Krastavost kruške

Venturia pyrina

 

Krastavost ili fuzikladij kruške ekonomski je izuzetno važna bolest jer stvara najveće teškoće proizvođačima ove voćne vrste. Rasprostranjena je po cijelom svijetu, ali veće probleme stvara u Europi i Japanu. Sorte osjetljivije na krastavost mogu pretrpjeti čak 100% gubitka uroda. Krastavost kruške podsjeća na krastavost jabuke u gotovo svim aspektima. Razlike su u tome što kod krastavosti kruške, pjege nastaju u pravilu s donje strane lista,  zaraza lista javlja se vrlo rano dok je još uvijen zbog čega su pjege locirane uz glavnu žilu, ranu i jaku zarazu plodova prate jake deformacije i raspucavanje tkiva (izraženije nego kod jabuke) te parazit krastavosti kruške često prezimljava na kori mladih izboja zbog čega i nastaju rane zaraze.

 

Bolest napada

Listove, cvjetove, plodove, mlade izboje.

 

Uzročnik bolesti

Gljiva Venturia pyrina.

 

Simptomi

Već u rano proljeće javljaju se simptomi na licu zaraženog lišća u obliku maslinastozelenih, okruglih pjega (krasta) koje kasnije poljubičaste i pocrne. Kasnije se iste pojavljuju i na plodovima. Potrebno je naglasiti da zbog površinske voštane kutikule lišće kruške je otpornije na krastavost od plodova koji mogu biti potpuno uništeni. Zbog posebne morfološke građe, lišće kruške početkom svibnja bude gotovo uvijek zdravstveno ispravno. Uslijed zastoja u porastu tkiva unutar pjege, zaraženo lišće počinje se deformirati. Na mladim zaraženim izbojima javljaju se najprije sitni, ovalni plikovi na kori koji kasnije pucaju i nastaju rak-rane. To se najčešće dešava kod osjetljivih sorata. Takvi zaraženi mladi izboji uzrokovati će odumiranje pupova sljedećeg proljeća.

Na krastavost najosjetljiviji su tek zametnuti plodovi. Simptomi na plodovima u početku su slični onima na lišću. Javljaju se čađave okrugle pjege unutar kojih je rast tkiva usporen što dovodi do jače deformacije plodova. Na već razvijenim plodovima bolest se manifestira u vidu sitnih pjega koje se ne šire. Zaraženo tkivo unutar pjega puca i time se omogućuje razvoj raznih gljivica koje uzrokuju trulež.

 

Biologija bolesti

Gljivica prezimljava na zaraženom otpalom lišću na tlu ili u obliku micelija na zaraženim mladim izbojima. Na otpalom lišću tijekom zime razviju se pseudoteciji iz kojih se u proljeće, krajem ožujka ili u travnju i svibnju,  oslobađaju zrele askospore koje nošene vjetrom omogućuju primarnu zarazu u voćnjaku. Da bi askospore proklijale, lišće mora biti vlažno. Kad askospora proklije daje začetak micelija koji prodire pod kutikulu lista, dok se u plodu i mladim izbojima micelij razvija kroz intercelulare dublje u tkiva. Micelij razvija kratke i jednostavne konidiofore zagasite boje na čijim vrhovima se stvaraju konidije. Kad prva stvorena konidija otpadne, na njenom mjestu nastaje nova konidija i tako neprekidno. Konidije predstavljaju izvor sekundarne zaraze u toku vegetacije. One se stvaraju u neposrednoj blizini pupova. Stoga mogu lako zaraziti tek zametnute listove u pupu. Kasnije se ta pojava opaža kao tamne uzdužne pruge u sredini lista. Odvajanje konidija od konidiofora uvjetovano je također prisustvom vode. U jesen kada zaraženo lišće padne na tlo počinje se formirati pseudotecij i krug se zatvara.

 

Uvjeti potrebni za primarnu infekciju

Za klijanje askospora lišće mora biti vlažno, a kasnije već 95%-tna relativna vlaga pospješuje zarazu. Vrijeme potrebno askosporama da prokliju produljuje se sa starošću lišća te ovisi o temperaturi; potrebna su im oko 24 sata pri temperaturi 7 °C, a do 10 sati pri temperaturi 24 °C da prokliju.

 

Zaštita od krastavosti

Najbolji uspjesi u suzbijanju krastavosti postižu se preventivnom zaštitom u rano proljeće (već u fazi mišjih ušiju) bakrenim fungicidima, obzirom da kurativna primjena triazolnih pripravaka daje slabije rezultate. Drugo tretiranje potrebno je obaviti neposredno pred fenofazu rozih glavica i to fungicidima na bazi kaptana, mankozeba ili dodina. Razmaci između prskanja tijekom travnja obično su kraći, a produžavaju se u svibnju i najduži su u lipnju. Sistemike je preporučljivo koristiti samo na osnovi prognoze i praćenja infekcije i to u vrijeme cvatnje pa do kraja lipnja.

Izdvojeni sadržaj