Trešnjina muha

Rhagoletis cerasi L.

 

Trešnjina muha je najvažniji štetnik višnje i trešnje. Uzročnik je crvljivosti plodova višanja, maraske i trešanja. Proširena je u svim našim krajevima.

 

Štetnik napada

Plodove.

 

Opis štetnika

Odrasli oblik je sjajne crne boje. Ima dobro uočljiv trokutasti štitić na dorzalnoj strani prsišta koji je žute boje. Krila su prozirna, ali išarana s 4 poprečne tamne pruge koje muhi daju tipičan izgled. Naraste od 3,5 do 5 mm dužine.

Ličinke su bjelkaste, sužene prema naprijed. Narastu do dužine od 4 do 6 mm.

 

Biologija i životni ciklus štetnika

Prezimi kukuljica u tlu na dubini od 3 do 5 cm. Kada temperatura tla poraste iznad 10 °C, kukuljice dovršavaju preobrazbu pa sredinom svibnja (u Dalmaciji već i krajem travnja) počinju izlijetati odrasle muhe. One se dopunski hrane sljedećih 7 do 14 dana, a s porastom temperature zraka iznad 20 °C započinju ovipoziciju. Ženke jaja najradije polažu u plodove koji su počeli mijenjati boju i postali mekši i sočniji. Jedna ženka odloži 50 do 80 jaja. Leglicom ženka radi džepić u plodu u koji onda položi jaja. U jednom plodu može biti velik broj jaja, no razvije se samo jedna ličinka. Razvoj jaja traje 6 do 12 dana. Iz njih se razvija ličinka čiji razvoj traje dvadesetak dana. Tada se spušta na zemlju gdje se kukulji. Kukuljica prezimi da bi u proljeće iz jednog dijela izlijetali odrasli, a iz drugog manjeg dijela kukuljica prezimi još jednu ili čak dvije zime.

Ima jednu generaciju svake dvije ili tri godine.

 

Štete koje izaziva štetnik

Štete variraju od godine do godine. Odrasli oblici prave džepić na plodovima u koji polažu jaja. Na tom mjestu plod omekša i podložan je truljenju. Iz jaja će se razviti ličinka koja prodire dublje u plod sve do koštice što uzrokuje „crvljivost“ plodova trešanja i višanja. Ono uzrokuje lošu kvalitetu plodova kod trešanja i manju količinu soka kod višanja. „Crvljive“ trešnje nisu pogodne ni za izvoz pa se onda prodaju na našim tržnicama.

 

Zaštita od trešnjine muhe

Potpunim obiranjem voćaka, čime se unište ličinke u plodovima, smanjuje se zaraza trešnjinom muhom u idućoj godini. Poželjno je i uništavanje divljih trešanja i kozokrvine u bližoj okolici jer se na njihovim plodovima također razvijaju ličinke trešnjine muhe.

No osnovna mjera zaštite od ovog štetnika jest primjena insekticida za čiji uspjeh je presudna pravovremena primjena. Stoga rokove tretiranja možemo odrediti na tri načina: pregledom napretka razvoja kukuljica u tlu u proljeće čime se određuje datum izlaženja odraslih muha, ulovom muha na ljepljive žute ploče ili u lovke u kojima se nalazi atraktant ili pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja jaja u njima.

Gdje nema mogućnosti za precizno određivanje optimalnog roka tretiranja, ono se provodi kad 50% plodova počinje žutjeti ili rumeniti.

Za određivanje optimalnog roka tretiranja i za suzbijanje metodom „privuci i ubij“ mogu se primijeniti žute ploče. Za tu su metodu prikladni i kombinirani vizualno-olfaktorni mamci.

Optimalan rok primjene insekticida u svakom slučaju je dosta blizu berbe pa pri izboru insekticida treba voditi računa da se izabere insekticid kod kojeg je propisana karenca kraća od razdoblja koje će proteći od tretiranja do berbe. Ako rok karence od 21 dan zadovoljava, mogu se primijeniti insekticidi na bazi dimetoata. Ako je taj rok kraći, koriste se insekticidi s karencom od 14 ili manje dana, a oni su na bazi heptenofosa, triklorfona ili deltametrina.

U novije vrijeme preporučuje se lokalizirano tretiranje gdje se suzbijaju odrasle muhe prije nego što odlože jaja na način da se tretira samo nekoliko grana s južne strane te debla i tla ispod krošnje insekticidima kojima je dodano sredstvo za privlačenje muha. Uspjeh je zajamčen ako se tretira veći broj stabala na nekom području.