Manje značajni štetnici breskve
Ostali manje značajni štetnici breskve su:
Breskvin trips (Taeniothrips meridionalis Priesner)
Rogati cvrčak (Stistocephala bisonia Kopp & Yonke)
Bademova lisna uš (Pterochloroides persicae Chold.)
Breskvina štitasta uš (Parthenolecanium persicae L.)
Žilogriz (Capnodis tenebrionis L.)
Bademov cvjetar (Anthonomus amygdale Hust.)
Savijač kožice ploda (Capua reticulana Hb.)
Hrđasta grinja šljive (Vasates fockeui Nal.)
Izdvojeni sadržaj
Breskvina osa predivica
Neurotoma nemoralis L. Ova osa predivica javlja se mjestimice. Osim breskve napada marelicu, trešnju i badem.
Breskvin moljac
Anarsia lineatella Zell. Uz breskvinog savijača, najvažniji je štetnik breskve. Osim breskve, napada i šljivu. U Hrvatskoj nije karantenski štetnik, al kako ga nema u nekim zemljama sjeverne Europe nalazi se na A2 listi karantenskih štetnika za Europu.
Breskvina crna uš
Brachycaudus persicae Pass. Breskvina crna uš je štetnik koji najveće štete može napraviti u rasadnicima.
Breskvina uš uvijalica
Myzus varians David. Ova uš također prenosi neke vrste virusa, a među njima i virus šarke šljive.
Mediteranska voćna muha
Ceratitis capitata Wied. Mediteranska voćna muha je karantenski štetnik na A2 listi za Hrvatsku. Kako je proširena u mediteranskom području, nazvana je mediteranskom voćnom muhom, a pošto često napada breskvu nazvana je i breskvinom muhom. Od 200 biljnih vrsta, koliko ih napada, najradije napada breskvu, marelicu, krušku, jabuku, a sve češće velike problem radi I na agrumima. Stoga pojavi ovog štetnika pogoduju područja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina zriobe plodova. Treba istaknuti da čak i najmanja zaraza plodova ovim štetnikom može spriječiti njihov izvoz u druge države.