Trulež ploda višnje

Monilinia fructigena

 

Za razliku od prethodne vrste koja napada cvijet i mladice, M. fructigena napada isključivo plodove. Plodovi višnje su manje osjetljiviji od plodova trešnje. Bolest se najčešće javlja u kišnim godinama. Međutim, plodovi u voćnjaku mogu biti kontaminirani i bez vidljivih simptoma. Takvi plodovi izvor su zaraze u transportu i skladištima.  Plodovi bez stapke podložniji su napadu parazita u skladištu.

 

Bolest napada

Plodove.

 

Uzročnik bolesti

Gljiva Monilinia fructigena.

 

Simptomi bolesti

Plodovi postaju osjetljiviji čim se približava vrijeme berbe. Na plodu nastaje ovalna pjega svijetlosmeđe boje ili boje crvenog vina po čemu se zaraženi dio jasno razlikuje od zdravog dijela ploda koji je nešto svjetliji.

Kožica na tom dijelu zadržava turgor neko vrijeme, a zatim malo utone nakon čega kroz pokožicu izbijaju nakupine spora u lancima koji podsjećaju na jastučiće. Jastučići mogu, ali i ne moraju biti koncentrično smješteni. Oni predstavljaju nakupine spora sivkastosmeđe boje. Zaraženi plodovi gube vodu, kožica postaje tamne bordo boje do gotovo crne boje, a plodovi se mumificiraju. Mumificirani plodovi najčešće ostaju visjeti na grani.

 

Biologija bolesti je detaljno opisana u poglavlju Bolesti jabuke.

 

Zaštita od truleži ploda višnje

Kako postoje razlike u osjetljivosti sorata i populacija višanja, izbor manje osjetljivih sorata jedna je od mjera zaštite.  Najveći izvor zaraze jesu zaraženi plodovi, posebno oni koji ostaju u krošnji. Mumificirane plodove potrebno je skinuti s izboja, ako ne prije onda prilikom rezidbe. Kako parazit prezimljuje na zaraženim plodovima iste je potrebno iznijeti iz voćnjaka ili duboko zaorati. Od fungicida u Hrvatskoj je registriran pripravak na bazi fenheksamida.

Izdvojeni sadržaj