Prognozni modeli

Prognozni model za bakterijsku palež jabuke

Izvor: CougarBlight model (Timothy J. Smith, Whashington State University, USA)   Bakterijska palež jabuke je jedna od najozbiljnijh i najopasnijih bolesti za voćnjake jabuke. Sa biološke strane potencijalno može uništiti kompletan voćnjak, a sa ekonomske napraviti ogromne ekonomske štete u vidu gubitka prinosa te posljedično novčanog gubitka.

Prognozni model za krastavost jabuke

Uzročnik: gljiva Venturia inaequalis   Biologija bolesti Krastavost jabuke je najvažnija i najraširenija bolest na toj kulturi. Uzročnik je Venturia inaequalis, gljivica askomiceta. Anamorfi V. inaequalis su opisivani pod imenima Fusicladium dandriticum i Silocea pomi.

Prognozni model za kovrčavost lista breskve

Uzročnik: gljiva Taphrina deformans   Biologija bolesti Kovrčavost lista breskve je najraširenija bolest breskve i može se naći u svim područjima u kojima se uzgaja breskva. Uzročnik je gljivica Taphrina deformans. Simptomi bolesti se znatno razlikuju ovisno o biljnom organu gdje se dogodi infekcija.

Prognozni model za plamenjaču vinove loze

Uzročnik: gljiva Plasmopara viticolaPlamenjača vinove loze jedna je od najučestalijih i najraširenijih oboljenja na toj kulturi. Gljivica Plasmopara viticola heterotalična je oomiceta koja prezimljuje kao oospora u otpacima lišća i u tlu. Uzročnik je uvezen u Europu iz Sjeverne Amerike vjerojatno na američkim Vitis vrstama koje su se tada masovno uvozile jer su se koristile kao podloga otporna na filokseru. U Europi se prvi puta pojavila 1874. godine, ali je opisana nekoliko godina kasnije 1878. godine nakon jačeg izboja u Francuskoj. Iz Francuske se proširila u ostale dijelove Europe koji imaju vinogradarske površine. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske plamenjača se pojavila 1882. godine, a u Dalmaciji 1885. godine. S obzirom na podatke od Vossa iz 1880. godine plamenjača je na području Hrvatske vjerojatno postojala i ranije. Danas je ta bolest prisutna u svim dijelovima svijeta koji imaju tradiciju uzgoja vinove loze no postoje iznimke u nekim dijelovim Čilea, Afganistana te savezne države Kalifornije u SAD-u. Štete su bile velikih razmjera sve do formiranja prognoznih službi i napretka u razvoju novih sistemičnih fungicida kada su se štete znatno smanjile. Iako je ostvaren veliki napredak na području zaštite od te bolesti ipak postoje izravne štete koje iznose 3,4% u prosjeku, a variraju od 1-11,5% što uvelike ovisi o rasporedu oborina tijekom vegetacije (Izvor: Cvjetković, B. 2010.: Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze).

Prognozni model za pepelnicu vinove loze

Uzročnik: gljiva Uncinula necator   Pepelnica vinove loze je jedna od najznačajnijih i najraširenijih gljivičnih oboljenja na vinovoj lozi. Uzročnik infekcije je gljivica po imenu Uncinula necator iako je prema literaturi preimenovana u Erysiphe necator (Cvjetković 2010.) i prva je bolest stranog podrijetla u Europi. Njezina pojava je prvi puta zabilježena nedaleko od Londona 1845. godine. Nedugo nakon toga (šest godina poslije) proširila se svim zemljama Sredozemlja. Kod nas je prvi puta zabilježena 1873. godine. Danas nanosi velike štete u svim predjelima u kojima se uzgaja vinova loza. U Hrvatskoj se javlja gotovo svake godine na području priobalja i na otocima, na kontinentalnom dijelu se isto pojavljuje, ali u manjoj mjeri. Štete osciliraju iz godine u godinu, a to isključivo ovisi u uspješnosti zaštite. Ako se radi o godini koja je povoljna za razvoj U. necator štete mogu doseći i 100%. Prema pokusima može se vidjeti da je urod na neprskanoj parceli bio težinski manji za 70% (Cvjetković 1970.). Prema tim pokazateljima evidentno je da vinova loza u Europi bez ljudske pomoći ne bi mogla opstati.

Najnovije objave