Izbor sorata višnje

Višnja maraska

Višnja maraska

Kod izbora sorata višnje treba voditi računa o dvjema važnim činjenicama. Najprije da se u sjevernim krajevima Hrvatske uspješno uzgajaju sorte tzv. sjeverne višnje, a u Dalmaciji sorta Maraska.

Od mnogobrojnih sorata višnje u proizvodnji se zadržalo samo nekoliko najboljih i najkvalitetnijih za prerađivačku industriju i za stolnu potrošnju.

Kod izbora sorata posebnu pažnju treba posvetiti sljedećim karakteristikama sorte:

  • plodovi moraju biti prikladni za prerađivačku industriju,
  • sorta mora imati dobru produktivnost,
  • sorta mora biti prikladna za mehaniziranu berbu,
  • ako se sadi samo jedna sorta ona mora biti autofertilna,
  • otpornost na moniliju, bakterioze, šupljikavost i pjegavost lišća.

Za sjeverni dio Hrvatske preporučuju se sljedeće sorte višnje:

Rexelle

Sorta njemačkog podrijetla. U Hrvatskoj se proizvodnji nalazi od 1975. Osrednje je bujna, ima dobro razgranatu krošnju. Primarne grane su uspravnog rasta. Samooplodna je sorta. Cvate srednje rano. Plodovi se lako odvajaju od peteljke pa je prikladna za mehaniziranu berbu. Dozrijeva u drugoj polovici lipnja. Rađa krupne, okruglosrcolike plodove težine 5,1 g. Kožica ploda je tanka, žilava, crvenocrne boje, sjajna i s točkicama. Meso ploda je intenzivne crvene boje, mekano, sočno, izražene arome i kiselkastoslatkastog okusa. Ova sorta je prikladna za sve oblike prerade.


Oblačinska

Podrijetlo ove sorte nije utvrđeno. Pod pojmom oblačinske višnje podrazumijeva se velika i vrlo heterogena populacija višnje koja potječe iz sela Oblačine i njegove okolice. Ova sorta je slabe do srednje bujnosti. Ima loptastu do širokopiramidalnu, gustu krošnju. Cvate srednje rano. Samooplodna je. Rodi obilno i redovito. Rađa sitne plodove čija je kožica tamnocrvene boje. Meso ploda je tamnocrveno, srednje čvrsto, slatkokiselo, aromatično. Izvrsna je sorta za preradu. Dozrijeva oko 25. lipnja. Otporna je na bolesti i tolerantna je na loša tla.


Keleris 16

Ovo je vrlo rodna sorta krupnog ploda. Podrijetlo vuče iz Danske. Pogodna je za sve oblike prerade. Kožica ploda je tanka, žilava, crnocrvena, svjetlucava i glatka. Rađa velikim plodovima težine oko 4,2 g. Meso ploda je tamnocrvenosmeđe do ljubičastocrveno, mekano, vrlo sočno i aromatično. Samooplodna je sorta, no ipak je sigurnije ako ima oprašivača. Dozrijeva oko 1. srpnja.


Gorsemska

Belgijska sorta. Ime je dobila po zamku Gorsem gdje je i pronađena. U Hrvatskoj je u proizvodnji od 1978. godine. Osrednje je bujna. Skeletne grane rastu uspravno i stvaraju krošnju koja dobro obrasta. Spada u samooplodne sorte, ali radi sigurnosti proizvodnje preporučuje se saditi s oprašivačima. Cvate srednje kasno, a dozrijeva oko 1. srpnja. Rađa krupne plodove prosječne težine oko 5,6 g. Plodovi su okruglastog oblika. Boja ploda je tamnocrvena. Kožica je tanka i prilično nježna.  Meso je tamnocrvene boje, mekano, izrazito kiselkastog okusa i ugodne arome. Plodovi su odlični za preradu.


Za južni dio preporučuje se sadnja sorte Maraske

Maraska

To je stara autohtona sorta Hrvatske. Areal rasprostranjenosti joj je područje Dalmacije od Zadra do Makarske, uključujući otoke Hvar i Brač. Najkvalitetnije plodove i ekonomsku dobit daje u Ravnim kotarima, Hvaru, Braču i Brelima. Srednje je bujna sorta. Unutar populacije postoje tipovi uspravnog rasta, pendulastog rasta i različiti prijelazni tipovi između spomenuta dva. Osim po obliku rasta, tipovi maraske se razlikuju i prema genetskoj konstituciji. Tako postoje autofertilni tipovi, djelomično autofertilni i autosterilni. Dozrijeva oko 1. srpnja. Plodovi se ističu snažnom aromom, odličnom kvalitetom osobite vrijednosti u likerskoj industriji. Plodovi su srednje krupni i okruglasti.  Kožica je crvene boje. Meso ploda je tamnocrveno, mekano, sočno, slatkokiselkasto i odlične kvalitete. U proizvodnom području Dalmacije redovito i obilno rodi te postiže izvrsnu cijenu.

Izdvojeni sadržaj