveda kukuruzna silaža je dragocjena krma. To je najjeftinije voluminozno energetsko krmivo za preživače koje se vrlo jednostavno proizvodi i uskladišti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ako je pravilno spremljena i konzervirana uz uporabu inokulanata, kukuruzna silaža ima vrlo visoku probavljivost.

      • Žuta kukuruzna ili pamukova sovicaSve jače zagrijavanje zemljine površine, postupno utječe na promjenu klime. Jedan od pokazatelja klimatskih promjena je i pojava nekih vrsta kukaca, koji su nekad isključivo živjeli u toplijim krajevima, a danas se nalaze i u područjima gdje se te vrste zbog hladnije klime ranije nisu pojavljivale. Žuta kukuruzna ili pamukova sovica je upravo jedna od takvih vrsta. Ta je sovica od uvijek naseljavala topla područja gdje je  velike štete radila na pamuku, odnosno na kukuruzu.

      • Nacrt pravilnika o provedbi Mjere M6Republika Hrvatska temeljem sektorskih analiza i javne rasprave održane u ožujku i srpnju 2013. g., iz ponuđenog paketa mjera Europske komisije, odlučila na provedbu 16 mjera iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. - 2020. Najavljeni su natječaji do kraja 2014. godine za mjere 4,5,6,7.  

      • Nagradna igra se produžuje do 12.9.2014. godineDragi čitatelji, Još uvijek se možete uključiti u nagradnu igru u kojoj dijelimo 10 jednogodišnjih licenci za korištenje naše PinovaDoc aplikacije. 

      • Upute poljoprivrednicima za ovogodišnju sjetvuPrenosimo Upute Ministarstva poljoprivrede za ovogodišnju sjetvu.  

      • Jesenska gnojidba u vinograduPri osnovnoj gnojidbi u tlo unosimo mineralna gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija (npr. NPK 7-20-30 ili 5-20-30 i sl). Fosfor i kalij slabo su pokretljivi u tlu zbog čega ih je poželjno unijeti na dubinu na kojoj je razvijena glavnina korijenova sustava. Uz osnovnu gnojidbu mineralnim gnojivima u jesen je poželjno obaviti i gnojidbu organskim gnojivima (stajski gnoj). Najpogodnije su one formulacije kompleksnih NPK gnojiva koje sadržavaju manje količine dušika, a više fosfora i kalija. To su gnojiva sastava NPK 7-14-21, 7-20-30, 10-20-30 i sl.

      • Objavljen program izravnih plaćanja 2015-2020 Ministarstvo poljoprivrede ovih dana objavilo je važne upute za promjene kod izravnih plaćanja koje nastupaju za razdoblje od 2015-2020. 

      • Priručnik za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja Ministarstvo poljoprivrede je objavilo priručnik za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja. 

      • Zaštita voćaka od glodavacaI dok ranijih godina zečevi nisu činili štetu, zahvaljujući obnovi lovišta, u posljednje vrijeme postali su prava prijetnja mladim voćnjacima.

      • Bazga i njezin uzgojSamonikla bazga najčešće raste uz rubove šuma i u blizini naselja. Uzgoj bazge započeo je u SAD-u i proširio se u Europu, ponajviše u Dansku, Njemačku, Austriju, Mađarsku i Sloveniju. Životni vijek samonikle bazge je 40, a uzgojene tek dvadesetak godina.

      • Vrijedan EU projekt dobio je Agronomski fakultet iz ZagrebaLIFE je program EU-a za financiranje iz kojeg je od 1992. sufinancirano više od 4000 projekata. Program LIFE je program za zaštitu okoliša i klimatsku politiku za razdoblje od 2014. do 2020.; A podijeljen je u dva programska razdoblja: 2014. – 2017. i 2018. – 2020.

      • Ruske sankcijeEuropska komisija predstavila je dokument o učinku ruske zabrane i mjere koje su do sada poduzete. U Bruxellesu se prije nekoliko dana sastalo Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva EU, na kojem je sudjelovalo i hrvatsko izaslanstvo predvođeno ministrom poljoprivrede, Tihomirom Jakovinom. Tema sastanka bila je procjena učinaka i posljedice zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU u Rusku Federaciju. Europska komisija predstavila je dokument o učinku ruske zabrane i mjere koje su do sada poduzete.

      • Sadnja luka u jesenLuk je bio jedan rijetko povrće kojim se trgovalo na prvim tržnicama među plemenima, kod njihovih robnih razmjena. Luk je gradio civilizacije. Najbolje svjedoči činjenica kako je bio sastavni dio oskudnih obroka robova koji su gradili veličanstvene piramide. Inače, luk potječe iz Indije. U današnje vrijeme narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek proziv crijevnih bolesti, odnosno, općenito bolesti koje izazivaju bakterije, utječe na poboljšanje rada srca, kod reguliranja šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma.  Naime, luk se ne mora odmah pripremati iz razloga što u vidu glavice mjesecima može stajati u kuhinji, a da pritom ne izgubi ništa od svojih kulinarskih vrijednosti.

      • Sadnja češnjaka u jesenČešnjak predstavlja jednu od najstarijih i najaromatičnijih uzgajanih vrsta. Zanimljiv je podatak da su u starom Egiptu robovi graditelji Keopsove piramide konzumirali češnjak radi zaštite od rana i infekcija tijekom 20 godina njezine gradnje. Grci su ga mrzili i prezirali zbog neugodnog mirisa, ali je znano da su ga na starogrčkim olimpijadama atletičari ipak koristili kao prirodni doping. Zbog svega toga, češnjak se već  5000 godina smatra savršenim lijekom te je znanstveno dokazano da pomaže u borbi protiv uzročnika bolesti, normalizira crijevnu floru, čini krvne žile elastičnim, potpomaže prokrvljenost, snižava kolesterol, te štiti od prehlade a što je dovoljan razlog da ga što više koristimo u prehrani, osobito u nadolazećim hladnijim danima.

      • Razgradnja kukuruzovineRazgrađena kukuruzovina osigurava bogat izvor organske tvari, povećava sadržaj humusa i poboljšava strukturu tla. Ogromna količina kukuruzovine koja zaostaje na poljima nakon žetve, može osigurati velike količine hranjivih tvari u tlu za naredne kulture. Osnovni preduvjet za to je brza i efikasna bakteriološka razgradnja biljnih ostataka

      • Rikula (lat. Eruca sativa)Rikula, rukola, rikola ili riga je ustvari brzorastuća salata koja je često znala krasiti vrtove naših baka. Iako je njen uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju, sve češće se može naći i na našem jelovniku. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti.

      • Integrirana zaštita koštičavih voćakaIntegrirana proizvodnja voća službeno je priznata od 2010. godine donošenjem Pravilnika o integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji. Svake godine Ministarstvo poljoprivrede donosi Tehnološke upute za integriranu poljoprivrednu proizvodnju u ovom slučaju, integriranu proizvodnju voća. 

      • Sadnja graška u jesenGrašak je jednogodišnja biljka koja se odlikuje razmjerno razvijenim korijenovim sustavom na čijim žilama se nalaze kvržice s dušičnim bakterijama.

      • Agrotehnika i uzgoj stolisnikaNaziv ove biljke potječe od imena mitskog junaka Ahila i “mile folium”, što znači tisuću listova. Stolisnik je rasprostranjen u cijelom svijetu. Raste i u nizinskim i u planinskim područjima.

      • Hibridi za kasniju sjetvu uljane repiceZbog velikih oborina i nemogućnosti pripreme tla za sjetvu, neki proizvođači razmišljaju o odustajanju od sjetve uljane repice. Syngenta ima rješenje upravo za ovakve prilike u jesen za vrijeme sjetve uljane repice. 

      • Pinova Meteo - agrometeorološka stanicaSvrha Pinova Meteo stanice je prikupljanje, obrada i prikaz meteoroloških podataka koji daju pravovremenu informaciju o početku, trajanju i intenzitetu napada određene biljne bolesti ili štetnika. Time je omogućeno precizno određivanje roka tretiranja zaštitnim sredstvima te je olakšan izbor preparata.Pravilnom primjenom moguće je ostvariti značajne uštede novca i sredstava za zaštitu. Prikupljeni meteorološki podaci pomoći će Vam i u određivanju mikroklimatskih prilika određene lokacije, što će olakšati izbor vrsta, sorata i tehnologije uzgoja.

      • PinovaDoc - Menadžment za poljoprivrednikePinovaDoc je najmoćnija aplikacija za evidentiranje poljoprivredne proizvodnje na ovim prostorima. Aplikacija dolazi u paketu s Pinova Mobile aplikacijom. PinovaDoc je vrlo jednostavna za korištenje, a služi za upis, obradu, prikaz i ispis obaveznih i potrebnih evidencija za organizirano i ekonomično upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom.

      • Partnerska tvrtka Agra d.o.o. na sajmu INTERPOMA 2014.Dragi naši čitatelji voćari. Obavještavamo Vas kako naša partnerska tvrtka Agra d.o.o. ove godine sudjeluje na specijaliziranom međunarodnom sajmu INTERPOMA 2014.

      • PinovaDoc aplikacija i Pinova Meteo stanica mogu biti Vaši preko Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvojVremena su teška i nabavka bilo koje opreme može se pokazati kao velik izazov za svakog poljoprivrednog proizvođača pa je svako sufinanciranje dobrodošlo. Stoga je sada pravo vrijeme da Vas podsjetimo i skrenemo Vam pažnju na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) čija Mjera 4 - Ulaganja u fizičku imovinu bi trebala biti raspisana do kraja ove godine.

      • Pinova d.o.o. na 7. međunarodnom kongresu „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ te 2. Regionalnim danima sjemenaraHrvatsko agronomsko društvo i Europsko udruženje sjemenara  organizira 7. Međunarodni kongres pod nazivom „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo te 2. Regionalne dane sjemenara.

      • Posjet studenata mediteranske poljoprivrede sa veleučilišta u RovinjuProšli vikend Pinova je i ove godine ugostila studente druge godine smjera „Mediternaska poljoprivreda“ sa veleučilišta u Rovinju pod vodstvom prof.dr.sc. Željka Prgometa. Ovdje u Pinovi svjesni smo kako se na fakultetima trenutno obrazuje nova generacija mladih ljudi – budućih stručnjaka na kojima svijet ostaje i sa kojima je moguće da ćemo danas-sutra surađivati. U to ime uvijek smo spremni pripomoći u njihovoj edukaciji te ih upoznati sa novim tehnologijama koje se razvijaju i koriste u agronomiji. 

      • Početak radova u podrumuGrožđe je obrano i isprešano što znači da se proizvodnja vina iz vinograda preselila u podrume gdje će se sav trud uložen u vinogradarski dio proizvodnje pretvoriti u vino.

      • Agra d.o.o. na sajmu Interpoma 2014Država Italija, lokacija Južni Tirol, grad Bolzano je mjesto gdje ovih dana treba biti svaki ozbiljan proizvođač jabuke jer se tamo održava sajam Interpoma 2014. Ove godine između ostali izlagača prisustvuje i naša partnerska tvrtka Agra d.o.o.

      • 11. Znanstveno - stručno savjetovanje hrvatskih voćara Od 3. do 5. ožujka 2016. u Belom Manastiru održava se 11. znanstveno – stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem. Tema ovogodišnjeg okupljanja je „Voćarstvo i implementacija mjera ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj“. 

      • PREDMET : OKRUGLI STOL O STANJU VOĆARSTVA NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJETvrtka Pinova d.o.o. će sudjelovati na Okruglom stolu o stanju voćarstva na području Međimurske županije  u srijedu, 7. rujna 2016. godine u 19:00 sati  u  kongresnoj dvorani općine Sveti Martin na Muri,  na adresi Trg svetog Martina 7.

      • 21. sastanak Poslovno – znanstvenog klubaPoslovno-znanstveni klub je pozitivna inicijativa Hrvatske gospodarske komore koja je osnovana  radi unapređivanja poslovne suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Cilj suradnje akademske zajednice i gospodarstva je povećanje domaće proizvodnje, zaposlenosti i izvoza temeljenih na novim proizvodima, povećavanju ekonomske aktivnosti nacionalne ekonomije i pune zaposlenosti svih sudionika domaćeg stvaralaštva. Klub stavlja naglasak na jačanju suradnje između znanosti i gospodarstva koje bi na taj način povećalo konkurentnost na jedinstvenom tržištu Europske unije.

      • Izvor - sajam županija, izvornih proizvoda, običaja i manifestacija

      • Dvije međimurske udruge i savejtodavna služba pozivaju Vas na predavanje "Dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i sufinanciranje iz mjera ruralnog razvoja"

      • Izložba jabuka u Svetom Martinu na Muri

      • 11. Međunarodni voćarski sajam Donji KraljevecI ove godine, 11. put zaredom, održat će se Međunarodni voćarski sajam u Donjem Kraljevcu. Općina Donji Kraljevec, u suradnji s Centrom dr. Rudolf Steiner, organizira Sajam koji će se održati 4. i 5. studenog u sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu.

      • Tradicionalna sajamska priredba MESAP JESENTradicionalna sajamska priredba MESAP JESEN organizira se od 19. do 20. 11. 2016. godine u Nedelišću.

    • Pinova

    • Interestna točka