Trešnjina osica

Caliroa cerasi L.

 

U nekim krajevima Hrvatske, trešnjina osica je čest štetnik. Osim kruške napada i trešnju, rjeđe višnju i šljivu.

 

Štetnik napada

Lišće.

 

Opis štetnika

Odrasli oblici su crne boje i dužine 4 do 6 mm. Promjer krila im iznosi 6 do 9 mm. Ticala su građena od 9 segmenata i crne su boje. Noge su također crne, samo u sredini su smećkaste. Krila su žiličasta i prozirna sa slabo zatamnjenim rubom. Prisutan je spolni dimorfizam. On je najbolje izražen rasporedom žilica na stražnjim krilima, ženke imaju dvije centralne stanice koje su najčešće odsutne kod mužjaka. Ženke su veće od mužjaka za 1 do 2 mm.

Jaja su ovalna i svijetlozelene boje.

Pagusjenice narastu do 10 mm. Imaju tri para prsnih i 7 para nogu na zatku. Zelenkastožute su boje. Imaju malu crnu glavu. Prednji dio tijela je spljošten. Pokrivene su sa sluzi koja od izmeta pocrni. Tom crnom sluzi ličinka je potpuno prekrivena, ne vidi se i neupućene može podsjećati na puža. Kretanjem ostavljaju sluzavi trag.

Kukuljica je bijela, obložena izduženo ovalnim kokonom.

 

Biologija i životni ciklus štetnika

Odrasli se javljaju od svibnja do lipnja, ovisno o geografskoj zoni. U sjevernim krajevima let traje i do 2 mjeseca, dok na jugu traje mjesec dana. Ženke se javljaju sa zrelim jajima koje odlažu na naličje lišća. Na jednom listu može se naći 20 do 30 jaja odloženih od više različitih ženki. Jedna ženka položi do 75 jaja. Razvoj jaja traje jedan do dva tjedna. Iz jaja se razvije ličinka – pagusjenica koja se hrani na lišću sljedećih 15 do 28 dana. Nakon hranjenja, ličinke padaju na tlo gdje se kukulji ili prezimljavaju.

Ima dvije generacije godišnje pa se pagusjenice osim u proljeće javljaju na lišću i krajem ljeta ili početkom jeseni.

 

Štete koje izaziva štetnik

Ličinke izgrizaju samo zelene dijelove parenhima između žila i žilica lista gdje ostaje samo prozirna kožica u obliku mrežice (čipke). Oštećeni dijelovi lišća nekrotiziraju i posmeđe.

 

Zaštita od trešnjine osice

U slučaju jačeg napada, trešnjina osica se suzbija insekticidima na bazi diazinona, fentiona, fosalona, malationa, dimetoata i deltametrina. Pri tom treba voditi računa o karenci jer se druga generacija na kruškama suzbija blizu roka zriobe.

Izdvojeni sadržaj