Jagodina lisna uš
Chaetosiphon fragaefolii Cock.
Štetnik napada
Mlado lišće.
Opis štetnika
Odrasli beskrilni oblici su blijedozelene do žutozelene boje. Na leđima ima crnosmeđu pjegu. Duljine je 1,3 do 1,8 mm. Po cijelom tijelu ima kratke prave dlake. Ticala su duga kao tijelo ili još duža. Cjevčice na zatku su duguljaste, tanke i vrlo blijede. Noge su svijetlozelene i skoro prozirne.
Biologija i životni ciklus štetnika
Beskrilne, partenogenetski živorođene ženke prezimljavaju na jagodama. Broj lisnih ušiju progresivno raste od proljeća pa nadalje. Mali dio krilatih oblika javlja se između travnja i lipnja i napada susjedne usjeve. Seksualni oblici su vrlo rijetki pa se uš većinom razmnožava partenogenetski kroz zimski period u slučaju da temperature ostanu iznad 4,5 °C.
Štete koje izaziva štetnik
Napada mlado lišće i peteljke koje su obilno prekrivene mednom rosom. No najviše je nepoželjna jer prenosi više vrsta virusa jagode (SYEV, SCV, SMV).
Izdvojeni sadržaj
Pipa jagodine peteljke
Caenorhinus germanicus Hrbst.
Jagodina mala lisna uš
Aphis forbesi Weed Ova uš proširena je u cijeloj Hrvatskoj. Javlja se na divljim i kultiviranim Fragaria vrstama. Prenosi nekoliko virusa. Ne smatra se važnijim štetnikom jagoda.
Manje značajni štetnici jagode
Jagodina grinja
Tarsonemus pallidus Banks U Hrvatskoj ova grinja samo lokalno čini veće štete. Javlja se pretežno u vlažnim područjima i u vlažnim godinama jer ima potrebu za visokom relativnom vlagom zraka (80 do 100%). Napadi su najjači na teškim tlima i u starijim nasadima.
Koprivina grinja
Tetranychus urticae Koch Ovaj štetnik još se naziva i običnim crvenim paukom. Izraziti je polifag pa se hrani na najmanje 200 vrsta različitih biljaka. Na voćkama obično se javlja tek od sredine ljeta pa nadalje. Najveće štete treba očekivati u suhim i toplim uvjetima.