Orahova muha

Rhagoletis completa

 

Orahova muha je štetnik podrijetlom iz Sjeverne Amerike (SAD i Meksiko). Prema literaturnim podacima može napasti breskvu i nektarinu, ali prvenstveno napada orah. U Europi se najprije proširila u sjevernoj Italiji, odakle se počela širiti u Švicarsku, a naknadno u Sloveniju i Njemačku.

U Hrvatskoj, orahova muha je najprije uočena u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a kasnije u Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji. 2011. godine prvi puta je zabilježena i u Međimurskoj županiji.

 

Štetnik napada

Plodove.

 

Opis štetnika

Odrasli oblici orahove muhe su veličine oko 5 mm, svijetlosmeđe su boje i imaju svijetle, žućkaste noge. Krila su im prozirna i na njima se nalaze tri uočljive tamne pruge od kojih je jedna u obliku slova V. Na leđnoj strani, gdje se krila spajaju s prsištem, ima jednu žutu točku. Ima zelene oči.

Ličinke su bez nogu i glave, blijedožute su boje, veličine 8 do 12 mm, a promjera 1,5 do 1,6 mm.

 

Biologija i životni ciklus štetnika

Ovaj štetnik najveći dio godine preživljava kao kukuljica u tlu. Odrasli oblici javljaju se tijekom ljeta. U nekim područjima odrasle muhe započinju s letom već u lipnju, ali se najveća brojnost očekuje u srpnju i kolovozu. Desetak dana nakon prve pojave muha počinje odlagati jaja. Ženke odlažu oko 15 jaja u zelenu lupinu ploda. Nakon ishrane u zelenoj lupini, koja traje 3 do 5 tjedana, odrasle ličinke se spuštaju i zavlače nekoliko centimetara u tlo gdje se kukulje u pupariju. Idućeg ljeta ciklus se ponavlja, iz kukuljica izlijeću odrasle muhe, dok dio kukuljica može ostati u tlu još jednu godinu.

Ima samo jednu generaciju godišnje.

 

Štete koje izaziva štetnik

Mjesto uboda na zelenim plodovima oraha, odnosno gdje je ženka položila jaja, potamni u obliku male crne točkice koja se ishranom ličinki povećava. Na mjestu uboda može se pojaviti i smola. Zelena lupina oraha postaje mekana, zbog oslobađanja tanina s vremenom pocrni pa se zalijepi za ljusku oraha od koje se onda teško odvaja. Napadnuti plodovi otpadaju ili ostaju cijelu zimu na drvetu. Napadnuti plodovi nisu atraktivni za komercijalnu prodaju u ljuski. Kako ličinke ne prodiru ispod ljuske, u pravilu ne dolazi do promjene okusa i boje jezgre tj. Sama jezgra ploda nije „crvljiva“. Ali u godinama s ranijom sezonskom pojavom orahove muhe jezgra se slabije razvija, potamni, smežura i pljesnivi. Takve štete na jezgri nastaju jer ličinke muhe koje se pojavljuju od sredine srpnja do prve polovice kolovoza oštete i tkivo peteljke pa je napadnuti plod slabije ishranjen. Muhe koje lete u drugoj polovici kolovoza nisu tako opasne jer kao posljedica njihova razvoja pocrni samo dio zelene ljuske ploda, dok jezgra ostaje neoštećena.

 

Zaštita od orahove muhe

Prisutnost i praćenje populacije orahove muhe moguće je utvrditi pomoću žutih ljepljivih ploča. One se vješaju u sunčane dijelove krošnje gdje se muha najradije zadržava. Vješanje žutih ploča treba započeti već krajem lipnja odn. najkasnije početkom srpnja. Radi potrebe određivanja rokova kemijskog suzbijanja, na taj je način na jedan ha zemljišta potrebno objesiti barem tri ljepljive ploče. Većim brojem postavljenih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost. Ranije napadnuti i otpali plodovi se ujesen sakupljaju i spaljuju. Plitkom jesenskom obradom tla ispod stabla oraha, na dubinu 5 do 20 cm, također se smanjuje populacija ovog štetnika jer se kukuljice spravljaju u površinski sloj gdje je vjerojatnost od njihova zimskog smrzavanja veća. Kako u Europi, tako i u Hrvatskoj nema registriranih insekticida za suzbijanje orahove muhe. Ali iskustva s kemijskim suzbijanjem drugih voćnih muha potvrđuju djelotvornost insekticida iz skupine neonikotinoida kao npr. tiametoksam, acetamiprid i sl. Tretira se jednim od spomenutih pripravaka nakon masovnijeg ulova muha na žute ljepljive ploče ili nakon pojave tamnih točkica sa smolom na zelenoj lupini. Nakon 14 dana obično se tretiranje mora ponoviti. Tehnologija prskanja smjesom atraktanta i insekticida (u pripravku  Success Bait KS) koja se koristi protiv trešnjine i maslinove muhe, također je učinkovita i protiv orahove muhe. Ovim pripravkom se tretira samo dio krošnje tj. pojedine grane te se na taj način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja. Broj naknadnih prskanja ponavlja se svakih 7 do 14 dana, ovisno o oborinama i brojnosti muha. Ovakav način tretiranja samo jednog manjeg dijela krošnje naročito je praktičan na visokim stablima oraha.