Višnja

Višnja

Višnja

Višnja (lat. Prunus cerasus L.) je voćna vrsta koja spada u koštičave voćke. U biljnoj sistematici spada u porodicu ruža (Rosaceae), rod Prunus i podrod Cerasus.

Nastala je križanjem domaće trešnje i divljih, kiselih vrsta. Prije otprilike 2.500 godina, zajedno s trešnjom, višnja se počela uzgajati i to najprije u Turskoj i Grčkoj, a zahvaljujući Rimljanima te dvije vrste proširile su se dalje po cijeloj Europi.

Zbog posebnih unutarnjih svojstava ploda, višnja se s pravom naziva plemenitom voćnom vrstom. Njezina najveća važnost je u prerađivačkoj industriji.

U Hrvatskoj se uzgaja u dva proizvodna područja, sjevernom kontinentalnom dijelu i u sredozemnom dijelu tj. u Dalmaciji. Proizvodnja višnje u ova dva proizvodna područja se itekako razlikuje. U Dalmaciji proizvodi se vrlo poznata sorta višnje zvana Maraska.

Izbor podloga za višnju

Kao podloge za višnju zastupljene su i generativne i vegetativne podloge.

Izbor sorata višnje

Kod izbora sorata višnje treba voditi računa o dvjema važnim činjenicama. Najprije da se u sjevernim krajevima Hrvatske uspješno uzgajaju sorte tzv. sjeverne višnje, a u Dalmaciji sorta Maraska.

Izbor uzgojnog oblika za višnju

Višnja se može uzgajati u obliku popravljene piramide i vaze. Na slabo bujnim podlogama može se uzgajati i u obliku vretenastog pa čak i vitkog vretenastog grma.

Rezidba višnje

Kako je snaga vegetativnog rasta višnje u prvim godinama nakon sadnje dobra, uzgojni oblik se relativno brzo oblikuje. Dominacija vrha je izražena pa je pravovremena izolacija vrha važna za dobro obrastanje grana i sprječavanje zasjenjivanja.

Ekološki uvjeti za uzgoj višnje

Višnja se može uzgajati u hladnijim klimatskim područjima, ali i u sredozemnom području. U vrijeme dubokog zimskog mirovanja višnja može podnijeti temperature i do -35 °C.

Podizanje i održavanje nasada višnje

Višnja je u pogledu položaja i tla vrlo skromna voćka tako da se uspješno može uzgajati na svim položajima. Ipak, više joj odgovaraju otvoreni nego zatvoreni položaji.

Berba višnje

Berba je najzahtjevniji posao u nasadu višnje. Naime, ukoliko se višnja bere ručno, što je kod nas najčešće slučaj, od ukupnog prihoda više od 30% otpada na trošak ručne berbe koja ispada dosta skupa.

Hranjiva vrijednost višnje

Poznato je da nutricionisti redovito preporučuju konzumiranje što više raznovrsnog voća, a razloga za konzumiranje višanja je uistinu mnogo. Višnje su poznate po svojoj živoj crvenoj boji. Tu boju duguju polifenolnim flavonoidima antocijanima, pigmentu koji daje crvenu, ljubičastu ili plavu boju voću, a najviše su koncentrirani u koži.

Uporabna vrijednost višnje

Oporavak sportaša nakon unosa koncentrata soka od višnje značajno je brži u odnosu na konzumiranje sokova koji nemaju isti hranjivi sadržaj soka od  višnje. Nakon pijenja soka od višnje, sportaši se vraćaju na 90 posto normalne mišićne sile kroz 24 sata, u usporedbi sa samo 85 posto kroz isto vrijeme, ali bez soka od višnje.

Najnovije objave