Vrijeme i tehnika sadnje višnje

Sadnja višnje

Sadnja višnje

Preporučuje se jesenska sadnja jer proljetna, a posebno kasna proljetna, sadnja može biti vrlo loša glede primitka i razvitka primljenih sadnica jer višnja rano tjera, njezini pupovi se rano probude dok se korijen istodobno u tlu sporo regenerira, stoga u toj dobi nema dobre ravnoteže u opskrbi vodom i hranivima iz tla.

Nakon što je tlo pripremljeno za sadnju, potrebno je na pripremljenoj površini iskolčiti redove i sadna mjesta razmaka 5 × 4 m. Svako sadno mjesto obilježi se kolcem. Zatim se iz rasadnika na parcelu dopremi kvalitetan, bezvirusni sadni materijal. Ako se sadnja ne vrši istog dana sadnice je potrebno dobro utrapiti te osigurati od miševa i voluharica.

Kod sadnje treba voditi računa o oplodnji jer sorte višanja mogu biti autosterilne i autofertilne. Za sadnju autosterilnih sorata potrebno je osigurati sorte oprašivače tj. one sorte koje ih mogu oploditi.

Prije same sadnje, sadnice se pregledaju. One oštećene se odvoje. Korijen se osvježi rezom. Tako pripremljene, sadnice se moče nekoliko sati prije sadnje u smjesi vode, ilovače i kravlje balege.

Na označenom mjestu uz kolac, iskopa se jama toliko velika da se u nju lako može smjestiti korijenje s time da korijenov vrat bude u razini površine tla. Kao i kod ostalih voćnih vrsta, tako se ni višnja ne smije saditi preduboko kako kulturna sorta ne bi pustila svoje korijenje. Za sadnju su uvijek potrebne dvije osobe. Jedna osoba drži sadnicu, a druga puni jamu sa zemljom. Nakon sadnje po rubnom dijelu sadnice dodaje se 30 kg po sadnici zrelog stajskog gnoja. Taj se gnoj nagazi čizmama i prekrije zemljom. Na kraju se voćka obilno zalije vodom.

Izdvojeni sadržaj