Simptomi Taphrine deformans

Simptomi Taphrine deformans

Prognozni model za kovrčavost lista breskve

Uzročnik: gljiva Taphrina deformans

 

Biologija bolesti

Kovrčavost lista breskve je najraširenija bolest breskve i može se naći u svim područjima u kojima se uzgaja breskva. Uzročnik je gljivica Taphrina deformans. Simptomi bolesti se znatno razlikuju ovisno o biljnom organu gdje se dogodi infekcija.

Na mladom lišću u razvoju pojavljuju se žuto crvenkasta područja, ta se područja progresivno zadebljavaju i nabiru što uzrokuje kovrčanje lista. Lišće prerano otpada ili nekada ostane pričvršćeno za biljku te poprimi tamno smeđu boju na jako zaraženim stablima.

Broj plodova na tim stablima može biti jako ograničen. Zeleni izbojci se isto mogu zaraziti i nakon zaraze postaju zadebljani i izobličeni. Infekcije ploda su rijetke, a ako se pojave onda lezije izgledaju nepravilne povišene, naborane i crvene boje.

Pojava bolesti ovisi o osjetljivosti sorte, količini i gustoći inokuluma koji je prisutan u voćnjaku te meteorološkim uvjetima koji uvjetuju infekciju, ali i prezimljavanje. Konidij, koji je rezultat pupanja askospora, tijekom sezone rasta breskve može preživjeti više od godinu dana na grančicama i površini pupova gdje se razmnožava saprofitski te tako sačinjava prezimljujući inokulum. Okolišni uvjeti koji idu u prilog razvoju bolesti u proljeće nisu sasvim poznati. Produženi kišni periodi idu u prilog jakim epidemijama na razini voćnjaka iako je dokazano kako gljivica može početi rasti na 95% relativne vlage  zraka. Hladne temperature isto tako pogoduju razvoju  bolesti, temperaturni  raspon  rasta  gljivice od       6-26°C s optimumom od oko 18-20°C.  

Nastupanje prvih simptoma od infekcije može se očekivati nakon 14-21 dan inkubacije iako je taj period varijabilan. Rizik od jake infekcije je velik ako se produže povoljni uvjeti tijekom razvoja gljivice. Kako sezona odmiče tako uvjeti postaju manje povoljni za razvoj bolesti; osjetljivost domaćina je manja zbog starosti lišća, a temperature nepovoljno utječu na rast gljivice sve do potpune inhibicije razvoja (blokiranje razvoja nepovoljnim uvjetima). Kada se lišće potpuno raširi, rizik od infekcije postaje od male ekonomske važnosti iako se taj rizik ne smije zanemarivati.


Strategija zaštite

Pošto sanitacija i hortikulturna praksa nemaju nikakvog efekta, preostaje jedino sustav ranog upozorenja kao Pinova Meteo stanica sa svojim prognoznim modelima i primjena fungicida. Prskanje rezultira uništenjem konidija koje prezime na površini pupova i grančica. Obavezno je tretirati u kasnu jesen i u rano proljeće. Obavezna proljetna zaštita se sastoji od „plavog kupanja“ pred bubrenje koje suzbija gljivicu koja prezimi na gore naveden način te tretiranje u fazi „mišjih ušiju“ odnosno krajem fenofaze C. Breskvu treba okupati temeljito od vrha do dna te sa svih strana, a sredstva koja se najčešće koriste su na bazi bakra. Prognozni model za ovu volest koriste upravo tomu, kako bi mogli pravovremeno tempirati provođenje zaštite.

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Izdvojeni sadržaj