Ispucala kora marelice
Phomopsis perniciosa
Ova bolest napada voćke iz roda Prunus, a posebno marelicu, te orah, jabuku i krušku.
Bolest napada
Lišće, peteljke listova, plodove, grane.
Uzročnik bolesti
Gljiva Phomopsis perniciosa.
Simptomi bolesti
Na listovima i peteljkama listova javljaju se pjege. One na listovima su okružene svjetlijom zonom. Može doći do deformacije lista. Na većem broju listova mogu se uočiti sitne, smeđe, nekrotične točke. Zaraženi listovi tijekom srpnja i kolovoza otpadaju sa stabla. Na plodovima se javljaju ljubičaste do plave pjege koje kasnije razvojem postanu smeđe boje. Inficirani plodovi imaju neugodan miris. Parazitirani dijelovi ploda se smežuraju. Tijekom proljeća duž grana nastaju ovalne do eliptične, nepravilno raspoređene pjege plavoljubičaste, a katkada tamnosmeđe do crne pjege. Na debljim suhim granama formiraju se u velikom broju piknidi. Unutrašnji dio zaražene grane trune.
Biologija bolesti
Iz piknida u žutoružičastoj želatinoznoj masi oslobađaju se dva tipa tipa konidija. Oni se masovno oslobađaju po vlažnom i toplom vremenu.
Zaštita od ispucale kore
Važna mjera zaštite jest zimsko prskanje bakrom. Ne provodi se specifičan program zaštite nego se zaštita protiv ove gljive uklapa u osnovni program zaštite.
Izdvojeni sadržaj
Uvijenost i sušenje lista marelice
Apiognomonia erythrostoma Ova bolest javlja se u kišnim godinama i važna je u zemljama u kojima postoji plantažni uzgoj marelice jer izaziva gospodarske štete.
Šupljikavost lista marelice
Stigmina carpophilla Kod nas se ova bolest javlja rjeđe nego na drugim koštičavim voćkama pa su i štete manje.
Apopleksija marelice
Prijevremeno sušenje i odumiranje stabala marelice tzv. apopleksija ili kap marelice, jedan je od najvećih problema u uzgoju ove voćne vrste. Ova štetna pojava raširena je u mnogim zemljama Europe. Unatoč mnogim istraživanjima, problem odumiranja marelice samo je djelomično razjašnjen.
Palež cvijeta, izboja i trulež plodova marelice
Monilia laxa Palež cvijeta i izboja te trulež plodova je puno opasnija bolest marelice nego u drugih koštičavih voćnih vrsta. Ova bolest je najvažniji uzročnik sušenja rodnih grančica marelice. Ako se bolest javlja više godina uzastopno, postupno zahvati veliki dio krošnje što može rezultirati sušenjem cijelog stabla. Kako svake godine nisu povoljni uvjeti za pojavu monilije marelice, zaštita se u manjim voćnjacima ne provodi, međutim ona je potrebna jer štete mogu biti jako velike u godinama povoljnim za razvoj bolesti.