Izbor podloga za višnju

Kod izbora podloge za višnju u intenzivnim nasadima potrebno je pridržavati se sljedećih pravila:

• podloga mora imati dobar afinitet s dotičnom sortom,
• da podloga ne tjera izdanke,
• da podloga osigurava ujednačenost nasada,
• da se dobro učvršćuje u tlu,
• da osigurava ranu i redovitu rodnost.

Na težim tlima višnja se uzgaja na generativnim podlogama i to na sjemenjaku divlje trešnje (P. avium).

Divlja trešnja (Prunus avium)

Divlja trešnja je bujna podloga koja se koristi na plodnim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Dobro je podudarna s plemenitim sortama višnje. Stabla cijepljena na ovu podlogu redovito rađaju i dugovječna su. U područjima gdje postoji opasnost od mrazova preporučuje se cijepljenje u visini krune.

Rašeljka ili mahaleb (Prunus mahaleb)

Ova podloga se koristi na laganim, propusnim, kamenitim, suhim i vapnenim tlima kakva su pretežno u Dalmaciji. S višnjom je relativno dobro podudarna. Osjetljiva je na virus šarke. Ne podnosi teška tla, visoku razinu podzemne vode, zadržavanje vode u tlu, a ni obilne kiše. Otpornija je na smrzavanje od divlje trešnje. Stabla višnje cijepljena na rašeljku su bujna, bolje podnose sušu, ranije prorode, ali su kraćeg životnog vijeka od stabala cijepljenih na divljoj trešnji.

Razlika između prve dvije podloge je velika. Rašeljka je vrlo osjetljiva na teža i hladna tla, suvišnu vlagu u tlu i posebno na stagnirajuću vodu. Divlja trešnja kao podloga je zastupljenija od rašeljke jer se može lakše adaptirati lošijim uvjetima tla i klime.

Stepska višnja (Prunus fruticosa)

Postoji velik broj varijeteta ove vrste. Otporna je na mraz i sušu. Rano rodi i dobro rađa. Slabo bujna je podloga pa su stabla višnje cijepljena na nju patuljasta. Nije podudarna sa svim sortama plemenite višnje.

Vegetativne podloge za višnju se u Hrvatskoj manje koriste. Poznata je podloga Colt, a u budućnosti će biti važne i podloge CAB-a nastale odabirom stabala obične višnje (Prunus cerasus).

Colt

Podloga je nastala križanjem P. avium × P. pseudocerasus. Spada u vegetativne podloge srednje bujnosti. Osjetljiva je na sušu i mraz. Ranije dolazi u rod. Podudarna je sa svim plemenitim sortama višnje.

CAB 6P i CAB 11E

Ove podloge nastale su istraživanjem u Italiji. Stabla višnje na tim podlogama bolje su rodnosti. Nepovoljno im je svojstvo to što u nasadu daju veliki broj korijenovih izdanaka. U Hrvatskoj nisu registrirane kao podloge za višnju nego samo za trešnju.