Siva pjegavost lista kruške

Razno voće

Razno voće

Raskoš voćnih vrsta

Mycosphaerella sentina

 

Siva pjegavost lista kruške je bolest koja osim kruške napada i dunju. Veoma je rasprostranjena u samoniklim, starim ili zapuštenim voćnjacima krušaka. Također, bolest se pojavljuje u voćnjacima gdje se ne provodi redovita zaštita od krastavosti, a posebno u uvjetima kišnih proljeća. Siva pjegavost lista kruške može izazvati ozbiljne štete koje se manifestiraju preuranjenim otpadanjem lišća. Osim na kruški, bolest se može pojaviti na dunji, pa čak i na jabuci u iznimnim slučajevima.

 

Bolest napada

Lišće.

 

Uzročnik bolesti

Gljiva Mycosphaerella sentina.

 

Simptomi

Bolest se prepoznaje po sitnim pjegama koje se formiraju na licu lista. Pjege su izdužene ili ovalne,  promjera 2 do 3 mm, sive boje s tamnosmeđim rubom. Unutar pjega formiraju se crne točkice tzv. piknidi.  Na jednom listu formira se veći broj pjega koje se kasnije mogu spojiti i tvoriti veće nekrotične površine što dovodi do smanjenja asimilacije. Kod jakih zaraza listovi mogu biti tako oštećeni da dolazi do defolijacije voćke već u ljeto (kolovoz). Takve voćke ulaze u zimu oslabljene, nedozrelih mladica i pupova što će rezultirati slabim ili nikakvim rodom iduće godine. Moguće je da takva voćka kasnije opet potjera krajem ljeta ili početkom jeseni i takva nepripremljena dočeka zimu što će ju samo dodatno iscrpiti te neće ostvariti otpornost na mraz i zimske uvjete. Simptomi bolesti se mogu uočiti od sredine lipnja sve do kraja vegetacije.

 

Biologija bolesti

Gljiva prezimljava u obliku saprofita na otpalom lišću koje se zarazilo prethodnog ljeta. U proljeće gljiva formira peritecij iz kojeg će se, kada se temperature dignu iznad  8 °C, i nakon jačih kiša početi oslobađati askospore u zrak. One će biti nošene vjetrom i uzrokovati će infekcije na drugom lišću. Tako dolazi do primarne infekcije. Tijekom tog perioda dolazi do klijanja spora. Klične cijevi penetriraju u list gdje stvaraju micelij. Napadnute stanice lista odumru te sljedećih dva tjedna unutar stvorenih rana pojavit će se plodna tijela - piknidi s dugačkim i srpastim piknosporama. U slučaju kiše piknidi će otpuštati piknospore čime započinje sekundarna infekcija koja će trajati do kraja vegetacije. U jesen nakon otpadanja lišća, gljiva prelazi na saprofitski način ishrane i ciklus se ponavlja.

 

Uvjeti potrebni za primarnu infekciju

Za primarnu infekciju askosporama potrebne su temperature u rasponu od 8 do 32 °C, optimalno 23 °C. Inkubacija traje oko dva tjedna. Pojava piknida javlja se otprilike mjesec dana nakon primarne infekcije.

 

Zaštita od sive pjegavosti lista kruške

Ova bolest najčešće ne predstavlja problem u voćnjacima u kojima se provodi redovita zaštita od krastavosti jer fungicidi namijenjeni suzbijanju krastavosti suzbijaju i sivu pjegavost lista kruške. Najčešće se koriste ditiokarbamati, dodin, kaptan, ditianon i dr.

Ako se i ukaže potreba za suzbijanjem ove bolesti, značajno je sakupljanje i spaljivanje zaraženog lišća u jesen čime se sprječava formiranje peritecija.

Kemijska zaštita prvi puta se provodi nakon perioda cvatnje, a drugi puta 10 do 14 dana nakon prvog tretiranja. Po potrebi, ovisno o godini, može se provesti i treće prskanje 10 do 14 dana nakon drugog prskanja. Pri tom se koriste fungicidi Cineb, Ciram, Captan, Dodine.

Također, neke sorte krušaka otpornije su na ovu bolest. Posebno su osjetljive Boskova bočica, Viljamovka i Anjou, dok je Kiefferova (Citronka) relativno otporna.

Izdvojeni sadržaj